Najčitanije

(Arhiva Novog lista/Ivo Čagalj/Pixsell)

Piše Tihana TOMIČIĆ

Ako ne znaš što je bilo

Za nešto više od mjesec dana, 3. svibnja, u Hrvatskoj će se prvi put obilježiti Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i bit će u kategoriji spomendana. Iza tog doista teškog i doslovnog naziva novog spomendana krije se želja da to bude trajni podsjetnik da je 3. svibnja 1992. u Slavonskom Brodu, u najkrvavijem ratnom danu u povijesti toga grada, ubijeno šestero djece, najviše u jednom danu u Domovinskom ratu.

(Snimio Milivoj Mijošek/Osobna arhiva)

piše robert matteoni

The show (život) mora ići dalje... I sportska obitelj našeg okruženja

Kolegica iz "oglasnog" bila je strpljiva, uviđajna i nadasve precizna. Predati Pozdrav koji bi najradije nikad trebali, u današnjem je vremenu najjednostavnija priča. Nekad se moralo na Rivu, pa tražiti parking, potrošiti dosta vremena te se nadati da fotografija odgovara.

(Snimio Dejan Rakita / Pixsell)

piše zlatko crnčec

BiH ugrozili svi osim Hrvata

Najnovija kriza u BiH, koja je dovela do dugih cijevi na ulicama Istočnog Sarajeva, plod je udruženog napora Milorada Dodika, bošnjačke političke elite i takozvane međunarodne zajednice. Sve su ove tri strane svojom zadrtošću, isključivošću i krajnjom političkom glupošću dovele do toga da se u BiH, istina, još ne puca, ali da ljudi s automatskim puškama na gotovs hodaju ulicama. Dodik je potpuno izvan kontrole. A što je još važnije, pokazao se kao loš političar. Zaoštrio je prema Sarajevu i međunarodnoj zajednici u trenutku kada ga nitko ne podržava. Protiv sebe ima oporbu unutar RS-a koja paktira s Bošnjacima tražeći njegovo uhićenje. Za sebe nema Srbiju koja je u predrevolucionarnom stanju zbog kojeg Vučić ne može pomoći ni sebi, a kamoli njemu. A Putin je sav u pregovorima s Amerikom oko mogućeg mira u Ukrajini pa nema vremena za Dodika više od pola sata svakih šest mjeseci. Bošnjaci su također potpuno iracionalni u namjeri da od BiH naprave svoju nacionalnu državu, iako čine samo 50 posto stanovništva. Pritom istim aršinom mjere i Hrvatsku i Srbiju. Time odbacuju bilo kakvu mogućnost približavanja stajališta dviju naroda i država. Hrvatska politika prema BiH tijekom devedesetih bila je nažalost kakva je bila. Ali opet ne može se usporediti sa srpskom. Niti se politika današnje Hrvatske može uspoređivati s onom koju prema BiH vodi Srbija. Naravno, za loše odnose Bošnjaka i BiH Hrvata nisu krivi samo ovi prvi. Uvijek je za tango, kao i za svađu, potrebno dvoje.

(Snimio Vedran Karuza)

piše dražen katalinić

Sindikati se ne boje "fuksice"

Još u siječnju prošle godine, kada su započeli pregovori Vlade sa sindikatima javnih službi o novim kolektivnim ugovorima, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja resornom je ministarstvu poslao svoj prijedlog novih koeficijenata s obzirom na to da nisu bili zadovoljni prijedlogom novih koeficijenata za nastavna radna mjesta na fakultetima, visokim učilištima i institutima koje su od Vlade dobili prije Božića. Već tada su iz sindikata poručili da su razočarani koeficijentima te da se novim zakonom sustav dodatno degradira. Tada su još neki sindikati iz javnih i državnih službi najavljivali prosvjede i štrajkove, no nakon objave koeficijenata mnogi su utihnuli, a iz Sindikata policije, koji je zadovoljan koeficijentima, tada su poručili kako ne vidi razlog za "histeriju". I to unatoč izjavi ministra rada Marina Piletića kako "nema potrebe nove koeficijente vezati uz neke druge parametre, posebice inflaciju, jer za to postoje pregovori o osnovici".

(Arhiva Glasa Istre/Josip Regović/Pixsell)

piše rudolf frančula

Prijedlog rasprave o pojavama ksenofobije, mržnje i nasilja

Ovaj Prijedlog je adresiran na Skupštinu Istarske županije, a poslan je svojedobno tadašnjem predsjedniku Skupštine Valteru Drandiću, tadašnjem županu Valteru Flegu i tadašnjem predsjedniku IDS-a Borisu Miletiću.

