Najčitanije - Glas Istre

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Generacije umjetnika na putu bez granica i ograničenja

ŠJOR PARON

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Nakon trinaest godina okončan spor RH protiv Mire Banović

Treniranje strogoće države Hrvatske protiv svojeg građanina

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Pravednije oporezivati prihode u turizmu

Rasprava o novom povećanju paušalnog poreza za privatne iznajmljivače ponovo je otvorila jedno od ključnih, a slobodno se može reći i bolnih pitanja hrvatskog turizma. A to je tko zapravo stvara najveću vrijednost za lokalne zajednice i plaća li pravedan porez na svoju zaradu.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Suci u Hrvatskoj - nedodirljiva kasta

Nema nikog u Hrvatskoj tko nije pustio suzu jučer za mladog Luku Milovca, kojeg je u nedjelju svirepo ubio recidivist Kristijan Aleksić. Ubojicu su na saslušanje jučer pratili specijalci pod teškim naoružanjem - ali prekasno je. Njega je trebalo nadzirati prije nego je u nedjelju zapucao na mladog maturanta u Drnišu.˝Riječ je o tome da Hrvatska nema uspostavljen sustav praćenja - kako to politički korektno reći - kriminalaca. Osumnjičeni Aleksić prije ovoga već je bio ubojica 1994. godine kad je ubio 22-godišnju djevojku na brutalan način, nakon toga je imao incidente u zatvoru na odsluženju kazne kad je opet bio nasilan, a 2023. godine dobio je i prijavu za nezakonito posjedovanje oružja - optužnica je potvrđena, predložen je istražni zatvor, ali sud nije sazvao niti prvo ročište.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Vučićeva Srbija u slijepoj ulici

Europska unija konačno je Srbiji sasula u lice sve ono što su proeuropske snage civilnog društva u toj zemlji od Bruxellesa očekivale već duže vrijeme, a pogotovo od pada nadstrešnice u Novom Sadu koja je postala simbol Vučićevog korumpiranog režima. Kažemo konačno jer ne treba zaboraviti da su Aleksandar Vučić i reformirani radikali pod krinkom "naprednjaka" njemački projekt, a "gurala" ih je Angela Merkel nakon što je suradnja s proeuropskim Borisom Tadićem neslavno propala zbog njegovog kategoričkog stava da je Kosovo Srbija, da bi nakon njega najdraži Angelin autokrat, kako je svojedobno govorila za Vučića, plasirao parolu "I Europa i Kosovo", od koje na kraju nije bilo ništa. U silnoj želji da podupre od Šešeljevih četnika odcijepljene naprednjake, Europska se komisija, podsjetimo, prilično izblamirala kada je Tadićevom protukandidatu Tomislavu Nikoliću čestitala izbornu pobjedu iako državna izborna komisija još nije bila objavila konačne rezultate izbora.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

HDZ teško može nastaviti tolerirati DP-ove ispade

Nešto je trulo u državi susjednoj - ali ta država nije Danska, nego Bosna i Hercegovina, gdje se kuha novi bosanski lonac nakon što dolazi novi visoki povjerenik međunarodne zajednice za BiH. Kako je poznato, dosadašnji visoki povjerenik Christian Schmidt nedavno je sam odstupio, pretpostavlja se pod pritiscima Trumpove američke politike koja traži načine za novu dominaciju u »regionu«, i to putem projekta gradnje plinovoda, tzv. Južne interkonekcije, i drugih američkih projekata, koji se svode na to da su više zainteresirani za svoje ekonomske interese, nego za opstanak BiH, pa makar i po daytonskim principima - rođenima u Americi sredinom 90-ih godina. Bivši Bidenov američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Murphy ponovo je ovih dana upozorio kako toj zemlji prijeti trajna podjela po etničkim kriterijima. Murphy je bio aktivno uključen u sve najvažnije procese u BiH, pa i donošenje zakona o Južnoj interkonekciji odnosno povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, i jako dobro razumije o čemu je riječ kad kritizira politiku aktualnog predsjednika Donalda Trumpa. Postaje jasno, međutim, da će novi visoki predstavnik biti osoba koja neće moći biti imenovana bez SAD-a, koji ne krije svoje gospodarske interese u ovom dijelu Europe. Pune suglasnosti između Trumpove administracije i drugih zapadnih država, a posebice onih iz EU-a, o novom predstavniku još nema pa se očekuje da će to biti predmetom rasprave na sjednici PIC-a upravo ovog tjedna.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Počinje hlađenje ekonomije

