Najčitanije

(Snimio Milivoj Mijošek)

Piše Rudolf Frančula

Pretvorba pazinskog "Purisa" i kazneni postupak protiv Mirka Zovića

Već sam napisao kako je Mirko Zović bio moj školski kolega iz Pazinske gimnazije, najmlađi, rođen 1940. godine. Završio je poljoprivredni fakultet, vratio se u Pazin gdje je osnovao Poljoprivredni kombinat, a potom i poduzeće "Puris", čija je osnovna proizvodnja bila uzgoj purana i proizvodnja i prerada purećeg mesa. U tom je poduzeću kao rukovodilac-direktor Mirko Zović proveo praktički svoj radni vijek, osim jedne pauze kada je obnašao dužnost predsjednika skupštine Općine Pazin. "Puris" se širio, jačao, imao je više svojih farmi, ali i niz privatnih kooperanata. S vremenom je "Puris" postao jedan od najvećih proizvođača purećeg mesa u bivšoj Jugoslaviji, a prvi u Hrvatskoj.

(Darko Jelinek, Reuters)

Piše Tihana Tomičić

Amerika pred implozijom

Sigurnosni incident koji se dogodio u Washingtonu, gdje je u hotel u kojem se održavala svečanost za dopisnike u Bijeloj kući upao naoružani civil i pucao iz sačmarice, te priznao da mu je cilj upravo bio napad na prve ljude Amerike, pa i predsjednika Donalda Trumpa, pokazuje u kojoj je mjeri SAD polariziran. Dokaz je to kako politika konflikata već itekako ima reakciju u uznemirenim i iziritiranim naoružanim pojedincima. A tko zna koliko je takvih. Upad u dvoranu u kojoj su bili najviši dužnosnici svakako ima i sigurnosne implikacije te se postavlja pitanje je li riječ o izoliranom incidentu ili signalu slabosti američkog sustava. Iako ovakvi događaji na prvu mogu djelovati kao izolirani incidenti bez šireg značaja, sama činjenica da se pucnjava dogodila u neposrednoj blizini jednog od najbolje čuvanih ljudi na svijetu ima snažnu simboličku težinu. Sigurnosni sustav oko predsjednika SAD-a osmišljen je kao višeslojni mehanizam zaštite, no ovakvi događaji pokazuju da "perimetar sigurnosti" nije apsolutan. Vidjeli smo američkog predsjednika kako bježi, pa pada na koljena, i tek onda odlazi iz dvorane gdje mu je prijetila objektivna opasnost po život. Možda i važniji od samog incidenta jest njegov učinak na percepciju sigurnosti - svaki incident u blizini američkog predsjednika, bez obzira na razmjere, ima potencijal narušiti osjećaj sigurnosti - kako među građanima SAD-a, tako i na međunarodnoj razini.

(Reuters/Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Trump nikada neće biti optužen

Cijela jedne velika civilizacija će večeras umrijeti i nikada se više neće vratiti. Napisao je to jučer na društvenoj mreži Truth Social Donald Trump. U trenutku kada ćete čitati ovaj tekst znat ćete postoji li još uvijek iranska civilizacija jer ultimatum američkog predsjednika ovoj zemlji je istekao točno u jedan sat danas ujutro. Trump od te zemlje traži praktički bezuvjetnu predaju na koju ova sigurno neće pristati. Tako da je prilično izvjesno da će noćas podići svu američku vojnu silu koja mu je na raspolaganju kako bi uništio cijelu iransku prometnu i energetsku strukturu i vratio tu zemlju, kako to on delikatno voli reći, ravno u kameno doba.

