Najčitanije

(Darko Jelinek, Željko Lukunić / Pixsell)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Tihomir Kundid nije Ustavni sud

U ovom sukobu Vlada ima pravo. U Zakonu o obrani jasno, da ne može jasnije, piše da ministar obrane može poslati hrvatske vojnike u protokolarne posjete. U sklopu šireg sukoba Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića oko HV-a veću odgovornost ima ovaj drugi, iako ni prvi tu nije bez grijeha. Milanović je preko noći ujesen 2020. odlučio da će Ustav i Zakon o obrani tumačiti na svoj način. Na način suprotan onome kako su ih tumačile sve Vlade od 2000., uključujući i onu kojoj je osobno bio na čelu od 2011. do kraja 2015. Na način suprotan onome kako su ih tumačili svi predsjednici od 2000. Na način suprotan onome kako ih je, uostalom, tumačio i on sam u prvih sedam-osam mjeseci svog prvog predsjedničkog mandata. Ujesen te 2020. godine Milanović je u kantu za smeće bacio opći, dakle i ljevice i desnice, politički konsenzus koji je trajao skoro 20 godina oko toga tko i kako zapovijeda Oružanim snagama u mirnodopsko vrijeme. Odgovornost Vlade i premijera je u tome što tada nisu stvar raščistili do kraja. Nego su pustili da se s Milanovićem hrva njemu nedorasli ministar obrane Mario Banožić. Koji je u jednom trenutku potpuno bespotrebno čak i pojačao sukob ponizivši Milanovića kada nije poslušao njegov zahtjev da ne umirovljuje tadašnjeg zapovjednika Počasne zaštitne bojne. Ali to opet ne znači da nije bio u pravu kada se suprotstavljao načinu na koji je Milanović počeo zapovijedati vojskom krajem 2020. godine. Ali nikakvu podršku od Vlade nije dobio. Čak ni kada je tadašnji načelnik Glavnog stožera admiral Robert Hranj usred vojarne Banožiću zabranio da se obrati vojnicima. U demokratskim zemljama načelnik stožera kada naiđe na ministra obrane može samo stati mirno. A kada bi pokušao zabraniti ministru da se obrati vojnicima, svi bi mislili da je poludio. Ni tada Vlada nije reagirala. Nije branila Banožića kojeg je Milanović verbalno cipelario. Nije ga podržala ni kada je Banožić pokušao spriječiti Milanovića da protivno Zakonu o obrani donosi zapovjedi o uporabi materijalno tehničkih sredstava i angažiranju vojnika. Plenković je pogriješio ovog tjedna kada je zaprijetio Tihomiru Kundidu smjenom ako ne provede odluku ministra obrane i pošalje hrvatske vojnike na mimohod u Pariz. Iako formalno pravno definitivno jest u pravu, trebao je svakako izbjeći situaciju u koju je gurnuo načelnika Glavnog stožera, dakle djelatnog vojnika. Da on mora presuditi u, u osnovi, političkom sporu između njega i predsjednika. Premijer to nije smio napraviti. Doveo je Kundida u nemoguću situaciju. Za koju on nije nimalo odgovoran.

(Darko Jelinek, Neva Žganec / Pixsell)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Milanović je ostao usamljen

Članak 69. Zakona o obrani je potpuno jasan i on kaže da odluku o prelasku granice vojske radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti, te za postrojbe razine voda i niže, donosi ministar obrane. Jednako je tako jasan i Ustav, koji u članku 100. govori o ovlastima predsjednika Republike nad Oružanim snagama: "Predsjednik RH vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH. Predsjednik RH imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora predsjednik RH objavljuje rat i zaključuje mir. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države predsjednik RH može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje".