Nakon što je kroz deset paketa mjera pomoći građanima i poduzetništvu za ublažavanje inflatornih pritisaka potrošila devet milijardi eura, Vlada je odlučila reći dosta i veći dio tereta u suzbijanju inflacije prebaciti na privatni sektor, posebno one koji cijelo vrijeme ostvaruju ekstraprofite dok država stalno troši novac iz proračuna, a ne zarađuje ništa. Najnoviji antiinflacijski paket mjera stoga se ne može nazvati 11. po redu jer je, kako se i najavljivalo, potpuno drugačiji od dosadašnjih Vladinih napora u borbi sa stalnim rastom cijena i ne bazira se više na subvencijama i državnoj potrošnji, nego na većem oporezivanju prekomjernih dobiti srednjih i velikih poduzeća s najvećom gospodarskom snagom kojih je trenutno 1740, i na rezanju državne potrošnje.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Skupi turizam i jeftini optimizam

Slika prva: prvi vikend u lipnju, Rabac u Istri, sunčan dan, oko 15 sati. Kafići i restorani više prazni nego puni, samo u jednoj konobi živost, drugdje nezainteresirani i nezaposleni konobari prčkaju po mobitelu, nemaju posla. Mjesto koje i inače nudi sliku drugorazrednog turizma s izblijedjelim slikama sladoleda iz prošlog stoljeća, banana split kao ultimativni hit, izgleda otprilike kao da je početak travnja, negdje oko Uskrsa, kad se prvi gosti tek čekaju. Ipak, kava košta skoro tri eura. Slika druga: nedjelja popodne, autocesta Rijeka - Zagreb, na dionici od Rijeke do Bosiljeva tek pokoji auto, uglavnom riječkih i pulskih tablica, vraćaju se na posao u metropolu. Turisti nisu viđeni. Tek od Bosiljeva prema Zagrebu polugužva, ali to se Dalmatinci vraćaju s produženog vikenda. Stanje prometnice, otprilike kao nakon Uskrsa, lagana predsezona, bez stresa.

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Pismo bivšem sucu riječkog Okružnog suda Mati Butijeru

Sljedeći prilog je moj odgovor na pismo koje mi je 21. rujna 2016. godine poslao Mato Butijer, bivši sudac Okružnog suda Rijeka, odvjetnik u vrijeme slanja pisma.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Bez štednje nema ni mirovine

S prosječnom mirovinom danas se u Hrvatskoj teško spaja kraj s krajem jer je za više od 800 eura manja od prosječne plaće pa ako se u mirovini želi dostojanstveno živjeti, potrebno je početi štedjeti već u 20-ima, savjetuju nas financijski stručnjaci, iako velika većina o mirovini počinje razmišljati tek pred mirovinu. Za to je kriv naš obrazovni sustav koji nikako da pokrene školski predmet o poduzetništvu i financijskoj pismenosti već u osnovnim školama pa da djecu od malih nogu učimo o važnosti štednje, posebno one za mirovinu, kako im štednja za stare dane ne bi bila zadnja rupa na svirali. Jedan od razloga je, nažalost, i u činjenici da su nam i plaće male i da čak dvije trećine od 1,7 milijuna zaposlenih prima plaću manju od prosjeka pa nemaju od čega štedjeti, pri čemu posebno obeshrabruje činjenica da će u mirovini primati polovicu prosječne plaće, i to ako budu imali sreće, jer više od 70 posto umirovljenika ima mirovinu manju od prosječne. Situacija bi se trebala popraviti iduće godine, kada se planira ukidanje svih poreza na mirovine pa je za očekivati da bi mirovine trebale porasti, barem malo više od famoznih indeksacija, odnosno usklađivanja mirovina s rastom inflacije i prosječne plaće koje se provodi dvaput godišnje.

