Najčitanije - Glas Istre

piše zlatko crnčec

Iran i Izrael posvađali Plenkovića i Milanovića

Dakle, ponovo se dogodilo ono što se događa već skoro pet godina. Na vrlo važnom vanjskopolitičkom pitanju Vlada i predsjednik opet su u raskoraku. I to ogromnom, a i samo pitanje, odnosno tema, je od velikog značaja. A to je kako se Hrvatska treba postaviti oko rata Izraela i Irana, a samim tim posljedično i oko toga kako izraelska vojska tretira dva milijuna Palestinaca u Gazi.

Kolumna

Piše Tihana TOMIČIĆ

Penavi igračka, HDZ-u sva moć

Izborni rezultat Domovinskog pokreta s lokalnih izbora u Vukovaru, a i drugdje, razlog je činjenice da šef te stranke Ivan Penava ipak ne ulazi u Vladu. Junior partner DP postao je nakon tih loših rezultata partner iz "dječjeg vrtića". Ukratko, nisu ostvareni realni politički uvjeti da Penava uđe u Vladu.

Kolumna

piše zlatko crnčec

DP na putu bez povratka

Domovinski pokret ne prestaje iznenađivati domaću javnost. Nakon što je cijeli svoj svjetonazorski pristup politici temeljio isključivo na napadima na Milorada Pupovca, a sve ostalo je bilo suha dnevna politika, ova je stranka odjednom poželjela biti arbitar za jedan od najtežih povijesnih prijepora – zločini nakon Drugog svjetskog rata nad vojnicima i dužnosnicima poraženoga NDH-a i nad članovima njihovih obitelji.

(Foto Nikola Cutuk/PIXSELL/ Davor Kovačević)

Kolumna

piše zlatko crnčec

Ista osoba vodi županiju i grad

Nespojivost dužnosti jedan je od izuma hrvatske politike u zadnjih nekoliko desetljeća. Točnije, način na koji se u Hrvata upražnjava ovaj pravni institut zaista je ponudio i još uvijek nudi niz bizarnosti, nategnutih pravnih rješenja, a sada, čini se, i izravno kršenje zakona. Naime, iako aktualni Zakon, kao i onaj prijašnji uz zanemarive stilske razlike, jasno govori da netko ne može istovremeno biti pročelnik na razini županije i zamjenica gradonačelnika u županijskom središtu, resorno Ministarstvo je na korak da da objašnjenje da je nešto slično ipak moguće.

Kolumna

PIŠE ROBERT MATTEONI

Đole, prijatelji ga nisu zaboravili

Lahor nostalgije u sve toplijem ljetnom razdoblju. Emocije su takav faktor, diraju dušu, lijepe su, ali i negativne, ali što bi čovjek bio bez emocija. Prošli tjedan jedan od najboljih košarkaša pulske povijesti, Mladen Živković, nazvao je i najavio jedan posebni događaj. Prva reakcija bila je, zar već 10 godina!? Da, vrijeme leti. Nekad su govorili što ste stariji da je doživljaj protoka vremena sporiji, ali nema to veze s novim vremenima. I zato podsjećanje da je Slobodan Jovanović, svima nam znani Đole, preminuo prije jednog desetljeća, djelovala je nestvarna. Kao da je jučer bio tu, on koji je dio košarke ovog grada, i dalje, postao još tamo 1961. godine, igrajući za pulski Uljanik. Slijedila je Pula, i od 1968. Istragrađevno. I Đole je bio jedan od učenika, i među omiljenijima, legendarnog učitelja Jože Severa. Istragrađevno, ah orilo se Pattinaggiom 1972. u netom natkrivenoj prvoj dvorani u Puli. Borili su se žuto-crveni za prvu ligu, ali Industromontaža i Kvarner, godinu za godinu, bili su s(p)retniji.

(Foto: Darko Jelinek, Sandra Simunovic / Pixsell)

Kolumna

Piše Siniša Pavić

Za dron spremni

Uredno kupiš ulaznicu mjesecima ranije, veseliš se svemu unaprijed, ratuješ sve to vrijeme sa svim onim crvenim, žutim i zelenim vrazima koji nikada ne spavaju, a da im ne padne na pamet minirati spektakl kakvog svijet ne pamti. Putuješ satima do metropole samo da gužve i nereda ne bude, ispijaš hektolitre tekućine svake vrste da te sunce ne ubije dok čekaš da sve to konačno započne.

8 h

(Foto: Sanjin Strukic / Pixsell, Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Thompson promijenio političku scenu

Deplasirane su i potpuno pogrešne one reakcije koje govore o tome da je Thompsonov koncert na Hipodromu uvod u nekakvu reustašizaciju Hrvatske kakva je navodno bila na djelu devedesetih. Ideja da bi se to moglo dogoditi toliko je pogrešna i besmislena kao i ona koja bi tvrdila da je inicijativa SDP-a o povratku trga Josipa Broza Tita u Zagrebu prvi korak u skoro uvođenje komunističke diktature u Hrvatskoj.

