• Pula
  • Istra
  • Crna kronika
  • Hrvatska
  • Svijet
  • Sport
  • Kultura
  • LifeStyle
  •  Pretraga
  • Gradska štorija
  • Kolumne
  • Kategorije
  • Pregled dana
  • Online izdanje
  • Arhiva
  • Predaj osmrtnicu
  • Osmrtnice

Najčitanije

  • Sve
  • Pula
  • Istra
  • Hrvatska
  • Svijet
  • Crna kronika
  • Sport
  • Kultura
  • Kolumna
  • Gradska štorija
  • Promo
(Davor Kovačević / Davor Javorović / Pixsell)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Vojni rok neka služe oni koji žele

Možda i najosjetljivija tema vezana za uvođenje vojnog roka je priziv savjesti. Riječ je o mogućnosti da pojedinac odbije služiti vojni rok iz razloga koji proizlaze iz njegovih dubokih moralnih, vjerskih ili filozofskih uvjerenja. A budući da se ti pojmovi baš i ne mogu tako lako kvantificirati, bit će svakako potrebno propisati što je moguće preciznije kriterije.

(Davor Kovačević/Ivo Cagalj/Pixell)
Kolumna
Piše Zlatko CRNČEC

Šačica ekstremista ruši ugled Hrvatske

Nemili događaj u Splitu - gdje je grupa od pedesetak ljudi nasilno prekinula kulturnu priredbu u sklopu manifestacije Dani srpske kulture - ne može i ne smije proći bez ozbiljne i glasne reakcije javnosti, institucija i države. Jer, ovakav čin, onemogućavanje kulturnog izražavanja manjinske zajednice u izravnoj je suprotnosti s temeljnim vrijednostima demokratske države i društva koje tvrdi da poštuje ljudska prava i manjine. Kao članica EU-a Hrvatska je zemlja koja štiti i mora štititi prava svih svojih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. I treba svaki čin netolerancije tretirati kao prijetnju ne samo pojedincima kojima je ona upućena nego i društvu u cjelini.

(Snimio Davor Kovačević / Novosti)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Vlada zauzela stav protiv poslodavaca

Otkako je Vlada u proljeće prošle godine podigla plaće zaposlenima u javnom sektoru, uz stalno povećanje minimalca koje se najavljuje i za iduću godinu, povišeni tonovi na relaciji Vlada - Hrvatska udruga poslodavaca postaju sve češći, a svoju su kulminaciju dosegnuli premijerovim izvješćem o stanju nacije u kojemu se obrušio na poslodavce, optuživši ih da ne pokazuju društvenu odgovornost, a slično je ponovio i u razgovoru za Hrvatski radio. Vlada je tako odlučila zauzeti čvrst stav prema poslodavcima, bez popuštanja na niz upozorenja HUP-a o tome da će daljnje povećanje minimalne plaće negativno utjecati na zapošljavanje i investicije i da privatni sektor ne može pratiti rast plaća u javnom sektoru, za koje HUP kaže da su povećane političkim dekretom, a ne na temelju ostvarenih rezultata i produktivnosti kao u privatnom sektoru.

(Dino Stanin/Pixsell/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Najava fijaska

Ako i jedno ministarstvo treba pohvaliti zbog truda i zalaganja za svoj resor, onda je to zasigurno Ministarstvo graditeljstva, posebno otkako ga je preuzeo stranački "senator" Branko Bačić. Kroz Ministarstvo graditeljstva država se konačno uhvatila u koštac s podivljalim cijenama stanova i najma kroz programe priuštivog stanovanja i najma, mladima se vraća polovica PDV-a za kupnju prve nekretnine, na tržište najma uskoro će se plasirati stanovi privatnih vlasnika koje će država, uz avansnu isplatu višegodišnjeg najma vlasnicima, u njihovo ime iznajmljivati građanima po povoljnijim cijenama od trenutnih.

(Arhiva Glasa Istre)
Kolumna
Piše Robert Matteoni

Sport, kultura, energija, entuzijazam = Kirin. Legenda

Kada smo se telefonski čuli početkom godine bilo je odmah jasno da nešto nije dobro. Barem po njegovim kriterijima. Jest bio u 90. godini, ali otkad sam ga znao, a bilo je to preko 50 ljeta, u jednome se moglo biti sigurno, djelovao je lucidan. Kad bi trenirao, držao neku besjedu, kad je zajedljivo spočitavao nekome da nešto ne radi kako treba, kad bi se našalio ili komplimentirao na nečiji račun, u svakoj opciji bila je to demonstracija bistre misli i jasnog stava. Oh, i te kako jasnog stava, pa kome drago, kome krivo. Prvi puta zimus, poznajući ga prilično dobro, osjetilo se da to nije njegova »priča«.