(Marko Gracin/Darko Jelinek)

Piše Tihana Tomičić

Povratak Rijeke - torpedu

Europska brodogradnja godinama je bila "u kazni" - Europska unija nije odobravala da se europskim novcima financiraju nacionalna brodogradilišta, skoro cijela proizvodnja izašla je iz EU-a, uz neke očekivane izuzetke Italije, Francuske ili Španjolske. Ali gradilo se uglavnom na Dalekom istoku, posebno kad su brodski motori u pitanju, i hrvatski škverovi najmanje su dva desetljeća bili doslovno na aparatima - bez pomoći države propali bi, a i modeli jamstava i financiranja prolazili su kroz ušicu igle, da Bruxelles na to ne obrati pozornost. No, opstali su, a među njima i riječki "3. maj". Iako je novi vlasnik, slovenska Iskra, i time i nova uprava odmah krenula oštro tražeći rast produktivnosti kako bi plaće zaposlenih uopće ostale na istoj razini, gledajući širu sliku, zaposleni u brodogradnji, pa ni "3. maju", ne bi trebali biti dugoročno zabrinuti. Gotovo je sigurno da će uz nastavak poslova na gradnji polarnih kruzera uskoro dobiti i poslove vojne proizvodnje. Bili partneri Francuzi sa svojom Naval Grupom, koja se baš jučer predstavila u Hrvatskoj i iskazala interes za suradnju s "3. majem", ili bilo tko drugi od 12 zainteresiranih koji su se već javili MORH-u za gradnju korveta, jasno je - posla će biti. Europa se vraća industrijalizaciji, svojim brodogradilištima, i to kroz vojnu proizvodnju što je strateški master plan EU-a nakon što se pokazalo da je NATO postao relativna kategorija, i da višedesetljetni vojno-politički partneri poput SAD-a to možda više i nisu. Europa se vraća brodogradnji, posebno za potrebe vojne industrije, to je sad potpuno jasno. A "3. maj" je praktički jedino živo, financijski likvidno brodogradilište koje ujedno ima i kapacitet za gradnju većih vojnih brodova kao što su korvete, koje obično dosežu stotinjak metara.

(Leona Teodorović, Milivoj Mijošek)

Piše Robert Matteoni

Uskrs(nuće) istarskih nogometnih i statusnih napredovanja

U utorak, prvog radnog dana nakon Uskršnjih praznika, na Drosinu stiže Hajduk. Termin nije sretan za (naj)više razine posjeta, pa je sasvim sigurno da neće biti rušenja rekorda u trećem činu, uvijek s Hajdukom. Do sada je rekord iz studenog 2023. kada se okupilo tribinama 8.606 gledatelja s ulaznicama. Nakon par utakmica sa 7-7.500 ljudi, opet je prošlog listopada Drosina bila posebnog dekora povodom utakmice s Hajdukom. Okupilo se tada 8.124 gledatelja, što je službeno druga najbolja posjeta prvoligaškim pulskim utakmicama.

(Arhiva Glasa Istre)

Piše Rudolf Frančula

Presuda za beskrupulozno ubojstvo Antona Marčela Popovića

Dana 15. srpnja 1997. godine sudsko vijeće Županijskog suda u Puli donijelo je presudu kojom je I. optuženika Sinišu Stracaboška i II. optuženika Šimu Medanića proglasio krivim da su iz koristoljublja lišili života - ubili Antona Marčela Popovića na način opisan u optužnici tj. da je Siniša Stracaboško na poticaj Šime Medanića dana 27. ožujka 1996. godine ubio Antona Marčela Popovića. Obojica optuženika osuđena su na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina.

(Privatna arhiva, Milivoj Mijošek)

Piše Robert Matteoni

Odlazak još jednog velikana boksa, za jačanje nostalgije za nekadašnjom Pulom

Pisali smo o tome mnoštvo puta, i mislim da nama, suvremenicima toga doba, nikad neće biti dosta evociranja tih priča. I vjerojatno je, onima koji nisu svjedočili tim vremenima, kada je Pula bila "Pula", kada je boks bio "moć", kada je Mate Parlov bio "svijet", kada su u maloj dvorani pokraj starog GIA export-import, majstori struke kao Aldo Buršič, Aldo Banovac, u teškim uvjetima stvarali šampione, dakle, teško je osjetiti svu dubinu memorija i emocija koje smo živjeli u tadašnjoj Puli, s tadašnjim Boksačkim klubom "Pula". Kako godine teku tako nostalgije u životu igraju sve češće svoje utakmice. I kad se dogodi nešto što zaustavi svakodnevicu barem na tren u ovom ludo(m) brzom, prebrzom svijetu, tada se zapravo nostalgične memorije zaigraju. U četvrtak je, eto, došla tužna vijest za obitelj, a onda i prijatelje te nekadašnje mu velike navijače i štovatelje sjajnog boksačkog talenta, preminuo je Zvonko Miličević!