(Foto: Pexels, M. Mijošek)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Grubo gaženje Ustava Republike Hrvatske: Istranin u vrtlogu pravosuđa i politike

Zbivanja na, i oko, koncerta Marka Perkovića Thompsona održanih u Zagrebu 5. srpnja 2025. na Hipodromu i 4. kolovoza 2025. u Sinju dokazuju grubo kršenje - gaženje Ustava, onih odredbi koje se citiraju u Otvorenom pismu kao i Deklaracije Sabora o antifašizmu koja je inače »mrtvo slovo na papiru« od dana donošenja.
(Foto: Ivica Galovic / Pixsell, Darko Jelinek)
Kolumna
Piše tihana Tomičić

Haaland s Pantovčaka

Koliko je bitna uloga Hrvatske vojske na mimohodu u Parizu, vjerojatno se najbolje vidi po činjenici da je samo nekoliko dana nakon zaoštravanja o toj temi s Vladom, u jedan tjednik puštena anketa o tome da bi predsjednik Zoran Milanović, da izađe na izbore za Sabor sa svojom nezavisnom listom, dobio čak 26 mandata.
(KK Stoja, Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Robert Matteoni

Pobjeći od svih vrućina svakodnevice osvježavajući se uz Stoju

Stoja je poluotok, gradski turistički predio i jedan od mjesnih odbora Grada Pule. Obuhvaća gradske četvrti Musil, Vergarola, Sveti Petar, Barake i Valkane, te turističke predjele Valovine i same Stoje, na površini od 2.955.950 četvornih metara, gdje živi 1.622 stanovnika.

(Foto AFP/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Trump je gubitnik, ali mir je blagoslov

Jedan besmisleni rat, onaj Amerike i Izraela s Iranom, mogao bi se primaknuti kraju. Još ako se do kraja godine postigne sporazum o miru i u vezi drugog besmislenog rata, onog u Ukrajini, svijet bi mogao postati bolje mjesto. No dotad, valja se uzdati u nebesa da će se načelni sporazum Irana i SAD-a zaista i potpisati u petak, da će se deblokirati Hormuški tjesnac, i da kreće normalna trgovina gorivom.
(Pexels)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Trideset godina poslije: spor oko navodno montiranog sudskog procesa

Pismo bivšem sucu riječkog Okružnog suda Mati Butijeru

(Arhiva Glasa Istre)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Krik iz fojbe

Giacomo Scotti pažljivo nabraja krucijalne momente denacionalizacije, cijeli niz ozakonjenih divljaštava; kao što su Kraljevski ukaz br. 800 iz 1923. koji je talijanizirano nekih 1.500 slavenskih toponima. Kraljevska zakonska odredba br. 1796. iz 1925. o zabrani korištenja svih jezika različitih od talijanskog; Kraljevski ukaz iz 1927. o »vraćanju u talijanski oblik prezimena koja su izvorno talijanska«; naseljavanje nekih 50.000 ljudi iz Južne Italije u Istru radi »etničke bonifikacije«, zatvaranje oko 500 hrvatskih i slovenskih škola s nekih 80.000 učenika…
(Snimio Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Boris Bilas

Kaštijun - borba s vjetrenjačama

Kada je ekipa Glasa Istre prije desetak dana radila intervju s direktoricom Kaštijuna Anjom Ademi svjedočili smo u kakvim uvjetima rade zaposlenici tog županijskog centra za gospodarenje otpadom. Na +40, u halama punim otpada koji dolazi s cijelog poluotoka, brinu se da Kaštijun koliko-toliko ispunjava svrhu za koju je i sagrađen. No, vjerojatno su i oni svjesni da je sve to što oni rade svojevrsna borba s vjetrenjačama u kojoj su oni, ali i građani Istre prepušteni u nemilost politike i političara koji ne znaju kako riješiti problem ovog odlagališta otpada.
(Ana Križanec, Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Zanemarena znanstvena upozorenja

Klimatske promjene postale su sastavni dio naših života, a uključuju i snažne ljetne oluje koje u pravilu nastaju iznad tla preugrijanog nesnosnim vrućinama, poput ovih koje je izazvao aktualni toplinski val za koji klimatolozi kažu da je dosad najgori u Europi. Toplinski val odnosi živote, samo u Francuskoj je zabilježeno više od tisuću smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, a ekstremne vrućine počele su izazivati ozbiljna oštećenja na infastrukturi, poput pucanja betonskih ploča na autocestama u Njemačkoj, te stvarati probleme u radu nuklearnih elektrana u Mađarskoj zbog prevelikog zagrijavanja Dunava. Zbog velikih vrućina dolazi i do velike potrošnje struje, prema analizi tvrtke Compare the Market, potrošnja struje u Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci skoči za 17 posto samo zbog potrebe rashlađivanja prostorija, o čemu smo već izvještavali.
(Pexels)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Bezbožnici