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Trideset godina poslije: spor oko navodno montiranog sudskog procesa

Pismo bivšem sucu riječkog Okružnog suda Mati Butijeru

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Krik iz fojbe

Giacomo Scotti pažljivo nabraja krucijalne momente denacionalizacije, cijeli niz ozakonjenih divljaštava; kao što su Kraljevski ukaz br. 800 iz 1923. koji je talijanizirano nekih 1.500 slavenskih toponima. Kraljevska zakonska odredba br. 1796. iz 1925. o zabrani korištenja svih jezika različitih od talijanskog; Kraljevski ukaz iz 1927. o »vraćanju u talijanski oblik prezimena koja su izvorno talijanska«; naseljavanje nekih 50.000 ljudi iz Južne Italije u Istru radi »etničke bonifikacije«, zatvaranje oko 500 hrvatskih i slovenskih škola s nekih 80.000 učenika…

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Novi baskijski pristup za stari ili noviji hod Istre 1961?

Prošlog tjedna nazvao me Haritz Kerejeta, jedan od sinova vlasnika grupacije Baskonia-Alaves. On je ispred te grupacije bio lider projekta Istra 1961, odnosno ulaska Baska u hrvatski nogomet. Prije nego su došli u Pulu oni su bili involvirani u Rudeš. Haritz Kerejeta je promovirao kupnju Istre 1961 i svakako je imao velikog utjecaja na oca Joseana, glavnu facu grupacije, da se ona ostvari. Naposljetku, osam godina je sistem Baskija-Istra funkcionirao na jedan način, a to je da iz Vitorie dolaze uplate s kojima se prvo saniralo dugovanja prethodnih vladara (oko 4 milijuna eura), potom se gradilo klub organizacijski, financijski i poslovno. Svaki pratitelj Istre zna da je 4-5 godina baskijska verzija bila kaotična u natjecateljskom i selekcijskom smislu. Tek po dolasku Gonzala Garcije i promjene nekih pristupa, krenulo se prema gornjim katovima SHNL-a. Istra 1961 je već četiri sezone "gore", i to ne samo u natjecateljskom smislu. Ona je bolja organizacijski, financijski, statusno, bolja je i u radu omladinskih selekcija. Ono što se nije promijenilo to je njen status u Gradu. Prošla gradska uprava je uskratila neka zajamčena prava klubu, između ostalog kumovala "transferu" gradnje kampa u Bale. Aktualna gradska uprava je utoliko pozitivnija što ne podmeće klubu klipove. Pri tom važnu ulogu igra dogradonačelnik Siniša Gordić koji jest navijač i stalni posjetitelj Drosine davno prije nego se politički aktivirao. Koliko će Grbinova gradska uprava doprinijeti nekom novom iskoraku Istre 1961 odnosno nogometa (pa ako hoćete i sporta), ne može se još ni naslutiti, jer u tom smislu gradonačelnik nema značajnije aktivnosti. Što nije dobar znak.

(Davor Kovačević, Duško Jaramaz / Pixsell)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Opet počinje prebacivanje krivnje

Uvijek je to tako. Kada se dogodi slučaj kao ovaj s Kristijanom Aleksićem, na djelu je prebacivanje krivnje. Sada se ona prebacuje na Državno odvjetništvo jer 2023., kada je kod Aleksića bilo pronađeno ilegalno oružje, nije zatražilo određivanje pritvora zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela. Onog koje je počinio još 1994. godine, kada je ubio 22-godišnju djevojku. Međutim, on je od 2023. do 2026. suđenje za nezakonito posjedovanje vatrenog oružja čekao na slobodi. Usto, suđenje u tom krajnje jednostavnom slučaju nije niti počelo tri godine. Da bi sada Aleksić ponovo ubio čovjeka, 19-godišnjaka, dostavljača pizze. Opet jednu jako mladu osobu koja mu ni na koji način nije prijetila.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Novi nameti nisu samo harač, nego i uvođenje reda

Uvođenje reda u Hrvatskoj uvijek teško prolazi - ne daj Bože reforme, to je još i najgore od svega ako se baš mora dogoditi. Tako se mali iznajmljivači u turizmu oštro protive ideji o dodatnim nametima na turističko iznajmljivanje - bijesni su, poručuju, organiziraju se i traže sastanak s Ministarstvom turizma.

