Najčitanije - Glas Istre

piše zlatko crnčec

Iran i Izrael posvađali Plenkovića i Milanovića

Dakle, ponovo se dogodilo ono što se događa već skoro pet godina. Na vrlo važnom vanjskopolitičkom pitanju Vlada i predsjednik opet su u raskoraku. I to ogromnom, a i samo pitanje, odnosno tema, je od velikog značaja. A to je kako se Hrvatska treba postaviti oko rata Izraela i Irana, a samim tim posljedično i oko toga kako izraelska vojska tretira dva milijuna Palestinaca u Gazi.

Kolumna

Piše Tihana TOMIČIĆ

Penavi igračka, HDZ-u sva moć

Izborni rezultat Domovinskog pokreta s lokalnih izbora u Vukovaru, a i drugdje, razlog je činjenice da šef te stranke Ivan Penava ipak ne ulazi u Vladu. Junior partner DP postao je nakon tih loših rezultata partner iz "dječjeg vrtića". Ukratko, nisu ostvareni realni politički uvjeti da Penava uđe u Vladu.

(Foto: Sanjin Strukic / Pixsell, Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Thompson promijenio političku scenu

Deplasirane su i potpuno pogrešne one reakcije koje govore o tome da je Thompsonov koncert na Hipodromu uvod u nekakvu reustašizaciju Hrvatske kakva je navodno bila na djelu devedesetih. Ideja da bi se to moglo dogoditi toliko je pogrešna i besmislena kao i ona koja bi tvrdila da je inicijativa SDP-a o povratku trga Josipa Broza Tita u Zagrebu prvi korak u skoro uvođenje komunističke diktature u Hrvatskoj.

Kolumna

piše zlatko crnčec

DP na putu bez povratka

Domovinski pokret ne prestaje iznenađivati domaću javnost. Nakon što je cijeli svoj svjetonazorski pristup politici temeljio isključivo na napadima na Milorada Pupovca, a sve ostalo je bilo suha dnevna politika, ova je stranka odjednom poželjela biti arbitar za jedan od najtežih povijesnih prijepora – zločini nakon Drugog svjetskog rata nad vojnicima i dužnosnicima poraženoga NDH-a i nad članovima njihovih obitelji.

(Foto Nikola Cutuk/PIXSELL/ Davor Kovačević)

Kolumna

piše zlatko crnčec

Ista osoba vodi županiju i grad

Nespojivost dužnosti jedan je od izuma hrvatske politike u zadnjih nekoliko desetljeća. Točnije, način na koji se u Hrvata upražnjava ovaj pravni institut zaista je ponudio i još uvijek nudi niz bizarnosti, nategnutih pravnih rješenja, a sada, čini se, i izravno kršenje zakona. Naime, iako aktualni Zakon, kao i onaj prijašnji uz zanemarive stilske razlike, jasno govori da netko ne može istovremeno biti pročelnik na razini županije i zamjenica gradonačelnika u županijskom središtu, resorno Ministarstvo je na korak da da objašnjenje da je nešto slično ipak moguće.

(Foto: : L'Illustrazione Italiana, Denis Lovrović)

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Riječka farsa

Ovo su rasuđivanja jednog socijalista, Talijana, Riječanina, emigranta, napisana u OVO doba (1987), a ne u ONO doba. Evo sjećanja i sudionika s hrvatske strane, Riječanina, napisanih u ONO doba (1930).

(Foto: Darko Jelinek, Sandra Simunovic / Pixsell)

Kolumna

Piše Siniša Pavić

Za dron spremni

Uredno kupiš ulaznicu mjesecima ranije, veseliš se svemu unaprijed, ratuješ sve to vrijeme sa svim onim crvenim, žutim i zelenim vrazima koji nikada ne spavaju, a da im ne padne na pamet minirati spektakl kakvog svijet ne pamti. Putuješ satima do metropole samo da gužve i nereda ne bude, ispijaš hektolitre tekućine svake vrste da te sunce ne ubije dok čekaš da sve to konačno započne.