(Pixabay/Davor Kovačević)
Kolumna
piše tihana tomičić

Plenković ukazao na veliki problem

Istovremeno dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković držao jučer u Saboru izvješće o stanju nacije, odnosno o radu Vlade u zadnjih godinu dana, Državni zavod za statistiku svojim je podacima simultano odmah demantirao dobar dio onoga što je Plenković tvrdio. Jer, inflacija i dalje ubrzava: potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,2 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, čime je inflacija opet ubrzala na godišnjoj razini.

(Duško Jaramaz/Pixsell/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Solari pojeli njive

Svega smo se nagledali u Lijepoj našoj, ali da zakon omogućuje privatnom investitoru da ljudima otme djedovinu jer će na njoj u ime zelene tranzicije graditi elektranu, e time smo uspjeli nadmašiti i same sebe! Dakle, u Hrvatskoj, prema sadašnjem Zakonu o izvlaštenju, tko god hoće može susjedu ili bilo kome u bilo kojem kutku Hrvatske uzeti njegovo privatno zemljište pod uvjetom da će na njemu postaviti solarne panele ili vjetroelektrane, a vlasnik zemljišta tu ne može ništa pa ni utjecati na visinu obeštećenja. Jer je hrvatski zakon odlučio štititi atmosferu, a ne čovjeka.

(Snimio Milivoj Mijošek)
Kolumna
PIŠE ROBERT MATTEONI

Istra 1961 je aktivna 21 godinu, zato je rast baze dojmljiv

Valjda uza sve povijesne mijene na prostoru Istre, nije mogla (niti) nogometni sport zaobići takva sudbina. Nogomet je vanjski refleks onog što se u društvu događa. Najpopularniji je sport jer okuplja najveće mase, i naravno da sve strukture društva kojoj su mase (egzistencijalno) važne jako pazi što se unutar i oko nogometa događa. Svjedoci dalje povijesti pulskog nogometa, recimo od 1970-tih i pretposljednjeg ulaska Istre u drugu jugoslavensku ligu, imaju danas objektivan pregled događanja u proteklih pola stoljeća. Oni mogu vrednovati ono što je danas nogometna (i ina) Pula u odnosu na prošla vremena. U svjedočanstvima onih koji su bili dio nogometne zbilje i u razdoblju od 1961., kada je fuzijom Pule i Uljanika rođena Istra, moglo se dodatno imati uvode i u godine prve promocije u drugu jugoslavensku ligu.

(Milivoj Mijošek/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Hrvatska industrija na raskrižju

U hrvatskoj javnosti i dalje opstaje prilično tvrdokorni mit da nemamo industriju. Ili da je možda i imamo, ali da je više-manje nikakva. Da konstantno pada. I da je to nepovratan proces. No brojke i predviđanja, pomalo iznenađujuće, ipak pokazuju drugačiju, nešto pozitivniju verziju. Industrija u Hrvatskoj u ovom trenutku još uvijek postoji i zapošljava oko 17 posto ukupne radne snage. I ipak je još uvijek jedan od temelja nacionalnog gospodarstva.

(Pexels/Arhiva Glasa Istre)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Mitinzi, optužbe i tišina institucija

Brojni drugi organi i organizacije te pojedinci, a posebno sredstva javnog informiranja, upozoravali su također na ove nacionalističke pojave i tražili da državni organi poduzmu zakonske mjere protiv nosioca.

(Sanjin Strukić/Pixsell/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Ustav jedini dokazani penicilin

Nova turneja Marka Perkovića Thompsona - nove podjele. Očekivano, nakon prvog koncerta na Hipodromu u srpnju ove godine, "neke stvari nepovratno su se počele mijenjati u politici i generalno u društvu", kako je tada rekao ministar obrane Ivan Anušić, koji je vrlo otvoreno rekao da on bez problema na podzdrav "Za dom" iz pjesme Bojna Čavoglave, odgovara "Spremni".