(Snimio Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Crna Gora opet na razdjelnici

Hrvatska je ponovo u klinču s Crnom Gorom. Naime, u toj će se zemlji danas održati komemoracija na kojoj će se govoriti o Jasenovcu. Nije cilj tog skupa govoriti o onom što se događalo u Drugom svjetskom ratu, već iskoristiti strahote koje su se događale za miniranje korektnih i u osnovi dobrih odnosa Hrvatske i Crne Gore. Tko bi mogao stajati iz ovog poduhvata nije baš tako teško zaključiti.

(Pixabay, Davor Kovačević)

Piše Dražen Katalinić

Milijarde eura otišle "u vjetar"

Opet smo potrošili pare iz europskih fondova, a da nikome nije jasno ni na koga ni na što. Ni Državnoj reviziji koja nas je upozorila da smo uspjeli spiskati čak 3,5 milijardi eura namijenjenih poljoprivredi bez ikakvog vidljivog učinka. Štoviše, unatoč silnom novcu iz Unije, agrar nam se čak i unazadio jer nam je, prema analizi revizije, poljoprivredna proizvodnja trenutno zapela u 2010. godini. Nameće se pitanje kako je moguće da tako golem iznos novca ne urodi nikakvim plodom, a odmah nakon toga i sljedeće pitanje – gdje ili komu su otišle pare? U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kažu da su se sredstva trošila nenamjenski, odnosno da smo novcem za poljoprivredu financirali gradnju prometnica, šetnica i dječjih vrtića. Ako je to točno, onda bi pored Državne revizije posla opet mogao imati Ured europskog tužitelja, koji je u Hrvatskoj ionako prezauzet. Upravo zahvaljujući isključivo europskim tužiteljima hrvatska javnost je dosad uspjela doznati za tek nekoliko slučajeva nenamjenskog trošenja novca iz EU fondova.

(Arhiva Glasa Istre, Davor Kovačević)

Piše Dražen Katalinić

Sirotinja trči počasni krug

Istraživanje Ekonomskog instituta o regionalnim razlikama u Hrvatskoj potvrdilo je da se gotovo ništa nije promijenilo u dosadašnjem regionalnom razvoju Hrvatske, odnosno da su razlike između razvijenih i nerazvijenih regija i dalje ogromne. Istraživanje je međutim pokazalo da regije s iznadprosječnim pokazateljima polako stagniraju u napretku, dok potpomognute županije rastu nešto brže zahvaljujući novcu iz europskih fondova. I unatoč tim sredstvima, Zagreb je još uvijek tri puta razvijeniji od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županje. U stvari, Zagreb i razvijenije regije, poput Istre i Primorsko-goranske županije, se cijelo vrijeme kontinuirano razvijaju, dok Slavonija pokušava uhvatiti korak uz pomoć europskih fondova. Istraživanje Ekononskog instituta temelji se na službenim statistikama o BDP-u, no ako se pogledaju konkretni životni problemi pojedinih dijelova Hrvatske, razlike postaju još očitije. Iako svi ističu važnost europskih fondova za ravnomjeran razvoj Hrvatske, ured pučke pravobraniteljice upozorava da predstavnici lokalnih jedinica nastavljaju ukazivati na prepreke u prijavama projekata, poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ili nedostatnih sredstava kojima bi ih sufinancirali. Osim toga, neadekvatna mreža javnog prijevoza i neodgovarajuće zdravstvene i socijalne usluge i dalje su svakodnevica stanovnika ruralnih područja, a zbog depopulacije takvih krajeva dolazi do smanjenja ili ukidanja linija javnog prijevoza.

(Darko Jelinek, Milivoj Mijošek)

Piše Tihana Tomičić

Plenković je u taktičkoj prednosti

Ustavni suci biraju se, prema zakonu, dvotrećinskom većinom u Saboru. To znači da se vladajući i oporba svakako moraju dogovarati, htjeli to ili ne.