(Marko Prpić / Pixsell, Milivoj Mijošek)

Kolumna

PIŠE ROBERT MATTEONI

Blaženi u Istri, Blagi ostaje dio nas

U posljednjoj sezoni Lige 12, 2012. nakon koje će se oživotvoriti Liga 10, Istra 1961 je prilično obnovila kadar. Trener Igor Pamić, nakon što je prethodnu sezonu Istru doveo do devetog mjesta unutar Lige 16, pozvao je u Pulu niz igrača. Između ostalog stigao je Mile Škorić, koji će se na Drosini zadržati koji dan prije nego će, iz nekog razloga (ugovor, uvjeti?) izabrati HAŠK iz Zagreba i napustiti Pulu. Taman sam se vratio s EURA u Poljskoj i Ukrajini i kad sam došao na Drosinu i trenera pitao kakvi su svi ti novi igrači, najviše se zadržao u procjeni "ovog s irokezom". Paminjo je takav, kad mu netko sjedne kao igrač, uvijek će imati neku posebnu notu za njega. Agresivan, borben do kosti, uporan, ratnik. Takav mu je bio "irokez".

Kolumna

piše zlatko crnčec

Farsičan kraj sna o autocestama

Još jedno uhićenje visokih dužnosnika. I još jednom ima veze s Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama. I s time kako se grade hrvatske ceste i autoceste. Što se tiče ove djelatnosti, tu su repovi dugi i preko 20 godina. Na optuženičkoj klupi našao se prije desetak godina čak i nekadašnji ministar prometa i njegovi najbliži suradnici. Sve skupa kada bi se zbrojile sve afere oko i u cestogradnji došlo bi se zasigurno i do cifre koja se mjeri u desecima, možda čak i stotinama milijuna eura. Bio se pojavio čak i slučaj gdje se pripremalo i ubojstvo jednog podizvođača.

Kolumna

PIŠE TIHANA TOMIČIĆ

Mala zemlja za veliki trošak

Strani mediji raspisali su se o Hrvatskoj – dio talijanskih medija piše kako su hrvatske plaže "laž" jer su dobrim dijelom nasipane, a da prirodnih ima sve manje. Ali to je samo nelojalna konkurencija u napadu. Puno je veći problem ono što pišu britanski mediji, pa makar bili i tabloidi, o tome da engleski turisti bježe s Jadrana zbog previsokih cijena. Hrvatska je donedavno imala uglavnom goste iz Češke, Austrije ili Njemačke, pa su i cijene bile prilagođene njima. A onda su Hrvati digli cijene za oko 50 posto u zadnjih nekoliko godina i – nisu dobili nove goste spremne platiti luksuz, ali su izgubili oprezne Nijemce i Austrijance, a i siromašnije Čehe.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Govorimo po našu

Piše Matko Laginja kako su se narodnjački prvaci susretali po Istri s ljudima tumačeći im da su Hrvati; "A kako oni zovu svoj jezik?" Da koga to pitaš, smijao bi ti se, ili bi rekao: "A, Bože moj, govorimo kako i vi, ili, govorimo po našu, šćavunski, hrvatski (rvaski); to posljednje ime kao jedino pravo širi se od dana do dana. Nu mnogo ćete naći ljudi koji koji neće reći da su Hrvati, premda priznavaju da hrvatski govore. Hrvat ima znamenje stanovnika Hrvatije"...

(Foto: Milivoj Mijošek, Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Maćeha i neželjeno dijete

Zatvori su nam prepuni, pravosudnih policajaca nemamo dovoljno, a izgleda da ne postoji ni interes za takvim zanimanjem - time bi se u jednoj rečenici moglo sažeti trenutno stanje u hrvatskim kaznionicama. Koje je već duže vrijeme alarmantno, samo nismo obraćali pažnju dok na njega nisu ukazali Sindikat pravosudnih policajaca, ali i sami zatvorenici, poput onih u splitskim Bilicama ili zagrebačkom Remetincu koji su jedino požarom mogli skrenuti pozornost javnosti na prenapučenost zatvora. A da je stanje više nego alarmantno, govore podaci o popunjenosti zatvorskih kapaciteta, odnosno njihovoj prenapučenosti, koja u prosjeku za sve zatvore iznosi 125 posto, dok u zadarskom zatvoru ide do čak 211 posto!

Kolumna

piše dražen katalinić

Beograd, Zagreb, Graz...