Kolumna

PIŠE ROBERT MATTEONI

Đole, prijatelji ga nisu zaboravili

Lahor nostalgije u sve toplijem ljetnom razdoblju. Emocije su takav faktor, diraju dušu, lijepe su, ali i negativne, ali što bi čovjek bio bez emocija. Prošli tjedan jedan od najboljih košarkaša pulske povijesti, Mladen Živković, nazvao je i najavio jedan posebni događaj. Prva reakcija bila je, zar već 10 godina!? Da, vrijeme leti. Nekad su govorili što ste stariji da je doživljaj protoka vremena sporiji, ali nema to veze s novim vremenima. I zato podsjećanje da je Slobodan Jovanović, svima nam znani Đole, preminuo prije jednog desetljeća, djelovala je nestvarna. Kao da je jučer bio tu, on koji je dio košarke ovog grada, i dalje, postao još tamo 1961. godine, igrajući za pulski Uljanik. Slijedila je Pula, i od 1968. Istragrađevno. I Đole je bio jedan od učenika, i među omiljenijima, legendarnog učitelja Jože Severa. Istragrađevno, ah orilo se Pattinaggiom 1972. u netom natkrivenoj prvoj dvorani u Puli. Borili su se žuto-crveni za prvu ligu, ali Industromontaža i Kvarner, godinu za godinu, bili su s(p)retniji.

(Marko Prpić / Pixsell, Milivoj Mijošek)

Kolumna

PIŠE ROBERT MATTEONI

Blaženi u Istri, Blagi ostaje dio nas

U posljednjoj sezoni Lige 12, 2012. nakon koje će se oživotvoriti Liga 10, Istra 1961 je prilično obnovila kadar. Trener Igor Pamić, nakon što je prethodnu sezonu Istru doveo do devetog mjesta unutar Lige 16, pozvao je u Pulu niz igrača. Između ostalog stigao je Mile Škorić, koji će se na Drosini zadržati koji dan prije nego će, iz nekog razloga (ugovor, uvjeti?) izabrati HAŠK iz Zagreba i napustiti Pulu. Taman sam se vratio s EURA u Poljskoj i Ukrajini i kad sam došao na Drosinu i trenera pitao kakvi su svi ti novi igrači, najviše se zadržao u procjeni "ovog s irokezom". Paminjo je takav, kad mu netko sjedne kao igrač, uvijek će imati neku posebnu notu za njega. Agresivan, borben do kosti, uporan, ratnik. Takav mu je bio "irokez".

Kolumna

piše zlatko crnčec

Vojni rok je, nažalost, nužan

Nažalost, uvođenje obveznog vojnog roka pokazalo se na kraju nužnim. Kada je on 2008. bio suspendiran, tada se to činilo razumnom i razboritom odlukom. Naravno da je bolje da mladi usvajaju nova znanja nego da uče pucati. Iako je i tada svijet bio prepun sukoba, nijedan od njih nije bio ni blizu tome da bi se mogao pretvoriti u svjetski. Baš ni jedan. Sve su to bili gadni lokalni sukobi, ali za koje nije postojala opasnost da bi se mogli povezati u nekakav globalni. Međutim, veljača 2022. sve je promijenila. Ruska invazija na Ukrajinu ima sve elemente da se pretvori u globalni sukob.

Kolumna

Piše Tihana TOMIČIĆ

Kafkijanski DORH

Da je brod "Galeb" oduvijek top politička tema, znaju u Rijeci i vrapci na grani. Da ne kažemo galebi u ruci.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Govorimo po našu

Piše Matko Laginja kako su se narodnjački prvaci susretali po Istri s ljudima tumačeći im da su Hrvati; "A kako oni zovu svoj jezik?" Da koga to pitaš, smijao bi ti se, ili bi rekao: "A, Bože moj, govorimo kako i vi, ili, govorimo po našu, šćavunski, hrvatski (rvaski); to posljednje ime kao jedino pravo širi se od dana do dana. Nu mnogo ćete naći ljudi koji koji neće reći da su Hrvati, premda priznavaju da hrvatski govore. Hrvat ima znamenje stanovnika Hrvatije"...

Kolumna

PIŠE DRAŽEN KATALINIĆ

Aveti prošlosti

Avet hrvatske ekonomije, za koju smo mislili da smo je iskorijenili, poput kuge na primjer, izgleda da još uvijek obitava oko privrednih subjekata. Riječ je, dakako, o nelikvidnosti ili kašnjenju u plaćanju između poduzeća. Nekada je za generiranje nelikvidnosti najveći krivac bila država, pogotovo u drugoj polovici 90-ih, a onda tada moćni Todorićev Agrokor kojemu ni Vlada nije smjela prigovoriti zbog otezanja u plaćanju, ponajprije malim dobavljačima, koje je to na kraju i dotuklo. Svojedobno se pokojni ministar financija Ivan Šuker okuražio i za kašnjenje u plaćanju zaista prozvao Agrokor, to je bilo tijekom otvaranja jednog pogona za preradu pilećeg mesa u Varaždinu, no nakon toga više nikada nije ponovio izjavu, a ni Sanaderova Vlada nije stala iza njega.