(Pexels/Denis Lovrović)

Piše Milan Rakovac

Veliki ubijači malih ljudi

Za danas, nothing but poems. Probirem po intimnim fajlovima, a analogičar 100% e piu tanto ancora, per forza del destino divento digitale, cio e - tento, inutilmente, de inserir la mia veciaia nela gioventu mileniale: a baš njoj, toj našoj nesretnoj mladosti kojoj smo s*ebali budućnost, za danas sam iščupao nekoliko pjesama ovijeh i komšijskijeh pjesnika.

(Foto Marko Lukunic/PIXSELL/ Darko JELINEK)

piše tihana tomičić

Unaprijed izgubljena bitka Hajdaša Dončića

Sadržaj

(Foto Davor Kovačević/Darko Jelinek)

piše tihana tomičić

Velika obljetnica u Jasenovcu

Rukovali se Plenković i Milanović - imamo i dokaz! Naslov je to s većine portala jučer oko podneva, nakon što su se premijer i predsjednik napokon susreli uživo nakon niza mjeseci teških sukoba. Iako su se susreli u Jasenovcu, na obilježavanju godišnjice proboja ustaških logora, i to okrugle 80. godišnjice, Jasenovac je mnogim elektronskim medijima bio drugorazredna priča.

(Arhiva Glasa Istre/Pexels)

piše rudolf frančula

(Ne)sportsko ponašanje

Očigledno je nadvijanje ustaškog zloduha nad Hrvatsku "registrirano" u drugim državama Europske unije, ali i šire (SAD), te su zbog toga reagirali veleposlanici nekih stranih zemalja kod predsjednice Republike.

(Foto Arhiva Glasa Istre/Milivoj Mijošek)

PIŠE Robert Matteoni

Identiteti? Dođite na Drosinu i osjetite pripadnost

Uskoro će treća godina kako jednog čovjeka velikog srca i dobrodušnosti nema među nama. U njegov spomen Istra 1961, Deportivo Alaves i španjolska La Liga, održavaju u Balama zanimljivu manifestaciju. Branko Bubić Buba Football days je manifestacija koja ima svoj konferencijski dio s nogometnim-društvenim-znanstvenim tematikama, praktični dio demonstracija modernijih nogometnih metodologija za struku i mlade igrače, te naposljetku međunarodni turnir mlaših kategorija klubova iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Italije.

(Foto Davor Kovačević/Vedran Karuza)

piše dražen katalinić

Brigo moja, prijeđi na drugoga

Koliko bešćutni mogu biti privatni vlasnici staračkih domova, toliko država može biti neodgovorna ili nezainteresirana za skrb o starijima i nemoćnima. To dokazuje primjer doma za starije u Rijeci u kojemu su vlasnici zaključali dom i nestali preko noći, a korisnike – jednu od najranjivijih skupina društva, ostavili same i bez ikakve skrbi.

(Foto Davor Kovačević/Luka Jeličić)

piše Dražen Katalinić

Pravosudna umjesto infrastrukturne renesanse

Možda smo se malo kasno sjetili, ali dobro je da smo uopće krenuli s uređivanjem riva i plaža te rekonstrukcijama lukobrana, nego usred sezone. Ministarstvo mora i prometa dodijelilo je pojedinim gradovima i općinama na obali te njihovim lučkim upravama sredstva za sufinanciranje projekata lučke infrastrukture i pomorskog dobra koje moraju potrošiti do kraja godine, uz napomenu da radove ne smiju obavljati tijekom ljetnog dijela sezone.

(Snimio Davor Kovačević / Novosti)

PIŠE DRAŽEN KATALINIĆ

Treća godina bez povorke

Ni ove godine ništa od nekada tradicionalne sindikalne povorke za Praznik rada, i to već treću godinu zaredom. Odustalo se od povorke još 2023., a prošle su je godine sindikati otkazali jer su, na temelju dosadašnjeg iskustva, zaključili da povorku nema smisla organizirati jer nema interesa kod građana za prvomajskim prosvjedima. Godinu prije su sindikalisti, pak, rekli da povorka nije ni najavljena, pa se ne može ni otkazati.

(Snimio Robert Anić / Pixsell)

PIŠE TIHANA TOMIČIĆ

Rado Hrvat ide u civile

I to smo doživjeli – jedno državno tijelo koje će se sastati i objediniti prisustvo predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, bit će Vijeće za obranu. Sastat će se idućeg mjeseca i donijeti važne odluke o izmjenama Zakona o obrani i drugim temama. To su čak dvije vijesti u jednoj – vrh države trebao bi se prvi put uživo sastati (ako ne bude nekih iznenađenja dotad) nakon doslovno pet godina, a uz to vijest je i povratak obaveznog vojnog roka u Hrvatsku.