(Snimio Darko Jelinek, Davor Javorović / Pixsell)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Priziv savjesti obranjena tvrđava

Gotovo da je nemoguće zamisliti današnjeg 17-godišnjaka koji većinu dana sjedi za "plejkom", Chat GPT mu piše zadaću, mama mu čisti sobu, a Wolt mu kuha ručak, kako šest mjeseci kasnije kad napuni 18 godina kreće na vojni poligon u Slunj i čisti pušku, a na predavanjima sluša o geopolitici i vrstama nuklearnog naoružanja. Maksimum interesa za vojsku mu je igrica Fortnite, a ako je jako retro, možda i Riziko. No sada mora preko noći odrasti i osobno doživjeti banijska praskozorja, pri čemu mu je prijetnja svjetskim nuklearnim ratom realnost, a literatura o tomahawku jedina lektira. Vrlo brzo učinit će mu se da su Tolstoj i algoritmi bili kamilica u odnosu na slunjsko blato u 6 ujutro.

Ilustracija (Pexels)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Efikasnost policije i dvojbe pravosuđa

Prethodni dio dostupan je ovdje.

Ilustracija (Pexels)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Minimalna plaća će ipak rasti

Konačno su završila nagađanja i natezanja oko toga koliko će iznositi minimalac u idućoj godini i hoće li uopće rasti u odnosu na sadašnjih 970 eura bruto. Premijer je iz Bruxellesa, daleko od sindikata i poslodavaca, poručio da će bruto minimalna plaća iduće godine porasti na 1.050 eura. Ne može se reći da su sindikati tom odlukom sretni i zadovoljni, jer su predlagali 1.130 eura, ali će u svakom slučaju biti manje nesretni, za razliku od Hrvatske udruge poslodavaca koja ovom najavom neće biti uopće zadovoljna, jer je od Vlade tražila da minimalac dogodine uopće ne raste, ako je ikako moguće.

(Snimio Nikola Blagojević/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Promišljena imigrantska politika

Hrvatska je danas država koja je u samom vrhu EU-a po zaposlenosti. Upravo zadnji podaci koji su objavljeni ovih dana potvrđuju to - naša stopa nezaposlenosti je najniža, ili među najnižima u Europi. Naravno, naličje je to činjenice da smo demografski poharani, da nedostaje kadrova u cijelom nizu struka, poput zdravstva, a lice te kovanice čini podatak da broj useljenika sve više raste.

(Foto: Osobna arhiva, Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Vukovarska četvorka na razini izazova

Jean-Michel Nicolier. Zorislav Gašpar. Josip Batarelo. Dragutin Štic. Četiri su to vukovarska branitelja čija su tijela nedavno ekshumirana na području Ovčare, mjesta gdje su JNA, njena sigurnosna služba KOS i sve moguće prateće srpske paravojske napravili strašan zločin nakon pada Vukovara u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine. Neka su tijela ubijenih, među njima i ona gore spomenute četvorke, bila tako dobro sakrivena da su trebale skoro 34 godine i uporaba najmodernije tehnologije da se pronađu njihovi posmrtni ostaci. Posljednji ispraćaj Nicoliera bio je jučer u Vukovaru na Memorijalnom groblju. Ostala trojica bit će pokopana ovih dana.

(Arhiva hrt/Darko Jelinek)
Kolumna
piše tihana tomičić

Nestale treba zauvijek tražiti

Prije odlaska majci je rekao da želi pomoći ljudima kojima je to potrebno, nakon što je u kolovozu 1991. na televiziji vidio što se događa u napadnutoj Hrvatskoj. Stigao je vlakom, pridružio se postrojbi pod zapovjedništvom Hrvatske stranke prava. Svakodnevno je vodio ratni dnevnik koji je netragom nestao iz bolnice, baš kao i veliki broj negativa. Potkraj listopada, kada se slutilo da će Vukovar pasti, iako su mu suborci predlagali da se izvuče iz grada kao fotoreporter, on je to odbio, piše HRT. U završnim je borbama ranjen na najtežoj gradskoj bojišnici Sajmištu. Otpremljen je u bolnicu, gdje ga je intervjuirala jedna francuska novinarka. »Znao sam da će biti teško, ali nisam mislio da će biti tako strašno, osobito za civile.« Jean Michel Nicollier uskoro je odveden na zloglasnu Ovčaru s ostalim ranjenicima, bolesnicima, medicinskim osobljem i civilima. Ondje su se okrutno iživljavali na njemu, i naposljetku ga ubili. Nicolierov ubojica je, rekli su svjedoci, Spasoje Petković zvani Štuka, koji je nakon krvavog zločina Nicolieru još iz džepa uzeo 20 franaka.