Tomislav Ćorić (Snimio Goran Stanzl / Pixsell)

Kolumna

Piše Aneli Dragojević Mijatović

Na putu u tehničku recesiju

Pravi "rašomon" mjera i reakcija na njih protutnjao je ovaj tjedan javnim prostorom. Čim je Vlada izašla s novim antiinflacijskim programom, inflacija je odmah ustuknula: sada je samo 5,2 posto na godišnjoj razini umjesto 5,8. Šalu na stranu, nove "mjere" se rešetaju, propituju i komentiraju iz raznih kutova, a mjera nigdje, na dugom su štapu. Iznajmljivači govore o paušalu, firme o porezu koji možda i neće platiti, a trgovci sami najavili borbu s inflacijom, da ti se zavrti u glavi. A usput prolaze neke vijesti i događaji koji se u toj buci slabije razaznaju. Prije je vrijedila ona, kad imaš problem, osnuj povjerenstvo. Sada kada se problem iza brda valja, pripremi neki program mjera, zbrda-zdola, koji nema veze s pravim problemom, i čekaj da prođe. A problema ima. Uz inflaciju.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Sudačke plaće traže i sudačku odgovornost

Nakon što se nagodio s Uskokom i priznao djelo lažnog prikazivanja broja radnih sati zaštitara na Hipodromu, bivši direktor te ustanove Kosta Kostanjević po hitnom postupku je osuđen na skoro dvije i pol godine zatvora, i obavezu da vrati skoro pola milijuna eura. To je svakako jako loša vijest za zagrebačku gradsku vlast i Tomislava Tomaševića koji je oštro branio Kostanjevića. No, to je jako dobra vijest za pravosuđe koje je pokazalo da itekako može biti brzo, kad ima uvjete za to i svjetlo reflektora. Dakle - može se.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Ako je bijelo, ne znači da je mlijeko

Hrvatska proizvodnja mlijeka ponovno je u problemima iz kojih, ako ćemo istini za volju, nikad nije ni izašla, a očituju se u preniskim otkupnim cijenama i uvozu jeftinog mlijeka što za posljedicu ima pad broja domaćih proizvođača. Ukratko, mljekari se suočavaju sa sve manjim prihodima zbog pada otkupne cijene mlijeka, dok im troškovi istodobno nezaustavljivo rastu. Nije to problem samo hrvatskih proizvođača jer se u tom začaranom krugu vrte i proizvođači u regiji, a sve zbog uvoznika i dobavljača koji kupuju viškove na međunarodnim burzama, uglavnom nekvalitetnog mlijeka, i prodaju nam ga pod raznim brendovima i sloganima kao što je "mlijeko s hrvatskih livada" i slično. No, još veći problem je što je takvo mlijeko toliko jeftino, često ispod proizvođačke i otkupne cijene, a nadležne institucije ne reagiraju jer bi u svakoj uređenoj zemlji i organiziranom tržištu to bio signal za alarm. Kod nas je uglavnom signal za prosvjede seljaka, s kojima počinju i završavaju svi napori da se zaštititi domaća proizvodnja mlijeka, uvoz se i dalje nastavlja, a mlijeko kupujemo po skoro pa simboličnim cijenama.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Fojbe

Još smo se više zbližili koncem prošlog stoljeća, nakon smrti Fulvija Tomizze, kada smo utemeljili u Umagu međunarodne književne susrete TOMIZZA I MI, danas zvane FORUM TOMIZZA, s naumom vrednovanja djela i djelovanja velikog istarskog pisca, talijanskog, slovenskog, hrvatskoga pisca Fulvija Tomizze. Osnivači tih iznimno vrijednih prekograničnih susreta bili smo Nelida Milani Kruljac, Ulderico Bernardi, Ciril Zlobec i ja. Moram ovdje naglasiti delikatni poratni kontekst u kojem se to zbivalo, s državnim osamostaljenjem Slovenije i Hrvatske i mainstreamom patriotskog naboja, kao i obnove ne samo iredentističkog revašizma i revizionizma. Uloga Cirila Zlobca u tom procesu povezivanja kultura uz granicu, ne samo za Forum Tomizza, bila je ogromna. Njegov bespogovorni literarni autoritet kao i sudjelovanje u samom vrhu slovenske politike, svakako su svima nama olakšale posao, dajući nam bespogovorni kredibilitet.