Kolumna

PIŠE MILAN RAKOVAC

Ai, noi vieci-stari - propio no molemo, e tegnimo le redini xe oramai una over-populated

Bečki rigidni dvorski centralizam, doduše, trudi se posebnim statusom za Trst (temeljem medijevalnog ugovora Trsta sa Dvorom) omogućiti slobodni protok kapitala; ali tršćanski iredentizam, koji će upiti u se svu tu mediteransko-alpsku trgovačku internacionalu, de facto spontano romaniziranu još ranije, hoće i zaraditi i trgovati, ali hoće i ujedinjenje s Italijom; hoće svjetska tržišta i ujedno otcjepljenje od životnog zaledja (slavenskog i germanskog) – onoga, to jest, koji ne može biti osvojen jer etnički nije romanski, a to područje počima već na kilometar-dva iznad Trsta po slovenskim selima Krasa; hoće uskladiti neuskladivo, pomiriti nepomirljivo...

Kolumna

Piše zlatko crnčec

Sada je zaista sve moguće

Eskalaciji sukoba na Bliskom istoku kao da nema kraja. Kao da nije dosta sve što se dosad događalo od Gaze, Libanona, Jemena pa do aktualnog rata Izraela i Irana. Sada se u cijelu priču umiješala Amerika. Bilo je izgleda očito da Izrael ipak nije bio sposoban uništiti postrojenja za obogaćivanje urana pa se u cijelu priču morao umiješati veliki brat.

Kolumna

PIŠE DRAŽEN KATALINIĆ

Snagom do mira

Sjevernoatlantski savez na samitu u Haagu konačno je odlučio pokazati jedinstvo, snagu, odlučnost i predanost kolektivnoj obrani, uz sve češće spominjanje članka 5 statuta NATO-a koji kaže da napad na jednu članicu podrazumijeva napad na cijelu alijansu. Spominjanje tog članka svojedobno je bilo neumjesno, čak i nepoželjno, pogotovo u kontekstu eventualnog ubrzanog ulaska Ukrajine u NATO, što je ruska propagandna mašinerija znala itekako iskoristiti za širenje nepovjerenja među članicama, ukazujući da je NATO nejedinstven i da će se čak i raspasti. Pri čemu su zaboravili napomenuti da se upravo zahvaljujući Vladimiru Putinu i njegovoj "specijalnoj vojnoj operaciji" NATO-savez nakon više godina uspio proširiti na zemlje koje su se donedavna ponosile svojom neutralnošću - Švedsku i Finsku. I to na njihovo inzistiranje.

Ilustracija (Snimio Josip Regovic / Pixsell)

Kolumna

piše zlatko crnčec

Rad na crno na svjetlo dana

Ministarstvo rada i socijalne skrbi objavilo je nepotpune podatke o tvrtkama koje zapošljavaju na crno. A usto ih i nije postavilo na baš neko vidljivo mjesto na svojoj službenoj internetskoj stranici. Pa je tako najavljena borba države protiv zapošljavanje na crno naišla na još jednu prepreku. Onu koju je ovaj put država, odnosno jedan njen dio, postavila samoj sebi. A ideja je bila da objavljivanje liste muljatorskih tvrtki odvrati druge od sličnog nauma.

Kolumna

Piše zlatko crnčec

Državno zdravstvo mora opstati

Primarna zdravstvena zaštita u Hrvatskoj možda još i nije na koljenima, ali nije ni daleko od toga. Obiteljski liječnici za pregled pacijenta imaju samo deset minuta, a trebali bi imati između 15 i 37. Pedijatri bi bebi trebali posvetiti 18, a imaju vremena za samo devet minuta. Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti često brinu o 50 posto više djece od propisanog standarda.