(Reuters)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Povijesni dan za cijeli svijet

Biblijska livada iz sna na Zapadnoj obali, ili ona iz Kurana? Trumpova rivijera? Tisućljetni mir nakon tisućljetnih ratova na Bliskom istoku? Nitko još ne zna odgovore na ta pitanja, ali jučerašnji dan doista bi mogao biti početak neke nove povijesti ne samo Gaze i Izraela, nego i cijelog svijeta.

(Sergej Drechsler/Davor Kovačević)
Kolumna
piše tihana tomičić

Profiti na grbači Plenkovićeve percepcije

Kad je prije nekoliko dana premijer Andrej Plenković po prvi put u javnosti spomenuo kako ne mogu svi problemi u državi biti na grbači Vlade, pa je prozvao i HNB s mjerama protiv inflacije, te poslodavce koji bi trebali početi misliti i na radnike, a ne samo na sebe i svoje profite, spomenuo je da su privatne tvrtke u hrvatskom vlasništvu u prošloj godini ostvarile oko deset milijardi eura dobiti. Ne prihoda, nego čiste dobiti.

(Pexels/Arhiva Glasa istre)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Šutnja pred riječima mržnje

Pokušat ću bar donekle argumentirati ovu svoju ocjenu odnosno tvrdnju. Tanjug je 23. siječnja 1989. godine objavio da:

(Davor Kovačević / X)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Dvostruki standardi i opasne iluzije

Samo desetak dana prije nego što se u Novom Sadu očekuju masovni prosvjedi protiv vlasti Aleksandra Vučića, Europski parlament donosi dosad najžešću rezoluciju kojom kritizira njegov režim. Naizgled, čin je to odlučne obrane demokratskih vrijednosti na kojima je EU utemeljen. U stvarnosti, možda tek samo još jedan dokaz da EU sasvim ne zna što raditi ne samo sa Srbijom, nego i s cijelom jugoistočnom Europom.

(Foto: Arhiva GI, Denis Lovrović)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Dobri čovjek Fulvio Tomizza

Devedest godina od njegova rođenja, Fulvio Tomizza zaslužuje našu zahvalnost, kao jedan od najvećih Istrana u historiji, svojim djelima i svojim djelovanjima i svojim životom. Osobito krunom, smatram, svojega romansijerskog opusa, romansiranom biografijom koparskog biskupa Pier Paola Vegerija »Zlo dolazi sa sjevera«, koji je privid pravovjernog krika katoličkog cinquecenta, a zapravo sarkastična Tomičina poruka povijesti, a i sadašnjosti...

(Foto: Pexels, Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Hrvati vole štedjeti i posuđivati državi

Svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj. Tradicija duža od sto godina, sve do 70-ih godina prošlog stoljeća uredno se diljem svijeta obilježavala posljednjeg dana listopada, čak i kod nas, a poneki stariji sjetit će se da je taj dan bio vrlo popularan, osobito u vrtićima i školama. Danas, međutim, obilježavanje Svjetskog dana štednje polako pada u zaborav, a obrazovni sustav jedva da se sjeti djecu poučiti da je štednja mudro ulaganje za budućnost i da ljudi koji imaju ušteđevinu pokazuju da su financijski disciplinirani, odgovorni i ozbiljni u pogledu upravljanja vlastitim financijama.

(Davor Kovačević / Marko Prpić / Pixsell)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Kakvi sudovi, takva država

Prije tri godine podignuta je optužnica protiv nekadašnjih ministara Darka Horvata, Josipa Aladrovića, Tomislava Tolušića, te bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića. Javnost je tada s razlogom očekivala brzo i odlučno procesuiranje slučaja koji je, barem prema DORH-u, sadržavao djela koja upućuju na zloporabu političke moći i pogodovanja tvrtkama povezanima s politikom. Slučaj je tim osjetljiviji jer se radi o osobama koje su obnašale najviše državne funkcije. Horvat je bio prvi ministar uhićen za vrijeme dok je bio na funkciji. Danas, tri godine kasnije, to suđenje ne da nije ni približno završeno, nego je tek započelo. Već preko tisuću dana cijeli se slučaj utapa u beskonačnim proceduralnim zavrzlamama i odgodama. Iako ovo nije mjereno u novcu najteži slučaj korupcije za koji se vodi kazneni postupak, čak je u usporedi s nekim drugima i relativno malen, javnost je zbog ovakvog otezanja izgubila dodatnu količinu ionako već malog povjerenja koje ima u učinkovitost hrvatskog pravosuđa.