I meni se učinilo pomalo neprimjerenim, da držimo komemoraciju za taoce koje su nacifašisti strijeljali 3. travnja 1944. na strelištu u Opicini, Općine, kao odmazdu nakon što su dan prije neki Rusi (prebjegli talijanskim partizanima, kao vojnici Wermachta?) bacili bombu u tršćanskome kinu, uz sedam poginulih, ako ne griješim, njemačkih vojnika.
(Snimio Luka Stanzl/Pixsell)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Penava protiv Ustava RH

Ivan Penava kao temelj rezolucije DP-a o položaju Hrvata u BiH stavlja formiranje posebne izborne jedinice koja bi spriječila njihovo preglasavanje u izborima za Predsjedništvo BiH.

(Foto: X, Davor Kovačević)
Kolumna
Piše zlatko Crnčec

Infantino pametniji od Madura

Što je sljedeće? Što se još može dogoditi nakon ovog? Nakon što je FIFA podlegla Trumpovom pritisku i u odluci bez presedana odlučila da utakmicu kazne američkom napadaču pretvori u uvjetnu. Ovaj je igrač dobio crveni karton na utakmici protiv BiH nakon što je u krajnje nesmotrenom ili možda i namjernom, pogibeljnom startu skoro otkinuo gležanj reprezentativcu BiH. Nikada se prije nije dogodilo da FIFA na ovaj način pogoduje zemlji domaćinu. Istina, nijedna dosadašnja zemlja domaćin nije imala Donalda Trumpa na čelu. Bilo je domaćina koji su u trenutku održavanja prvenstva bili lideri prilično brutalne vojne hunte, ali čak ni oni nisu baš ovako pritisnuli FIFA-u. Niti bi ona popustila. Ali promijenila su se vremena, promijenila se Amerika. Promijenila se, eto, i FIFA.
(Press)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Črne škuornje

Krik iz fojbe Koristan i dragocjen prijevod pripovijedaka Ligi Roberto: Liginia, (kakvo krasno antičko ime!), kaže mi autorica da nikad nije pristala na egzil, i uvijek dolazi u Istru da živi vlastiti domicil u zemlji svojih predaka. I ja, Ligi, rekoh, i ja; za lijepih dana koje smo provodili zajedno u Trevisu, kamo nas sustavno zove, ovdašnje pisce. Bili smo s njome na tribinama tamošnjim Boris Pahor, Miran Košuta, ja – i govorilo se uvijek samo o jednome; kako ostvariti convivenzu, kako "obnoviti mletački i austrijski politički ambijent" - e da bismo živjeli opet u harmoniji sami sa sobom, sa susjedima, sa svijetom. I premda su naši egzili različnih razloga, jednako smo potpuni samo kad dođemo u Istru.

(Foto Getty Images/iStockphoto/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Digitalna valuta kao dopuna gotovini

Stiže nam digitalni euro, prve probne transakcije očekuju se sredinom iduće godine, još se samo čeka da Europska unija donese potreban akt, tj. Uredbu o digitalnom euru koja se očekuje do kraja ove godine. Dotad, Europska središnja banka (ECB) će napraviti provjeru sustava odnosno testiranje korištenja digitalnog eura u svakodnevnom životu kako bi sve bilo spremno da europsku digitalnu valutu možemo početi koristiti godinu do dvije dana nakon testne faze.
(AFP)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Još jedna Trumpova pirova pobjeda

Da će Trump biti najveća zvijezda NATO samita znalo se već unaprijed. Jedino je neizvjesno bilo to na kojoj će temi ukrasti šou. Najgori su pesimisti bojažljivo spominjali čak i mogućnost da najavi da će Amerika napustiti NATO. Optimisti su mislili da će se zaustaviti tek na kritikama zbog izostanka podrške za njegovu avanturu s Iranom i nevoljkosti nekih članica da povećaju svoje troškove za obranu.