PIŠE MILAN RAKOVAC

Iskonski naturalizam i humanistična ekologija

Naš stric Miho Rakovac nas je putija da je svako blago - bojže blago, i da ga se ne smi ubiti, pak njanke zmiju, i zmija je bojže blago. A moj brat i ja smo ubili zmiju!

(Foto Davor Kovačević/Reuters)

Piše zlatko crnčec

Nakon srijede svijet više nije isti

Kako samo on to zna, Donald Trump preokrenuo je naglavačke svjetski ekonomski poredak. Uveo je visoke carine i time potpuno poremetio dosadašnji sustav svjetske trgovine. Kako govore vodeći ekonomski stručnjaci, Sjedinjene su Države 1945. nakon Drugog svjetskog rata kreirale svjetski ekonomski sustav u kojem je državama koje su bile pod njenim političkim utjecajem dozvolile praktički neograničen uvoz.

(Foto: Hrvoje Jelavic / Pixsell, Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Strani radnici nužni hrvatskom turizmu

Novi zakon o strancima koji je donio brojne poboljšice u tom području, ipak je čini se u jednom svom dijelu zakomplicirao život nekim manjim turističkim tvrtkama i poduzetnicima. Problem se pokazao pri dobivanju radnih dozvola na duže od tri mjeseca za strane radnike kod poduzetnika koji u šest mjeseci rada nisu ostvarili barem 10.000 eura prihoda.

(Foto: Patrik Macek / Pixsell, Davor Kovačević)

Piše Dražen Katalinić

Očekivane i neočekivane ostavke

Dvije ostavke u jednom danu, od kojih je jedna zasjenila drugu, svakako je vijest dana, iako vladajući stavljaju fokus na protjerivanje hrvatskih državljana iz Srbije i zahvalu Šimi Erliću na svemu što je učinio kao ministar regionalnog razvoja i EU fondova.

(Foto Davor Kovačević/Milan Šabić/Pixsell)

Piše zlatko crnčec

Dajte se ipak probajte usuglasiti

Predsjednik i premijer jučer su ponovo javno demonstrirali da nikakvog suglasja kada je u pitanju vanjska politika nema i neće ga biti. Nije se, istina, dogodilo ništa dramatično, ali opet, moglo se usuglasiti to stajalište oko pravednog ili nepravednog mira u Ukrajini. Da se ne zbunjuje gosta iz Poljske.

PIŠE ROBERT MATTEONI

Da su svakog svibnja izbori, gdje bi sportu bio kraj

Već neko vrijeme imam dojam da je u našem okruženju došlo do revolucionarnih promjena u odnosu prema sportu. Je li to možda zato što je Istra dobila promotivnu titulu Europska regija sporta, od 1. siječnja do kraja 2025. godine? Neće biti, jer taj okvir kao odaje priznanje nekoj regiji za doprinos sportu i zdravom životu. Već su titulu Europskih gradova sporta nosili Umag i Buzet, i ne može se reći da se nešto epohalno promijenilo. Politika voli glamurozne titule jer se njima može javno (po)hvaliti, i usput isticati svoje doprinose. Uvijek ostaje pitanje-odgovor što je netko konkretno učinio da se sportska djelatnost razvija, podiže na višu razinu i verificira kroz natjecateljske domete. Svakog dana se radnici u politici, jednoj od profitabilnijih djelatnosti, na dugo i široko bave pitanjima sporta. Neki su već izlizali ploču kojom ponavljaju koliko više ulažu u tu zdravu djelatnost, drugi su potrošili značajna sredstva na glamurozne večere, a koje su šatro slavile "značajno" ulaganje u "siromašne sportove". Treći, pripravnici za radnike u politici, obećavaju renesansne poteze jer će se stvoriti neki novi ogroman novac o kojem sport samo može sanjariti. Onda kad se pogleda u VIP ložu stadiona Aldo Drosina, pa se spazi radnike u politici i pripravnike za taj posao, a koji su ili bili protiv Istre 1961 ili su pak potpuno nezainteresirani, tada lako sine zbilja naših "revolucionarnih" dana. Slijede izbori!