(Reuters, Davor Kovačević)

Piše Dražen Katalinić

Povratak u feudalizam

Zbog kreni-stani sukoba u Perzijskom zaljevu već je došlo do ponovnog rasta inflacije, a nastavi li se blokada Hormuškog tjesnaca i izvoz nafte i plina, dogodit će nam se usporavanje gospodarskog rasta uz još veću inflaciju. Tako procjenjuju u Međunarodnom monetarnom fondu koji nam je znatno podigao procjenu inflacije za ovu godinu, i to s 2,8 na 4,4 posto. Ustvari, inflacija bi se trebala zadržati na razini prošle godine, a početi padati tek dogodine, tako da nastavljamo po starom, a ciljana stopa od dva posto inflacije nije na vidiku barem do 2028., iako je više nitko u Hrvatskoj ni ne spominje.

(Reuters/Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Rat u Iranu će se nastaviti

Dogodilo se ono što smo zapravo svi očekivali. Pregovori Amerike i Irana su propali. Rat ide dalje, iako u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek nije ponovo počeo. Što je nekakav dobar znak. Kao i to da su pregovori trajali čak 21 sat. Što znači da su dvije strane u Islamabad ipak došle s nekom berem osnovnom namjerom da pokušaju postići dogovor. A kao što je rekao jedan diplomat komentirajući ove događaje - diplomacija nikad ne staje. Što bi prevedeno moglo značiti da je moguće da bi se pregovori možda mogli nastaviti preko posrednika. Da su obje strane možda ipak ostavile otvorenim neki kanal komunikacije, preko Pakistana ili Omana, zemlje koja je godinama već posrednik između Teherana i Washingtona.

Piše Robert Matteoni

Mača i drugi akteri pulske memorije gradskih i sportskih priča

Vjerojatno svi uzimamo stvari zdravo za gotovo te neke zbilje doživljavamo ili odrađujemo kao nešto što se podrazumijeva. Kao da će to nešto biti vječno, bez promjena. Život je u stvari slijed mijena, jedino što se nikad neće promijeniti je upravo to, stalnost promjene. Voljeti svoj grad, kako gledam na stvari, najvažniji temelj ima u ljudima. Sve počinje od njih, i doživljaji prirode, ljepota grada i manje lijepih urbanih zbilja, sve je to pod utjecajem čovjeka. Odnosi su oni koji nameću dinamiku svakodnevice, kao što svekolike promjene u svakodnevici utječu na nove dinamike života. Kako priroda života donosi, ona tako i odnosi. Između ostaju djela, memorije koje odaju druga vremena, koja su kroz fokus prošlosti uvijek različitog doživljaja u odnosu na suvremenost. Svaki žitelj ovog grada je na svoj način doprinosio toj prošlosti i oblikovanju svakodnevice Pule, stvaranju mentaliteta po kojem smo postali nadaleko poznati i priznati. Nije život Pule bio, ili jest, samo neko zvučnije ime društvene, političke, gospodarske, sportske i ine aktualnosti. Nije zbilja Pule ni to što se danas "afirmira" kao sport 21. stoljeća, a to je intenzivno promicanje negativnosti, nametanje isključivosti, strast kontriranja i nečijeg omalovažavanja. To su, barem se nadam, trendovi jednog drugačijeg doba, koji će imati svoju mijenu kao i svaki trend. Neće više biti kao nekad jer je svijet otišao u novo (tehnološko) doba, ali svakako će se morati resetirati i u nekoj dimenziji vratiti pitanju pažljivijeg odnosa ljudi i zajednica. To je priroda života, a protiv nje se ne može.

(Luka Jelićić/Davor Kovačević)

Piše Dražen Katalinić

Tko se nije skrio...