(Davor Kovačević, Arhiva Novog lista)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Jadrolinija ide k mirnijoj plovidbi

Jadrolinija je jedna od najvažnijih državnih tvrtki. Ona obavlja važnu, i što je još važnije, nužnu funkciju povezivanja otoka i kopna. I kao takva je ujedno i najveći jamac da će ljudi koji žive na otocima i dalje biti povezani redovitim linijama s kopnom, čak i u slučaju da neke od njih možda i nemaju ekonomsku opravdanost. Privatna tvrtka ne bi tu imala neku preveliku sentimentalnost. Međutim, javnost je Jadroliniju u zadnje vrijeme doživljavala uglavnom kroz probleme. Nepoštovanje voznih redova, česti kvarovi na plovilima, da bi taj crni niz bio dovršen nesrećom na trajektu "Lastovo". Ona je odnijela tri ljudska života i time otvorila ozbiljna pitanja o tome kako je prijašnje vodstvo tvrtke tretiralo pitanja sigurnosti.
(Ana Križanec/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Inflacija pada, vrtoglavica raste

Inflacija u Hrvatskoj počela je polako padati. Jednako tako, i cijene goriva stagniraju ili padaju za minimalni iznos od centa po litri, ali svakako već nekoliko tjedana ne rastu. To su dvije ogromne vijesti za svakog stanovnika Hrvatske, nemjerljivo važnije od pitanja hoće li hrvatska Počasna vojna HV-a otići na mimohod u Pariz ili ne. Od mimohoda se ne živi ni ne umire, a od hrane i usluga itekako da. Inflacija u Hrvatskoj u lipnju bilježi nastavak usporavanja, ali razina cijena i dalje ostaje visoka u odnosu na prethodnu godinu, posebice u segmentima koji izravno utječu na svakodnevni život građana. Prema novim podacima, stopa inflacije iznosila je 4,5 posto u odnosu na lipanj prošle godine, dok je u usporedbi sa svibnjem 2026. zabilježen pad od 0,4 posto. Time je nastavljen trend blagog hlađenja inflacijskih pritisaka, nakon što je u svibnju inflacija iznosila 5,2 posto, čime je prekinut raniji niz ubrzavanja rasta cijena.
(Snimio Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Cijeli će svijet biti treći

Kapital se globalizirao, zaštita radnika nije. To bi otprilike bio pojednostavljen, ali opet točan opis onoga što se u svijetu dogodilo zadnjih pedesetak godina. Trend je takav, potpuno je nezaustavljiv. Sve dok jednog dana, ako ikad, ne budu više postojale zemlje tako siromašne i tako očajne da moraju prihvaćati da im dođu investitori koji će u njima otvarati tvornice u kojima će domaći radnici biti spremni raditi za manje od 50 dolara mjesečno. A radnici u matičnoj zemlji tog investitora ostajati ili bez posla ili će, ucijenjeni, pristajati na drastično smanjenje svojih radnih prava.

(Snimio Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Muzej antifašizma: pitanje identiteta, ne samo prošlosti

U ožujku mjesecu 2025.godine dr.sc. Milan Radošević, povjesničar, Ada Damjanac, predsjednica Saveza udruga antifašista istarske županije i Boris Siljan, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule uputili su otvoreno pismo pod naslovom "Muzej antifašizma, pitanje identiteta, a ne samo prošlosti".

(Snimio Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Robert Matteoni

Svjetsko prvenstvo, uz dozu nogometne Pule

Bilo je sunčano i ugodno vrijeme tog 3. lipnja 1998. Zapamtio sam te detalje, među ostalim, jer sam odgodio dva dana put za Francusku 98 zbog rođenja drugog sina. Jedno noćenje kući i onda put prema Parizu. Drugi upečatljivi marker tog vremena, uzbuđenje zbog prvog svjetskog prvenstva s kojeg ću izvještavati, i to uz debitantski nastup hrvatske reprezentacije. Bio sam dvije godine prije na povijesnom debiju na velikom turniru za Hrvatsku. Bilo je to ono poznato englesko poimanje nogometa kroz tezu "Football is coming home". Bili su spremni da kao domaćini EURO-a napokon osvoje drugi reprezentativni trofej, 30 godina nakon što su, opet kao domaćini, slavili jedinu im titulu, onu prvaka svijeta. Englezi se smatraju, i to s pravom, kolijevkom nogometa. Njihov je to izum, kojeg su izvozili u svijet i doprinijeli da postane "najvažnija sporedna stvar na svijetu".