(FRANCK PENNANT/AFP/Getty Images)

piše zlatko crnčec

Zapad i dalje gasi vatru benzinom

U samo nekoliko mjeseci u Europi su već dva predsjednička kandidata, s velikim šansama za pobjedu, izbačena iz politike. Marine Le Pen izbacio je francuski sud, a Calina Georgescua rumunjske sigurnosne službe. Naravno, ne može se francusko pravosuđe uspoređivati s rumunjskim obavještajnim sustavom. Uostalom, kazneni progon prijeti i nekadašnjem francuskom predsjedniku, stupu društva, Nicolasu Sarkozyu kojeg se tereti da mu je Moamera Gadafija financirao kampanju. Le Pen se pak tereti da je nenamjenski trošila europski novac. Tužiteljstvo očito ima jake dokaze. Tako da će Le Pen teško moći dokazati da ju je odradila duboka država, ali za mnoštvo njenih pristaša to će biti jedino objašnjenje. Rumunjski je slučaj pak nejasniji. Temelj za izbacivanje Georgescua iz predsjedničke utrke su nalazi rumunjske obavještajne zajednice. A poznato je da su tamošnji obavještajci, kao uostalom i na cijelom Balkanu, uvijek bili "krajnje nepristrani" arbitri.

(Arhiva Glasa Istre/Denis Lovrović)

Piše Milan Rakovac

Kontroverzni proces humanizacije i dehumanizacije

Bez ustezanja, nije teško ustvrditi; lov je humanizirao čovjeka, on se kroz lov, najprije kroz lov, uzdigao od ostalih primata, stekao inteligenciju, stvorio oružje i – oruđe. Avaj, subrat lova, rat, paralelno je ne samo održavao životinju u čovjeku, nego kroz milenijume iza nas – dehumanizirao čovjeka. Taj kontroverzni proces, humanizacije i dehumanizacije, traje u čovjeku i danas, i tko zna do kada će... Gotovo metodom slučajnog uzorka, uzimam za ovu priliku nekoliko primjera kroz koje se kultura bavi lovom, kao ilustraciju važnosti te ljudske djelatnosti. Veliki Ivan Sergejević Turgenjev, strastven lovac i sam, u knjizi "Lovčevi zapisi", britkoj socijalnoj kritici užasnoga položaja siromaha u carskoj Rusiji, bilježi i lirične momente, kao u priči "Šuma i stepa", iz koje uzimam citat:

(Foto: Sasa Miljevic / Pixsell, Davor Kovačević)

Piše Dražen Katalinić

Budimo dobri domaćini

Već za sedam dana, odnosno u idući ponedjeljak, brojit ćemo prve dolaske i noćenja stranih i domaćih gostiju jer s uskrsnim blagdanima tradicionalno nam počinje još jedna turistička sezona. Kasni Uskrs svima odgovara jer bi mogao rezultirati većim broju gostiju nego lani, a odmah nakon njega stiže i Praznik rada i novi val dolazaka i noćenja. Na ruku nam ide i raspored školskih praznika u Europi, posebno u Njemačkoj, što bi moglo nagovijestiti dobru predsezonu i glavnu sezonu.

(Foto Reuters/Davor Kovačević)

piše zlatko crnčec

Svijet se privikava na Trumpove carine

Kako se običnom čovjeku koji nema ekonomska znanja uopće snaći u ovom moru informacija koje nas zapljuskuju vezano uz posljedice Trumpovih carina. Postoji tu ipak i neki zajednički nazivnik. Naprosto Amerika, ova Trumpova, želi i, čini se, uspijeva promijeniti svjetski gospodarski poredak koji je sama stvorila nakon Drugog svjetskog rata na svoju sliku i priliku. Tada, te 1945., Amerika je bila daleko najveća industrijska sila na svijetu. Njemačka i Japan bile su poražene sile, njihova industrija i infrastruktura potpuno uništene. Velika Britanija bila je toliko ekonomski iscrpljena da je samo par godina kasnije bila nesposobna sačuvati svoje carstvo u kojem sunce nikada ne zalazi. Francuska nije ni tada kao ni sada bila sposobna na bilo koji način igrati toliko važnu ulogu na svjetskoj pozornici kakvu je mogla u 19. stoljeću. Pa je stoga bilo više nego logično kada je Amerika bila u pitanju da ta zemlja forsira liberalizaciju svjetske trgovine.

(Snimio Damir Špehar / Pixsell)

Piše Tihana TOMIČIĆ

Izbori naprijed, ostalo stoj!

Bit će da SDP i Siniša Hajdaš Dončić nešto dobro rade, kad im je rejting izjednačen s HDZ-ovim. Moguće je da se događa sindrom sličan "sindromu Milanović" – što manje govore, to bolje stoje. Predsjednik Zoran Milanović tako je dvaput pobijedio za šefa države, a evo i Hajdašu Dončiću dobro ide slična taktika, čini se.