Kolumna

PIŠE TIHANA TOMIČIĆ

Srebrenica - sjećanje kao moralni imperativ

U sjeni aktualnih ratova koji svijetu prijete totalnim uništenjem ili pak rušenjem međunarodnog poretka, bilo da je riječ o tinjajućem sukobu Izraela s islamskim zemljama bilo pak dugotrajnom ratu u Ukrajini, obilježava se 30. godišnjica genocida u Srebrenici.

(Snimila Kristina Stedul Fabac / Pixsell)

Kolumna

piše dražen katalinić

Umjesto alimentacije - birokracija

oš u studenom 2023. ministar socijalne skrbi Marin Piletić najavio je pokretanje čitavog seta zakona, među kojima i osnivanje alimentacijskog fonda, za koji je rekao da ga Vlada formira "kako bi se država obračunala s nasilnikom a da ne ugrozi egzistenciju drugom roditelju i djeci". Ideja o alimentacijskom fondu proistekla je, podsjetimo, kao dio šireg plana borbe protiv obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama, a nakon ubojstva Osječanke Mihaele Berak i kažnjavanja odgovornih za propuste. Stekao se tada dojam da se država ovog puta misli ozbiljno obračunati s još jednom vrstom izbjegavatelja poreznih obveza, a to su neodgovorni roditelji koji koriste sve moguće zakonske "rupe" i manjkavosti sustava ne bi li izbjegli plaćanje alimentacije.

(Foto: Srećko Niketić / Pixsell, Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Klimatske nevolje

Vremenski ekstremi, poput onoga koji je prekjučer zahvatio Istru, bit će sve češći i sve razorniji, upozoravali su nas klimatolozi prije više od 15 godina, ali su previdjeli da će počinjati sve ranije u kontekstu redovnog ljetnog zagrijavanja sjeverne hemisfere. U zadnjih nekoliko tjedna već smo imali dva toplinska udara i jednu oluju, odnosno eksplozivnu reakciju atmosfere kada kiša udari u usijano i suho kopno, a ljeto nam kalendarski još nije ni počelo!

(Kristina Štedul Fabac/Pixsell/Davor Kovačević)

Kolumna

piše dražen katalinić

Schengen opet na čekanju

Prije 40 godina, početkom ljeta sastali su se predstavnici Belgije, Njemačke, Francuske, Luksemburga i Nizozemske i dogovorili osnivanje prostora za slobodno kretanje ljudi koji danas kolokvijalno nazivamo Schengen, po selu u kojemu je održan sastanak. Ideja koju su sanjale generacije Europljana o slobodnome kretanju, bez provjera na državnim granicama, prešla je dug put da bi zaživjela, čekalo se da zemlje srednje i istočne Europe jedna po jedna ispune visoke kriterije za ulazak u taj ekonomski prostor koji zajedno s eurom danas predstavlja najveći stupanj integracije europskih zemalja ikada.

(Snimio Denis Lovrović, Ilustracija Pixabay)

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Ach unsere Kaiser je Cesar ča ga ni

U Riječkoj rezoluciji izravno se navodi ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a Istra se spominje tek uzgred pri kraju rezolucije: "Naravnim tečajem dogadjaja odrazit će se povoljno svaki napredak naroda u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji takodjer i na odnošaje našega pučanstva, koje živi i u drugim zemljama, posebice u najizloženijem kraju, biva u posestrimi Istri".

Kolumna

piše dražen katalinić

Novi rat, stari problemi

Još jedan novi rat u svijetu mogao bi donijeti stare gospodarske probleme jer je i u ovaj sukob, kao i u ukrajinskom ratu, uključen jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte pa ćemo, ako dođe do eskalacije, opet svjedočiti najprije energetskoj krizi, odnosno rastu cijene nafte, na što će se odmah nadovezati inflacija. Koje se doduše još nismo riješili jer je "vučemo" od ruske agresije na Ukrajinu.

Kolumna

piše rudolf frančula

Odvjetničko-sudske šezdesete u Istri

Bio sam presretan s ovakvim razvojem događaja oko mog zaposlenja. I ovom prilikom izražavam neizmjernu zahvalnost profesoru Vladimiru Mrvošu i tadašnjem predsjedniku Okružnog suda Draganu Kolareviću, koji je umro pred više od dvadeset godina, na tome što su mi omogućili da radim posao za koji sam studirao, i to u Puli (Istri), mjestu kojem sam želio da u njemu radim. O Draganu Kolareviću ću naknadno napisati nešto više jer on to zaslužuje.