Država konačno uvodi red u najomiljeniju djelatnost kod Hrvata - kratkoročno iznajmljivanje stanova radi brze turističke zarade. Pokušalo se i s porezom na nekretnine, no on je dao djelomične rezultate jer se mali dio iznajmljivača odlučio na dugoročni najam, a sad se ide u ozbiljno kažnjavanje svih koji nisu prijavili djelatnost turističkog najma. Predviđaju se velike novčane kazne, pa čak i oduzimanje rješenja, i to zahvaljujući potpuno novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Piše Robert Matteoni

Mi bi željeli… Ali ključno je ono što (za sada) možemo

U trinaest godina što je bio ikona najvećeg kluba na svijetu (službeno proglašenje FIFA), bio sam u više navrata u Madridu posjetiti Luku Modrića. Kada imate dobre kontakte i korektan odnos s igračima, oni su najbolja preporuka da uđete u svijet (i) elitnog nogometa. Sve ono što je običnim promatračima nedostupno, postaje vam tako oku vidljivo, posljedično u komunikaciji i racionalno tumačeno. Kako sam takve doživljaje imao od ranih 1990-ih godina, od vremena velikog Milana, pa Juventusa, Intera, Lazija, Parme, preko Manchestera, Marseillea, Leedsa, Middlesbrougha, do Bayerna, Atletico Madrida i drugih destinacija hrvatskih reprezentativaca (i ne samo njih), spoznao sam ono što sam više puta i u ovoj rubrici naglašavao. Život u velikim klubovima, koje gledatelji, fanovi i drugi najviše (praktično jedino) doživljavaju kroz utakmice i raskošne TV produkcije, u praksi je vrlo sličan životu u manjim klubovima. Imati prozor u ta elitna dvorišta, a živjeti svakodnevicu manjih zemalja, manje atraktivnih i jakih liga, dopušta uvid u zbilju i kudikamo lakše razumijevanje tematike.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Piše rudolf frančula

Kriza gradske vlasti

Iz spisa predmeta, koji se odnosi na istražni postupak protiv M. Zovića, pa i dokumentacije koja je objavljena u ovoj knjizi, vidljivo je i zaključuje se slijedeće;

(Darko Jelinek, Ilustracija)

Piše Tihana Tomičić

Hrvatska između EU-a i SAD-a

Odluka Europske unije da nakon višemjesečne blokade konačno odobri 90 milijardi eura zajma Ukrajini i usvoji novi paket sankcija Rusiji nije tek još jedna birokratska vijest iz Bruxellesa. Ona je ogoljeni prikaz načina na koji danas funkcionira europska politika: kao stalno balansiranje između strateških ciljeva i nacionalnih interesa – često na rubu paralize. U središtu ove priče nije samo pomoć Kijevu, nego politička ucjena koja ju je pratila. Viktor Orbán i Robert Fico mjesecima su blokirali ključne odluke, ne zbog ideološkog zaokreta, nego zbog vrlo konkretne – i stare – ovisnosti o ruskoj nafti. Naftovod Družba tako je ponovo postao političko oružje, ovaj put ne samo Moskve, nego i država članica EU-a. Paradoks je očit: dok Unija pokušava sankcionirati Rusiju i financijski održati Ukrajinu na životu, dio njezinih članica istovremeno ucjenjuje zajedničku politiku kako bi osigurao nastavak vlastite energetske stabilnosti – i to upravo kroz ruske resurse. Time se razotkriva temeljna slabost EU-a: vanjskopolitičko jedinstvo i dalje ovisi o unutarnjim kompromisima koji često razvodnjavaju ili odgađaju ključne odluke.

(Reuters/Darko Jelinek)

Piše Tihana Tomičić

Mađari rekli jasno da Europi

Velika pobjeda Petera Magyara u Mađarskoj ujedno je i velika pobjeda Europske unije, odnosno dokaz da EU itekako još nije za otpisati. Nekoliko je situacija to potvrdilo i u nedavnom razdoblju - Donald Trump grozio se da će ukupirati Grenland, EU je rekao ne - i bilo je upravo tako, Trump se povukao s tom politikom. Barem zasad.