Beograd, Prečko u Zagrebu, Graz… Sve je duži popis europskih gradova u kojima se događaju scenariji kakve smo navikli gledati nejčešće u Sjedinjenim Državama, a za koje smo mislili da se kod nas ne mogu nikako dogoditi. Jučer je Europu tako šokirala još jedna pucnjava u školi, ovog puta u Grazu, u kojoj je glavni protagonist, kako javljaju tamošnji mediji, bivši učenik koji je pucao na učenike i ubio njih najmanje desetero, da bi na kraju presudio samome sebi.

Kolumna

Piše Tihana TOMIČIĆ

Kafkijanski DORH

Da je brod "Galeb" oduvijek top politička tema, znaju u Rijeci i vrapci na grani. Da ne kažemo galebi u ruci.

Kolumna

PIŠE DRAŽEN KATALINIĆ

Aveti prošlosti

Avet hrvatske ekonomije, za koju smo mislili da smo je iskorijenili, poput kuge na primjer, izgleda da još uvijek obitava oko privrednih subjekata. Riječ je, dakako, o nelikvidnosti ili kašnjenju u plaćanju između poduzeća. Nekada je za generiranje nelikvidnosti najveći krivac bila država, pogotovo u drugoj polovici 90-ih, a onda tada moćni Todorićev Agrokor kojemu ni Vlada nije smjela prigovoriti zbog otezanja u plaćanju, ponajprije malim dobavljačima, koje je to na kraju i dotuklo. Svojedobno se pokojni ministar financija Ivan Šuker okuražio i za kašnjenje u plaćanju zaista prozvao Agrokor, to je bilo tijekom otvaranja jednog pogona za preradu pilećeg mesa u Varaždinu, no nakon toga više nikada nije ponovio izjavu, a ni Sanaderova Vlada nije stala iza njega.

Kolumna

PIŠE MILAN RAKOVAC

Ai, noi vieci-stari - propio no molemo, e tegnimo le redini xe oramai una over-populated

Bečki rigidni dvorski centralizam, doduše, trudi se posebnim statusom za Trst (temeljem medijevalnog ugovora Trsta sa Dvorom) omogućiti slobodni protok kapitala; ali tršćanski iredentizam, koji će upiti u se svu tu mediteransko-alpsku trgovačku internacionalu, de facto spontano romaniziranu još ranije, hoće i zaraditi i trgovati, ali hoće i ujedinjenje s Italijom; hoće svjetska tržišta i ujedno otcjepljenje od životnog zaledja (slavenskog i germanskog) – onoga, to jest, koji ne može biti osvojen jer etnički nije romanski, a to područje počima već na kilometar-dva iznad Trsta po slovenskim selima Krasa; hoće uskladiti neuskladivo, pomiriti nepomirljivo...

Kolumna

Piše zlatko crnčec

Sada je zaista sve moguće

Eskalaciji sukoba na Bliskom istoku kao da nema kraja. Kao da nije dosta sve što se dosad događalo od Gaze, Libanona, Jemena pa do aktualnog rata Izraela i Irana. Sada se u cijelu priču umiješala Amerika. Bilo je izgleda očito da Izrael ipak nije bio sposoban uništiti postrojenja za obogaćivanje urana pa se u cijelu priču morao umiješati veliki brat.

Kolumna

PIŠE DRAŽEN KATALINIĆ

Snagom do mira

Sjevernoatlantski savez na samitu u Haagu konačno je odlučio pokazati jedinstvo, snagu, odlučnost i predanost kolektivnoj obrani, uz sve češće spominjanje članka 5 statuta NATO-a koji kaže da napad na jednu članicu podrazumijeva napad na cijelu alijansu. Spominjanje tog članka svojedobno je bilo neumjesno, čak i nepoželjno, pogotovo u kontekstu eventualnog ubrzanog ulaska Ukrajine u NATO, što je ruska propagandna mašinerija znala itekako iskoristiti za širenje nepovjerenja među članicama, ukazujući da je NATO nejedinstven i da će se čak i raspasti. Pri čemu su zaboravili napomenuti da se upravo zahvaljujući Vladimiru Putinu i njegovoj "specijalnoj vojnoj operaciji" NATO-savez nakon više godina uspio proširiti na zemlje koje su se donedavna ponosile svojom neutralnošću - Švedsku i Finsku. I to na njihovo inzistiranje.

Ilustracija (Snimio Josip Regovic / Pixsell)

Kolumna

piše zlatko crnčec

Rad na crno na svjetlo dana

Ministarstvo rada i socijalne skrbi objavilo je nepotpune podatke o tvrtkama koje zapošljavaju na crno. A usto ih i nije postavilo na baš neko vidljivo mjesto na svojoj službenoj internetskoj stranici. Pa je tako najavljena borba države protiv zapošljavanje na crno naišla na još jednu prepreku. Onu koju je ovaj put država, odnosno jedan njen dio, postavila samoj sebi. A ideja je bila da objavljivanje liste muljatorskih tvrtki odvrati druge od sličnog nauma.