(Snimio Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Antifašizam kao dio istarskog identiteta

Prethodna kolumna: Muzej antifašizma: pitanje identiteta, ne samo prošlosti

(Duško Jaramaz/Pixsell/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Da se ne ponovi

I Hrvatska se među posljednjima u Europskoj uniji odlučila na uvođenje doživotne kazne zatvora. Mnogi se pitaju što se dosad čekalo, a kao konkretan povod uvođenju ovakve kazne bilo je nedavno ubojstvo maturanta u Drnišu koje je potreslo cijelu Hrvatsku. Podsjetimo, 19-godišnjeg Luku Milovca, koji je privremeno radio kao dostavljač hrane, ubio je Kristijan Aleksić kada mu je Luka dostavio narudžbu. Doživotnu kaznu zatvora tako uvodimo možda malo prekasno jer bi samo postojanje takve kazne, koju sudovi ne bi nužno morali ni izricati, bilo dovoljno da kriminalne umove odvrati od pokušaja svirepih ubojstava jer je Kristijan Aleksić u svibnju 1994. godine sa 17 uboda nožem ubio 22-godišnju djevojku, zbog čega je osuđen na kaznu zatvora od samo 12 godina. A prije tri godine policija mu je pronašla vatreno oružje, optužnica je podignuta u studenom 2023., no sudski postupak nikad nije počeo. Da smo imali doživotnu kaznu zatvora, Aleksić bi možda već 1994. bio debelo iza rešetaka ili se možda uopće ne bi usudio pokušavati išta slično znajući da bi mogao doživotno u zatvor. No sud je uzeo u obzir kao olakotne okolnosti njegov loš socioekonomski status i raniju prekršajnu neosuđivanost, iako je riječ o osobi koja je već bila pravomoćno osuđena za brutalno ubojstvo. Ostalo je tragična povijest. Pri tom treba podsjetiti da je Hrvatska 2003. uvela doživotni zatvor, no već iduće godine je ukinut nakon što je Ustavni sud presudio da zakon nije donesen potrebnom dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru.
(Unsplash)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Dan ponosa moderne Hrvatske

Nakon Prvog maja odradili smo još jedan "komunistički" praznik u Hrvatskoj i jedva čekali da završi. I da našu antifašističku borbu, ako je ikako moguće, više uopće ne moramo spominjati idućih godinu dana ako ne moramo, a ove je godine ne bismo ni primijetili u kalendaru da se nije naslonila na vikend. Jer nam je nametnut neslužbeni narativ da se mi Hrvati, kao, trebamo sramiti naše antifašističke borbe i da imamo daleko veće nacionalne "junačine" u Francetiću, Skeji i Thompsonu. I da je društveno prihvatljivije pucat’ iz pištolja u gaćama i pjevat’ o Pavelićevim zlatnim grobnicama po Madridu nego položiti vijenac na ono malo preostalih partizanskih spomenika koje sustavno uništavamo od 90-ih. Povjesničar Hrvoje Klasić je naša tumaranja bespućima poraženih ideologija sažeo u izraz anti-antifašističko društvo. Nismo za fašizam, ali ni za antifašizam.

(Davor Kovačević, Screenshot)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Hrvatskoj treba reindustrijalizacija

To što nakon više od stoljeća zagrebački Chromos ukida proizvodnju u Hrvatskoj i seli je u Sloveniju i Srbiju, to nije samo poslovna i potpuno zakonita odluka jedne strane tvrtke. Koja na nju ima potpuno pravo i koju je ona donijela u skladu sa svojom poslovnom logikom. Takve se stvari, uostalom, događaju diljem današnjeg globaliziranog svijeta.

(Foto: X, Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Versajski mir za tankere pune nafte

Izgleda da je zaista priveden kraju jedan od glupljih ratova u novijoj svjetskoj i bliskoistočnoj povijesti, onaj između Sjedinjenih Država i Irana, od kojeg bi Iran trebao zaraditi 300 milijardi dolara koji su mu obećani za obnovu. SAD će s druge strane biti u minusu jer je potrošio milijune na oružje koje mu nije donijelo pobjedu. Neće SAD biti u minusu samo zbog ulupanih milijuna u rakete koje su obarali iranski dronovi vrijedni nekoliko tisuća eura, nego i zbog inflacije i naftnog šoka koje je izazvalo zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kao i zbog izostanka priljeva petrodolara iz zaljevskih monarhija. Nepotreban sukob s Teheranom donio je toliko gospodarske štete SAD-u (o političkoj da i ne govorimo) da su na kraju Amerikanci bili oni koji su zazivali kraj rata, a ne napadnuti Iranci. Samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Trump jučer u Versaillesu potpisao sporazum o prekidu rata, prvi su tankeri nesmetano prošli Hormuškim tjesnacem, a i cijena barela nafte se odmah spustila.
(Darko Jelinek, AFP)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Pomorci ostaju "žrtve" Bliskog istoka