(Davor Javorović/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Vojni rok nužnost, a ne militarizacija

Nakon nešto manje od dva desetljeća Hrvatska ponovo uvodi vojni rok. Odluka koja se u prvi mah može učiniti kao korak unatrag, s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu i Balkanu nažalost jedina je moguća. Sigurnost nije trajno stanje, nego proces u kojem se neprekidno gradi i dograđuje sigurnosni sustav zemlje. Time se gradi mir, a ne rat. U vremenu globalne nestabilnosti, dok se svjetski poredak mijenja pred našim očima, a rat ponovo nije apstraktan pojam nego stvarnost i baš ne tako daleko od naših granica, Hrvatska ne može sebi priuštiti luksuz samozadovoljstva i iluziju da se ratovi događaju drugima i negdje drugdje.

(Ivana Ivanović/Pixsell/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Hrvatska ne smije postati država slučaj

Baš kad smo se navikli na činjenicu da je Hrvatska oaza stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao da ova tvrdnja dolazi u pitanje. Kao da se događaju stvari dosad nezabilježene. U glavnoj, naravno neslavnoj ulozi su hrvatska desnica i njeni pristaše.

(Dalibor Urukalović/Pixsell/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

I kad se slože - ne slože se

Slikovito izražavanje našeg hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića uvijek je duhovito, ali i rubno uvredljivo, bar za neke društvene grupacije, pa tako i za "očajne ljubavnice". Referenca je to, naravno, na njegovu izjavu da ne snosi odgovornost za to da se napokon donese odluka o rotaciji veleposlanika, od kojih su neki na čekanju već i nekoliko godina - sve otkako dva brda praktički nemaju nikakvu izravnu komunikaciju.

Ilustracija (Pixabay)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Identifikacija s granicom

Prethodni dio dostupan je ovdje.

(Pexels/Denis Lovrović)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Moć stereotipa

Dobro znam moć naših lokalnih identifikacijskih stereotipa: Trieste je Trst i Carso je Kras in Istra je Istria itd!. Ali, kao ordinarni istarski "imperijalni iredentist", Istru vidim gore do Beljaka (Vilach) i Celovca (Klagenfurt), do Krmina (Cormons), do Tržića (Monfalcone), do Rijeke (Fiume), po otocima do Boke, Krfa, i zapravo je Lepant njena istočna granica, gdje su naši momci, iz Istre i s Krasa, na galijama tonuli za svoju jadransku republiku Serenissimu i kršćansku Europu, ZA Vittorija Emanuela i Ducea na Zari i Poli kof Matapana.

13 h
(Davor Kovačević/ PIXELL Ivo Cagalj)
Kolumna
Piše Dražen KATALINIĆ

Sit blokiranom ne vjeruje

Koncem prošle godine svi smo se u Hrvatskoj ugodno iznenadili kad je broj blokiranih, koji se vječito drži na razini od 200 tisuća, odjednom skliznuo na 199 tisuća, prvi put u 15 godina. Blagi pad broja blokiranih nastavio se kroz cijelu godinu, da bi prema najnovijim podacima Financijske agencije opet probio plafon od 200 tisuća. Kao što se nagađao razlog zašto nam je broj ovršenih konačno počeo padati krajem prošle godine, tako se ni ovaj put ne zna razlog zašto broj ovršenih opet raste, jer se u Hrvatskoj nikad nije provelo znanstveno istraživanje o tome zašto nam se broj blokiranih stalno drži na istoj razini, zašto odblokirani ponovno dolaze pod ovrhu i zašto uopće imamo ovolik broj građana s blokiranim računima. Ekonomski analitičar Damir Novotny još je davno primijetio da je ovršnim zakonom država svjesno iz ekonomije isključila 200 tisuća radno sposobnih. Koji su sreću potražili u Njemačkoj i Irskoj. U stvari, broj blokiranih bio bi daleko veći od ionako prevelikih 200 tisuća da 450 tisuća Hrvata nije pobjeglo u inozemstvo, velik dio njih upravo zbog hrvatskog ovršnog modela koji se slobodno može smatrati jednim od rigoroznijih na svijetu.





Politika Kolačića Politika privatnosti Uvjeti korištenja Impresum Kontakt Pošalji vijest Marketing

Predaja malih oglasa / Predaja osmrtnica Tiskano izdanje
2025. - glasistre.hr