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Stolni tenis, futsal, radost i ljudi u Domu sportova Mate Parlov

Kada sam prije više od četiri desetljeća postao profesionalni novinar, euforično zadovoljstvo što sam dobio posao nije tada uzimalo u obzir svakodnevicu koja me čeka. Biti kroničar s ovog područja, kao prvi profesionalni za cijelu Istru, podrazumijevalo je pokrivanje svih značajnih sportskih događanja na poluotoku, a ne samo u Puli. U tim vremenima, 1980-tih, srećom, bilo je mnoštvo entuzijasta sportskih kroničara, koji su u svojim sredinama za naš sportski list izvještavali svakog dana. Sve su to bili ljudi koji tu kroniku nisu upražnjavali zato što je donosila neke značajne honorare. To su one generacije koje su jednostavno željele da svi mogući rezultati iz njihove sredine budu kvalitetno preneseni širom javnosti. Kao koordinator istarskog dopisništva SN-a puno sam surađivao s tim "dečkima". U Rovinju Ivica Radetić, u Pazinu Ivan Pifar, u Poreču Vlado Potočnik (kasnije Kristijan Klarić), u Labinu Biočič(i), s umaškog područja Mijat Gavran, iz Buja Luka Jelavić i drugi zaslužni su da su dosezi sportaša iz njihovih sredina bili zabilježeni, objavljeni i kao takvi postali dokumentirani.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Trump je gubitnik, ali mir je blagoslov

Jedan besmisleni rat, onaj Amerike i Izraela s Iranom, mogao bi se primaknuti kraju. Još ako se do kraja godine postigne sporazum o miru i u vezi drugog besmislenog rata, onog u Ukrajini, svijet bi mogao postati bolje mjesto. No dotad, valja se uzdati u nebesa da će se načelni sporazum Irana i SAD-a zaista i potpisati u petak, da će se deblokirati Hormuški tjesnac, i da kreće normalna trgovina gorivom.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Plenković i Žigman u raljama inflacije

Dva poteza koje premijer Andrej Plenković i njegova Vlada upravo povlače, mogli bi izravno utjecati na konkretan život građana u Hrvatskoj i njihov standard - prvo, izbor Ante Žigmana na čelo HNB-a, s očekivanjem da središnja banka promijeni svoju politiku u pokušaju borbe s inflacijom. I drugo, danas se donose nove mjere protiv inflacije na sjednici Vlade - ogroman je iskorak, iz onog što se zasad zna, promjena fiskalne politike, odnosno snažnije oporezivanje dobiti s jedne strane, te preciznije targetiranje socijalno ugroženih, posebno umirovljenika s druge stranke.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Nakon inflacije dolazi "čipflacija"

Eksplozija razvoja umjetne inteligencije preusmjerila je proizvodne kapacitete globalnih proizvođača čipova i memorije prema UI industriji, što je izazvalo nedostatak memorijskih komponenti, zbog čega poskupljuju pametni telefoni, računala i ostala potrošačka elektronika. Jer umjetna inteligencija, točnije podatkovni centri koji se grade po cijelom svijetu, a uskoro će jedan i kod nas, "guta" previše memorije, puno više od digitalnih uređaja koje svakodnevno koristimo, uključujući i automobile, zbog čega su se najveći svjetski proizvođači mikročipova okrenuli novoj "zlatnoj koki", a sve više zanemaruju tržište potrošačke elektronike. Ushit oko prodaje čipova umjetnoj inteligenciji umjesto proizvođačima mobitela i laptopa je toliko napuhao cijenu memorije da proizvođači ozbiljno razmišljaju u uređaje ugrađivati elektroniku slabije kvalitete, poput zastarjelih zaslona, kako bi kompenzirali cijenu mikročipova koja stalno raste jer ih je kronično počelo nedostojati na tržištu. Nalazimo se u začaranom krugu u kojemu cijena memorije raste zbog velike potražnje od strane industrije razvoja umjetne inteligencije, ali i zbog nestašice mikročipova uzrokovane tom potražnjom, što za rezultat ima rast cijena proizvoda kojima je potrebna memorija. Ne samo da će nam potrošačka elektronika poskupjeti, nego će nam prodavati elektroniku s jeftinijim i zastarjelim komponentama.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Kakva besplodna politika!