Povratak dvojice hrvatskih pomoraca s broda "MSC Francesca" iz iranskog zarobljeništva završio je sretno, ali cijeli slučaj ponovo je otvorio pitanje koliko je danas pomorska profesija postala izložena geopolitičkim krizama nad kojima sami pomorci nemaju nikakvu kontrolu. Ono što se desetljećima smatralo teškim, ali relativno predvidivim poslom, posljednjih se mjeseci sve više pretvara u zanimanje koje uključuje ozbiljan sigurnosni rizik.

(AFP)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Britanske monetarne tragedije

Sjeća li se još itko Brexita, mogli bismo se cinično zapitati mi u Europskoj uniji deset godina otkako je Gordi Albion uvrijeđeno napustio zajednicu europskih država jer tadašnji britanski premijer David Cameron nije dobio podršku svojih europskih kolega za plan vraćanja dijela suvereniteta s Bruxellesa na članice. Pa je zbog toga ishitreno Britancima obećao referendum 2015., od kojeg više nije mogao pobjeći, iako je i sam zagovarao ostanak u Europskoj uniji.

(Pexels/Arhiva Glasa istre)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Blak

Da je Ive »Škik« potiega šikurecu kašikare, altroke blak! Forum na Forumu, caffe Forum na Piazza Foro ossia Forvm Romanvm ilitiga Forum, i sav taj dokoni ljudski forum na Forumu zavio bi se u crno i crveno, u tamu i dim i krv i suze. Ne još! »Škik« se samo loptao kašikarom, sumanuti mađioničar tranzicije.
(Neva Žganec/Pixsell/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Politički kaos je vječan

Dakle, Ustav bi trebalo promijeniti na način da i vanjsku politiku i zapovijedanje vojskom u potpunosti dobije ili Vlada ili predsjednik Republike. Može netko Franju Tuđmana smatrati neupitnim ocem nacije ili biti njegov najradikalniji politički protivnik, ali je činjenica da je on kao predsjednik Republike bio neupitan zapovjednik Oružanih snaga i da je bio osoba koja vodi vanjsku politiku. Odluke su se mogle bez problema donositi. Nije bilo beskrajnih natezanja. Svakom je vojniku bilo jasno čiju i jedino čiju zapovijed se mora izvršiti. Da je bila ovakva kaotična situacija 1991., Hrvatska bi izgubila rat. Dok bi se predsjednik i premijer dogovorili čija je zadnja, srpski pobunjenici i JNA bi valjda ušli i u Zagreb.

(AFP)
Kolumna
piše zlatko crnčec

Novi NATO za staru Europu

Svaki savez, svaka stranka, u krajnjem slučaju i svaki čovjek mora znati prepoznati trenutak u kojem mora shvatiti da su se stvari promijenile. I da se od prošlosti, i od onog što je ona donijela, više ne može živjeti. Da stara pravila i stari odnosi više ne vrijede. I da se stvaraju novi na čije je stvaranje potrebno utjecati kako bi se moglo kontrolirati ono što će se događati u budućnosti. NATO savez, posebno njegov europski dio, nalazi se baš u takvom trenutku. Nakon samita u Ankari i Trumpovih izjava o drugačijoj ulozi Sjedinjenih Američkih Država u obrani Europe, pitanje više nije hoće li se Savez promijeniti, to više nije upitno, nego koliko duboko i koliko brzo. I kako će u svemu tome proći Europa.
3 h
(Igor Zenzerović/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Niz iznenađenja, ali stabilnost ostaje

Hrvatska je politika doista puna iznenađenja. Samo jučer naučili smo štošta - dio toga mogli smo pretpostavljati, a dio je doista pravo iznenađenje. Makar, i dalje čekamo iznenađenje za načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, najavljeno nakon što je ostao bez podrške premijera Andreja Plenkovića. Ali o tom potom, najavljeno iznenađenje baš i nije - iznenađenje.