(Foto: iStock, Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Pantheon je hrvatska prilika

Ovo je zaista moglo biti nešto spektakularno. Ovakve inicijative još nije bilo. Da bi se na pedesetak kilometara od Zagreba mogla pojaviti investicija teška 13,5 milijardi dolara zaista je nešto neviđeno ne samo u Hrvatskoj, ne samo u našem širem okružju, nego i na europskoj razini. Pantheon je nešto što se još nije dogodilo na ovom prostorima. Uglavnom, ako ovo ne postane glavna tema društvenih, političkih i privatnih rasprava, onda s Hrvatskom i Hrvatima nešto definitivno nije u redu. Ovo bi trebala biti ojača tema i od Thompsona i ZDS-a i ZAVNOH-a i ustaša i partizana. Možda bi nam sve ovo moglo pomoću da lakše prebrodimo predstojeće vrele hrvatske mjesece svibanj i lipanj tijekom kojih obično lijevi i desni ekstremi potpuno preuzmu javni prostor i zagađuju ga svojim bizarnim i bedastim svađama i sukobima.

(Davor Kovačević, Davor Javorović / Pixsell)

Piše Zlatko Crnčec

Hrvatska desnica opet u ništa

Hrvatska desnica je zaista zaslužila sve što joj se događa. Ovaj cirkus koji se odvija s Domovinskim pokretom i ostavkom njihovog glavnog tajnika samo je još jedan dokaz tome. Predsjednik stranke Ivan Penava nije jučer znao pošteno objasniti kako i zbog čega se to dogodilo. Zbog čega je Josip Dabro podnio ostavku na poziciju glavnog tajnika stranke, odnosno glavnog stranačkog operativca.

(Reuters/Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Oko MOL-a sve će biti isto

Novi mađarski premijer Peter Magyar poziva institucije da spriječe Orbanove tajkune da iznesu svoje nezakonito stečeno bogatstvo u inozemstvo. Možda i nije baš najsretnije to što čelnik izvršne vlasti poziva pravosudne institucije da uhićuju i kazneno progone ljude. Ipak bi trebala postojati nekakva podjela vlasti. Ali novom darlingu EU središnjice i to će se sigurno oprostiti jer ih je riješio Viktora Orbana, njihovog ultimativnog neprijatelja. A to im je uostalom i bilo najvažnije.

(Foto: Reuters, Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Trump će posvađati i kršćane

Donald Trump javno polemizira s jako puno osoba. To polemiziranje se najčešće svodi na vrijeđanje svakog tko mu se usudi na bilo koji način proturječiti. Bilo njemu osobno ili nekoj njegovog ideji ili inicijativi. Ovog se tjedna na podužu listu onih s kojima je Trump verbalno pomeo pod stigao i jedan neočekivani izbor. Nitko baš nije vjerovao da će Trump verbalno s obje noge uklizati ravno u papu Lava XIV. A i da će nešto slično obzirnije, ali i besmislenije napraviti i njegov potpredsjednik koji je prvog čovjeka Katoličke crkve upozorio da mora bolje paziti kada priča o vjeri.

(Davor Kovačević, Pixabay)

Piše Tihana Tomičić

EU u hitnoj transformaciji

Bliskoistočna ratna kriza dovela je već sad praktički do promjene međunarodnog poretka: dok razmišljamo o tome hoće li Sjedinjene Američke Države napustiti NATO savez, u praksi je taj vojni pakt već gotovo prestao postojati, posebno nakon trenutka u kojem su glavne europske sile poput Španjolske ili Italije uskratile svoju dozvolu SAD-u za slijetanje njihovih vojnih zrakoplova u svoje baze.

(Reuters, Davor Kovačević)

Piše Dražen Katalinić

Rat u kojemu su svi "pobijedili"

Trumpova prevrtljivost konačno je rezultirala nečim pozitivnim - dvotjednim primirjem u ratu s Iranom. Jer svaki put kad Trump najavi nešto epohalno, dogodi se upravo suprotno. Tako je samo dan nakon što je ustvrdio da je postignut napredak u pregovorima s Iranom, započeo rat, a samo dan nakon što je najavio da će zbrisati cijelu jednu civilizaciju, stiže vijest o primirju pa čak i pregovorima koji će se održati u Pakistanu - američkom savezniku i iranskom prijatelju.

