Najčitanije - Glas Istre

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Ubojstvo Antona Marčela Popovića u Vrsaru

Pripreme, otvaranje i rad odvjetničkog ureda.

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Zločin koji je potresao Hrvatsku: Stracaboško priznao ubojstvo

Ubojstvo Antona Marčela Popovića u Vrsaru U obrazloženju optužnice, koju je potpisao zamjenik županijskog državnog odvjetnika Stjepan Borovečki, navedeno je da se ista temelji na priznanju I. optuženika Siniše Stracaboška danom istražnom sucu Živku Kriviću dana 17. travnja 1996. godine, pa je taj njegov iskaz i reproduciran u obrazloženju:

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Ne stidim se i ne odričem svoje prošlosti

Jedna od najpoznatijih žrtava Olujićeva DSV-a, Vladimir Primorac, koji je, s još 15 sudaca Vrhovnog suda, pismeno zatražio od Sabora da prisili Vukovića na sazivanje već više puta spominjane Opće sjednice Vrhovnog suda (na kojoj je on dobio najviše glasova kao i u "Crnićevoj anketi"), o ulozi Olujića oko kandidiranja DSV-a, između ostalog je izjavio "…Bio je strašan pritisak na predlagače, ali i na pravosuđe u cjelini. Volja ljudi iz pravosuđa nije se uopće poštovala. Lista napravljena kod Pašalića prošla je zatim na Županijskom domu, a legitimitet joj je dao državni odvjetnik RH Krunislav Olujić, uručivši je kao svoj prijedlog…".

(Snimio Sanjin Strukić/Pixsell/Darko Jelinek)

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Milanovićeva praćka

Predsjednik Zoran Milanović izjavio je jučer, tijekom boravka makedonske kolegice u Hrvatskoj, da "Europska unija više nije mirovni projekt". Kao i inače u svojim govorima, predsjednik Milanović relativizira ili stavlja pod zub sumnje neke stvari koje su nam inače u političkom smislu notorne, kao i ovo - da smo dio EU sa svim koristima koje od toga imamo, ne samo sigurnosnim nego i financijskim.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Neprijatelji sezone u našim redovima

Za blagi podbačaj prošlogodišnje špice sezone bili smo si sami krivi jer smo turiste doživljavali kao bankomate, pa smo ih s pretjerano visokim cijenama otjerali konkurenciji. Jer smo si umislili da smo bogomdani i da ništa ne može spriječiti turiste da dolaze trošiti pare na hrvatske inflatorne cijene, pogotovo one u sektoru usluga. A onda je u regiji koja je udaljenija od nas nego ratom zahvaćena Ukrajina, počeo još jedan rat koji bi itekako mogao utjecati na predstojeću sezonu, a koja zbog ranijeg Uskrsa samo što nije počela. A s njom i prve naznake usporavanja bookinga. No, ako se dobro predstavimo i izreklamiramo, možda bismo i mogli spasiti sezonu, ali na razini godine, poručuje resorni ministar. Kao da se već pomirio da bi špica sezone mogla podbaciti.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Trump bi mogao postati tigar od papira

Ono što je počelo kao rat moćne Amerike i Izraela protiv zatvorenog i radikaliziranog Irana, za kojeg se na Zapadu smatralo da je mnogo slabiji nego što očito jest, sada postaje izvor problema za samog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Iako je Trump tvrdio da će NATO biti "tigar od papira" ako Sjedinjene Države iz njega izađu, moglo bi na kraju biti obrnuto - Trump i SAD mogli bi nakon ovog rata postati "tigar od papira", ako se rat produži u nedogled, a Iran pokaže kao tvrd orah.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

SDP želi biti HDZ

U trenutku kad je Siniša Hajdaš-Dončić preuzeo vođenje SDP-a, prije otprilike godinu i pol dana, obećao je da će stranku ojačati kvalitativnim pristupom izboru kadrova u stranci, a time i ojačati programe i općenito politike jer planira angažirati - najbolje. To je u neku ruku i uspio jer stranačke savjete na Ibleru vode uvaženi ljudi poput sutkinje Zlate Đurđević, bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja, prof. Vedrana Đulabića, prof. Ivana Grdešića i drugih, pa je to jamac pisanja novih programa temeljem kojih SDP planira izaći na izbore i pokušati pobijediti HDZ.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Za inflaciju smo si sami krivi

Inflacija je opet počela divljati. Taman kada se činilo da je kako tako ukroćena, zapalio se cijeli Bliski istok. A nakon što je praktički blokiran Hormuški tjesnac, cijena nafte odletjela je u nebo, a onda po sustavu domina počelo je poskupljivati i sve ostalo. I to u svim zemljama na svijetu. Istina, inflacija u Hrvatskoj najveća je u eurozoni, ali za to ima više razloga od kojih su neki u dosegu Vlade, a neki i nisu. Ali više-manje uvijek se nestabilnosti na svjetskoj razini na Hrvatsku odražavaju na način da razgolite neke sustavne slabosti njenog gospodarstva.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Domaći poslodavci ne mogu vratiti gastarbajtere