Jedna specifična afera trese političku scenu zadnjih dana, to je poruka koju je čelnica Možemo! Sandra Benčić uputila na račun HDZ-a, kad ih je nakon sjednice Odbora za Ustav nazvala "stokom". Kasnije je to i potvrdila, objasnila je da joj se "sve skupilo" u toj jednoj riječi, ali i potvrdila autentičnost snimke koju je objavio HDZ. Odmah joj je u obranu stala Dalija Orešković koja se upitala: "A što oni misle da mi mislimo o njima, nego to. Da li možda misle da su cvijeće?!", napisala je Orešković, a na kraju je sve zapečatio i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš-Dončić koji je svoju novoproglašenu političku partnericu Benčić obranio riječima da baš voli i poštuje "srčane žene".

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Sit gladnome ne vjeruje

Povukli smo ogroman novac iz EU fondova, dijelili državne poticaje šakom i kapom, državna poljoprivredna zemljišta davali u zakup i onima koji ih obrađuju i lovcima u mutnom, isplaćivali odštete za svinjsku kugu, i unatoč tome danas proizvodimo manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju. Jer nam je važnije povući europski novac, ali ne i kako ga potrošiti, a kamoli koje sektore poljoprivrede želimo poticati, odnosno što uopće želimo proizvoditi. Najbitnije je da se novac podijelio radi mira u kući jer nijedna vlada ne voli da joj seljaci traktorima blokiraju metropolu, to loše utječe na imidž i marketing vladajućih. Rezultat takve politike je galopirajući uvoz poljoprivrednih proizvoda koji nam se od ulaska u EU utrostručio i zbog čega nam se prodaju uvozni prehrambeni proizvodi po cijenama ispod otkupnih, a Državnom inspektoratu i Poreznoj upravi je najvažnije da je izdan digitalni e-račun.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Ništa revolucionarno u industrijskoj revoluciji

Točno na polovini svojeg mandata kao ministra gospodarstva, Ante Šušnjar nas je počastio Nacionalnom strategijom razvoja industrije za idućih osam godina. Mogli bismo biti cinični pa reći da je riječ o još jednoj u nizu strategija koja će završiti u ladici ili popisu lijepih želja, kako je hrvatska javnost dosad sarkastično ocjenjivala sve planove i strategije razočarana njihovom provedbom, ako bi do provedbe uopće došlo. No ovog puta dajmo šansu Šušnjaru jer se radi o ministru koji je državi uspio vratiti kontrolni paket dionica u Petrokemiji, a u njegovom mandatu potpisan je i ugovor o prodaji "3. maja" bivšem slovenskom ministru financija koji je 90-ih dopustio klizanje tečaja tolara i time otvorio vrata slovenskom izvozu, zbog čega ga se u deželi smatra "spasiteljem slovenske ekonomije".