(Davor Kovačević, Saša Miljević / Pixsell)

Piše Zlatko Crnčec

Hrvatska mora ostati socijalna država

U 2024. najveći problem s ljudskim pravima u Hrvatskoj bio je taj da su Hrvati diskriminirali razne manjine, ali i svoje najpotrebitije sugrađane, pa su se oni i njihove udruge žalili pučkoj pravobraniteljici. S te je strane došlo najviše pritužbi. Međutim, u prošloj 2025. svi su se oni zajedno, i oni iz većine i oni iz manjina, istoj osobi počeli pojačano žaliti da ih sve skupa diskriminira hrvatsko zdravstvo. Tijekom 2025. zaprimljen je, naime, rekordan broj prijava zbog situacija na koje su građani nailazili kada su se za pomoć obraćali hrvatskom zdravstvenom sustavu. Stiglo ih je čak 525.

(Nikola Pušonjić, Davor Kovačević)

Piše Dražen Katalinić

Plan priuštivog stanovanja na velikom ispitu

Idući tjedan objavit će se dugoočekivani javni poziv zainteresiranim građanima za priuštivi najam stanova koje su privatni vlasnici dali državi na upravljanje, odnosno da ih država u njihovo ime iznajmljuje na određeni rok građanima po cijenama koje bi trebale biti ispod tržišnih cijena najma. Vlasnici takvih stanova će od države unaprijed, u dvije rate, dobiti naknadu kao da su ga i sami iznajmili, s tim da sve probleme s podstanarima na sebe preuzima država. Moglo bi se reći da se radi o svojevrsnom pilot-projektu takvog modela najma jer se u Hrvatskoj, a i šire, provodi prvi put u povijesti.

(Marko Lukunić/Pixsell/Darko Jelinek)

Piše Tihana Tomičić

Legitimitet Ustavnog suda

Odmah idućeg dana nakon što je Peter Magyar proteklog tjedna u Mađarskoj na opće iznenađenje cijele Europe dobio dvotrećinsku većinu na izborima i s vlasti svrgnuo Viktora Orbana nakon 16 godina vladavine, napravio je jedan pomalo neočekivani potez: na ostavku je pozvao i mađarskog predsjednika Republike Tamasa Sulyoka. Izgledalo je to pomalo grubo i pretjerano, ali kvaka je u tome da se predsjednik države u Mađarskoj bira iz parlamenta, a ne izravno od građana i Magyar je samo pretočio volju naroda u svoj zahtjev da Orbanov predsjednik Suylok ode.

(Darko Jelinek, Marko Lukunić / Pixsell)

Piše Zlatko Crnčec

Rješava se pravosudna kriza

Na vidiku je dakle kompromis oko blokade odluke o popuni Ustavnog suda s još tri suca i izboru predsjednika Vrhovnog suda. U sljedećih desetak dana vladajući i oporba mogli bi pronaći neke zajedničko rješenje kako bi se popunila ispražnjena mjesta.

(Pexels/Arhiva Glasa istre)

Piše Milan Rakovac

Robovi kapitala i veliki ubijač

Ksenija Jus: ROBOVI KAPITALA

(Snimio Dino Stanin / Pixsell)

Piše Milan Rakovac

O, Veliko Bezglavo Nešto

Vero san štuf, sviega – ma najveć sebe samega. A valja delati. Pak san napensa vami ča me štijete, zabrati dobre poezije meni dragih poeti, tako da ćete sada par petiman štiti štanje vierše...

Piše Tihana Tomičić

SDP u krizi identiteta

Unutarstranački izbori u SDP-u Hrvatske trebali su označiti konsolidaciju i novi početak nakon niza političkih poraza na lokalnim izborima prošle godine - prije svega u Rijeci. Ali umjesto toga otvaraju pitanje dubine krize koja nadilazi kadrovske promjene. Iako su formalno provedeni u cijeloj zemlji i donijeli nova lokalna vodstva, niz situacija koje su ih pratile sugerira da se ta stranka sve više udaljava od vlastitih temeljnih načela - demokratičnosti, inkluzivnosti i organizacijske autonomije.

(Pexels)

Piše Milan Rakovac

Dizdar i misli

Ti ne znaš dakle da zlo si moje najmanje