Ako i u jednoj grani privrede kronično nedostaje radnika, to je zasigurno građevinski sektor. Zbog potrebe za obnovom od potresa smo i počeli uvoziti radnike iz inozemstva, posebno iz azijskih zemalja, a 2022. godine u graditeljstvu je bilo zaposleno više od 50 tisuća stranih radnika, najviše u odnosu na sve ostale sektore; za usporedbu, te smo godine u turizmu zaposlili nešto više od 40 tisuća stranaca.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Ljudi se ipak počinju vraćati

Znatno povećanje plaća u državnom sektoru u zadnjih nekoliko godina moglo bi se pretvoriti u jako uspješnu demografsku mjeru. Iako to nije bila glavna namjera Vlade kada je u superizbornim godinama povećavala plaće praktički svima iz državnog sektora koji su to zatražili, sada je ispalo da je ta osporavana mjera donijela i neke neočekivane pozitivne učinke. Naime, medicinske sestre i liječnici počeli su se vraćati u Hrvatsku. Zasad je povećanje plaća kao demografska mjera bilo ponajviše uspješno u državnom sektoru. I to kao što smo spomenuli, posebno u zdravstvenom sustavu.

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Pripreme, otvaranje i rad odvjetničkog ureda

Ne stidim se i ne odričem svoje prošlosti.

(Saša Miljević / Pixsell, Milivoj Mijošek)

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Ne trčite li dok ste zdravi, morat ćete kada se razbolite

Tako je u svojoj eri (65. - 8. pr. Kr.) zaključio rimski pjesnik i satiričar Horacije. Nisam bio upoznat s tom njegovom tezom, ali tu su drugi ljudi, znanstvenici, koji nam otkrivaju i takve zanimljive izreke iz daleke povijesti. Kad mi je Stanislav Peharec, tamo prije skoro pa 40 godina, nešto slično govorio o jednom sportašu koji je došao k njemu u Pulu iz Skandinavije, nisam išao toliko za tim sličnim tezama. Znate kako već ide, kad ste mlađi, poletniji, energičniji, željni otkrivanja svijeta, neke dugoročnije aktivnosti u smislu prevencija, nisu vam prioriteti. Jer nisu vam poznate posljedice ako ih zanemarite. Peharec je, pak, bio na početku karijere, gdje će od diplomiranog stručnjaka za tjelesnu invalidnosti unutar tih 40-ak godina doći do okvira - izv.prof.dr.sc. - s kojim će, osim svog redovnog poslanja u klinici, biti i jedan od predavača na Medicinskom fakultetu u Rijeci te među vodećim stručnjacima unutar svog znanstvenog područja.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Prijeti nova recesija

Ne smijemo zaboraviti da smo na početku vjerojatno najveće energetske krize koju pamti naša generacija, upozorio je premijer Andrej Plenković proteklog vikenda, dok je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podsjetila kako je rat na Bliskom istoku stvorio jedan od najvećih poremećaja u opskrbi u povijesti svjetskog tržišta.

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Kad "igraju" gledatelji, sve je lakše i logičnije, destrukcija uvijek gubi

Bila je 1984. i iz ovog kuta čini mi se još jedna memorija prahistorije. Ali znate kako kažu stariji ljudi, u čije cipele svi uskočimo protokom vremena, što je više godina za nama to se čini da je brže prošlo. Dakle, iako je 42 godine od tog dana, detalje pamtim(o) dobro jer je intenzitet doživljaja bio maksimalan. Igrali smo Uljanik i Grobničan, odlučivali o prvaku lige Rijeka-Istra i promociju u Republičku ligu. U Uljanik smo dvije-tri godine prije stigli nas 4-5 juniora iz Istre, na poziv trenera Ivana Pržiklasa koji je momčad preuzeo po ispadanju u niže lige. Pržiklas je tada bio još jedan od zaposlenika Brodogradilišta, nekoć vrlo talentirani vezni igrač Istre u generaciji koja se pod Aldom Drosinom tretirala jednom od najznačajnijih u povijesti. Pržiklas je stvarao neku novu priču u Uljaniku, pomlađivao kadar. U dvije sezone se napredovalo dva ranga. U sezoni o kojoj govorim, Uljanik je bio pri vrhu i, tipično za Pulu, zaoštrila se rasprava da ne može grad imati dva kluba u višem rangu, ondašnjoj jakoj skupini Hrvatske lige. No, u svlačionici smo, u samačkom domu, pored male pošte, željeli u svakom slučaju osvojiti prvo mjesto, pa neka se politika, sportski savezi i naposljetku najvažniji »igrač« Brodogradilište Uljanik odrede prema našem statusu.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Rat nekome brat, a nekome tat

Rat na Bliskom istoku mogao bi zapadne ekonomije stajati kao Austro-Ugarsku Prvi svjetski rat. Jer kako se rat sve više produžuje, tako se sve više produžuje i popis proizvoda i ruda bez kojih zapadna industrija ne može funkcionirati, pa će joj inflacija zbog rasta cijena nafte i plina biti najmanji problem. Da cijene zlata i srebra rastu u vrijeme geopolitičkih nestabilnosti, i nije neka novost, štoviše, to se i očekuje, no trebao bi nas zabrinuti veliki rast cijene srebra, rijetke rude koju koristimo u obnovljivim izvorima energije poput solarnih panela ili baterija u električnim vozilima, zatim u čipovima i serverima umjetne inteligencije, a posebno u vojnoj raketnoj industriji. Primjerice, samo jedna američka dalekometna raketa "Tomahawk" koristi gotovo pola kilograma srebra.