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Da se ne ponovi

I Hrvatska se među posljednjima u Europskoj uniji odlučila na uvođenje doživotne kazne zatvora. Mnogi se pitaju što se dosad čekalo, a kao konkretan povod uvođenju ovakve kazne bilo je nedavno ubojstvo maturanta u Drnišu koje je potreslo cijelu Hrvatsku. Podsjetimo, 19-godišnjeg Luku Milovca, koji je privremeno radio kao dostavljač hrane, ubio je Kristijan Aleksić kada mu je Luka dostavio narudžbu. Doživotnu kaznu zatvora tako uvodimo možda malo prekasno jer bi samo postojanje takve kazne, koju sudovi ne bi nužno morali ni izricati, bilo dovoljno da kriminalne umove odvrati od pokušaja svirepih ubojstava jer je Kristijan Aleksić u svibnju 1994. godine sa 17 uboda nožem ubio 22-godišnju djevojku, zbog čega je osuđen na kaznu zatvora od samo 12 godina. A prije tri godine policija mu je pronašla vatreno oružje, optužnica je podignuta u studenom 2023., no sudski postupak nikad nije počeo. Da smo imali doživotnu kaznu zatvora, Aleksić bi možda već 1994. bio debelo iza rešetaka ili se možda uopće ne bi usudio pokušavati išta slično znajući da bi mogao doživotno u zatvor. No sud je uzeo u obzir kao olakotne okolnosti njegov loš socioekonomski status i raniju prekršajnu neosuđivanost, iako je riječ o osobi koja je već bila pravomoćno osuđena za brutalno ubojstvo. Ostalo je tragična povijest. Pri tom treba podsjetiti da je Hrvatska 2003. uvela doživotni zatvor, no već iduće godine je ukinut nakon što je Ustavni sud presudio da zakon nije donesen potrebnom dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Nasilje je postalo "sadržaj"

Riječka policija riješila je uspješno slučaj koji je visio u zraku dugo, mada se brutalna snimka premlaćivanja stranog pomorca iz Sirije tek posljednjih dana proširila društvenim mrežama - i ponovo otvorila pitanje koje Hrvatska uporno pokušava gurati pod tepih, a to je problem nasilja mladih na ulicama gradova i sve izraženije otupljivanje društva na takve prizore.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Pomorci ostaju "žrtve" Bliskog istoka

Povratak dvojice hrvatskih pomoraca s broda "MSC Francesca" iz iranskog zarobljeništva završio je sretno, ali cijeli slučaj ponovo je otvorio pitanje koliko je danas pomorska profesija postala izložena geopolitičkim krizama nad kojima sami pomorci nemaju nikakvu kontrolu. Ono što se desetljećima smatralo teškim, ali relativno predvidivim poslom, posljednjih se mjeseci sve više pretvara u zanimanje koje uključuje ozbiljan sigurnosni rizik.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Gospodarstvo se nije pregrijalo samo

Hrvatska je prepuna proturječnosti, i to ne samo u politici i svjetonazorskim temama oko kojih traju beskrajne rasprave u kojima vrlo često neki od autora predlažu stvari koje proturiječe jedna drugoj. Ili ocjenjuje postupke nekih aktera iz prošlosti jako pozitivnim iako su oni duboko proturječni onim vrijednostima za koje se ovaj govornik zauzima u sadašnjosti. Pa onda nije nimalo čudno da se ta proturječja osjećaju i u gospodarstvu. Dakle, ono raste, i to čak brže od europskog prosjeka. Rastu plaće. Potrošnja također. Kupuju se stanovi. Putuje se. To je jedna strana hrvatske ekonomije. Na prvi pogled izgleda da nam nikada nije bilo bolje. Da hvatamo korak s bogatim zapadom. Da samo što nismo dostigli švedski standard.

(MICHAILIDIS/European Union/SIPA/SIPA PRESS)

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Proširenje postaje snaga EU-a

Samit o Zapadnom Balkanu, na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković, donosi dosta novih vijesti za zemlje "regiona" - sada više ili manje postaje jasan redoslijed kojim bi zemlje istočno od Hrvatske mogle pristupati Europskoj uniji. Za njih, EU nije organizacija "koja ima sve manje utjecaja", niti samo "iteracija" prethodnih pokušaja, kako hrvatski predsjednik Zoran Milanović zna govoriti o Europskoj uniji. Za njih je EU još uvijek san, jer znaju da on donosi i čvršći demokratski poredak, a i dosta novca.

1 h

(Foto Getty Images/iStockphoto/Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Digitalna valuta kao dopuna gotovini

Stiže nam digitalni euro, prve probne transakcije očekuju se sredinom iduće godine, još se samo čeka da Europska unija donese potreban akt, tj. Uredbu o digitalnom euru koja se očekuje do kraja ove godine. Dotad, Europska središnja banka (ECB) će napraviti provjeru sustava odnosno testiranje korištenja digitalnog eura u svakodnevnom životu kako bi sve bilo spremno da europsku digitalnu valutu možemo početi koristiti godinu do dvije dana nakon testne faze.