Kolumna

Piše zlatko crnčec

Državno zdravstvo mora opstati

Primarna zdravstvena zaštita u Hrvatskoj možda još i nije na koljenima, ali nije ni daleko od toga. Obiteljski liječnici za pregled pacijenta imaju samo deset minuta, a trebali bi imati između 15 i 37. Pedijatri bi bebi trebali posvetiti 18, a imaju vremena za samo devet minuta. Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti često brinu o 50 posto više djece od propisanog standarda.

(Snimila Kristina Stedul Fabac / Pixsell)

Kolumna

piše dražen katalinić

Umjesto alimentacije - birokracija

oš u studenom 2023. ministar socijalne skrbi Marin Piletić najavio je pokretanje čitavog seta zakona, među kojima i osnivanje alimentacijskog fonda, za koji je rekao da ga Vlada formira "kako bi se država obračunala s nasilnikom a da ne ugrozi egzistenciju drugom roditelju i djeci". Ideja o alimentacijskom fondu proistekla je, podsjetimo, kao dio šireg plana borbe protiv obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama, a nakon ubojstva Osječanke Mihaele Berak i kažnjavanja odgovornih za propuste. Stekao se tada dojam da se država ovog puta misli ozbiljno obračunati s još jednom vrstom izbjegavatelja poreznih obveza, a to su neodgovorni roditelji koji koriste sve moguće zakonske "rupe" i manjkavosti sustava ne bi li izbjegli plaćanje alimentacije.

(Foto: Srećko Niketić / Pixsell, Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Klimatske nevolje

Vremenski ekstremi, poput onoga koji je prekjučer zahvatio Istru, bit će sve češći i sve razorniji, upozoravali su nas klimatolozi prije više od 15 godina, ali su previdjeli da će počinjati sve ranije u kontekstu redovnog ljetnog zagrijavanja sjeverne hemisfere. U zadnjih nekoliko tjedna već smo imali dva toplinska udara i jednu oluju, odnosno eksplozivnu reakciju atmosfere kada kiša udari u usijano i suho kopno, a ljeto nam kalendarski još nije ni počelo!

(Kristina Štedul Fabac/Pixsell/Davor Kovačević)

Kolumna

piše dražen katalinić

Schengen opet na čekanju

Prije 40 godina, početkom ljeta sastali su se predstavnici Belgije, Njemačke, Francuske, Luksemburga i Nizozemske i dogovorili osnivanje prostora za slobodno kretanje ljudi koji danas kolokvijalno nazivamo Schengen, po selu u kojemu je održan sastanak. Ideja koju su sanjale generacije Europljana o slobodnome kretanju, bez provjera na državnim granicama, prešla je dug put da bi zaživjela, čekalo se da zemlje srednje i istočne Europe jedna po jedna ispune visoke kriterije za ulazak u taj ekonomski prostor koji zajedno s eurom danas predstavlja najveći stupanj integracije europskih zemalja ikada.

Kolumna

piše zlatko crnčec

Pojačati kazne za prometne prekršaje

Ove je godine u prometu na cestama dosad poginulo 115 osoba, 16 posto više nego u istom razdoblju 2024. A ovaj je lipanj posebno dramatičan. U sedam dana ovog mjeseca na cestama život je izgubilo čak 16 osoba. Prema podacima iz Europske komisije Hrvatska je bila na četvrtom mjestu s 62 poginulih u prometu u 2024. godini, odmah iza Rumunjske sa 77, Bugarske sa 74 te Grčke sa 64 smrtno stradalih na milijun stanovnika. Ipak, zabilježen je pad smrtno stradalih u Hrvatskoj u odnosu na 2023. godinu kada je zabilježena 71 poginula osoba u prometu na milijun stanovnika.

(Snimio Denis Lovrović, Ilustracija Pixabay)

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Ach unsere Kaiser je Cesar ča ga ni

U Riječkoj rezoluciji izravno se navodi ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a Istra se spominje tek uzgred pri kraju rezolucije: "Naravnim tečajem dogadjaja odrazit će se povoljno svaki napredak naroda u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji takodjer i na odnošaje našega pučanstva, koje živi i u drugim zemljama, posebice u najizloženijem kraju, biva u posestrimi Istri".

Kolumna

piše dražen katalinić

Novi rat, stari problemi

Još jedan novi rat u svijetu mogao bi donijeti stare gospodarske probleme jer je i u ovaj sukob, kao i u ukrajinskom ratu, uključen jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte pa ćemo, ako dođe do eskalacije, opet svjedočiti najprije energetskoj krizi, odnosno rastu cijene nafte, na što će se odmah nadovezati inflacija. Koje se doduše još nismo riješili jer je "vučemo" od ruske agresije na Ukrajinu.