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Kada nepisana dominiraju pisana pravila = izum HR nogometa

U proteklih nekoliko godina (a zapravo skoro 5 desetljeća) pogledao sam mnoštvo utakmica Treće lige Zapad. Prije toga sam prisustvovao i brojnim utakmicama tzv. Druge HNL, koja je u stvari treći rang natjecanja. Podosta sam utakmica posjetio i u nekadašnjoj Trećoj HNL Zagreb-Rijeka-Istra. Uz to, zbog profesionalnih obveza kontinuirano pratim SHNL, iliti elitnu ligu HR nogometa. Tako mi se spontano nametnulo proteklog tjedna, nakon što sam pogledao uživo i preko TV-a neke od »polemičkih« utakmica tih elitnih i nižih rangova, kako sve imaju jednu zajedničku nit. To je nepoštivanje propisa i pravila nogometne igre. Kako iskustva govore kroz pet desetljeća, to je u stvari ključni remetilački faktor za ispravniji hrvatski nogomet. Ne poštuju se propisi.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Iranski David parira američkom Golijatu

Islamska Republika Iran, zemlja koja je pod sankcijama već 48 godina, više se nego uspješno nosi s ratom koji su joj nametnuli Izrael i Sjedinjene Države, a visokotehnološkim oružjem koje je sama proizvela uspjela je poprilično posramiti umišljenu Ameriku i njezin način ratovanja. Prema službenim podacima, Iran mjesečno proizvede 100 jeftinih, a učinkovitih balističkih raketa, a Sjedinjene Države pet do šest iznimno skupih. Na iranske dronove, koji koštaju oko 20 tisuća dolara po komadu, SAD ispaljuje rakete vrijedne nekoliko milijuna dolara i koje ne uspijevaju oboriti iranske bespilotne letjelice. Osim toga, vojni stratezi upozoravaju da Iran uvelike koristi najsuvremeniji način ratovanja u takozvanoj šestoj dimenziji, tj. korištenjem mreža dronova i raketa, dok su Sjedinjene Države "zapele" u trećoj dimenziji ratovanja koja se oslanja na mornaricu i nosače zrakoplova, koje je u 21. stoljeću pregazilo vrijeme i tehnologija. U suvremenom načinu ratovanja, veliki i moćni, ali istodobno spori, inertni i skupi nosači zrakoplova postaju prelagane mete za dronove pa ne treba čuditi što se SAD još nije počeo šepuriti s nosačima aviona u Perzijskom zaljevu, koji u modernom ratovanju postaju u najmanju ruku diskutabilno učinkoviti. Osim toga, Iran pametno cilja američke vojne baze u državama Perzijskog zaljeva, pa i same države, kako bi stvorio kaos, smanjio proizvodnju nafte i onemogućio zaljevskim emiratima ulaganje takozvanih petro-dolara u američke tehnološke dionice, poput Facebooka, Googla, Tesle i sl. što bi moglo izazvati recesiju u SAD-u. A nakon što su im Amerikanci pogodili banku u Teheranu, Iran je najavio odmazdu, odnosno napade na sve banke koje posluju sa SAD-om i Izraelom, a stanovnicima zemalja Zaljeva savjetovao da se drže minimalno 1.000 metara dalje od poslovnica banaka koje su Irancima postale legitimni vojni ciljevi.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Nepredvidive posljedice skupe nafte

Čak i najveći amater koji za geopolitičke događaje potroši par minuta dnevno na pametnom telefonu ili gledajući središnje dnevnike, znao je da će se ovo dogoditi. Da će, kada počne veliki rat na Bliskom istoku, cijena nafte naglo porasti. I to se, naravno, i dogodilo. Uvijek bude tako kada se počne pucati po Bliskom istoku. Kao što svaki amater geopolitičar sada zna, kako se rat bude nastavljao i kako će se početi gađati i naftna infrastruktura, cijene će i dalje nastaviti rasti. Dokad? Pa dok rat ne stane, a možda ni tada. Naime, i kada u jednom trenutku oružje konačno zašuti, cijena nafte neće se odmah početi stabilizirati, već će lako moguće i dalje rasti. Dokle? To baš nitko ne zna. Toliko je u svemu ovome nepoznanica, toliko varijabli koje baš nitko ne može do kraja kontrolirati, da se jedino može predvidjeti da je gotovo sve naprosto nepredvidivo. Uglavnom puno pitanja, a jako malo odgovora. Jer čini se da ima sve manje onih koji uopće mogu odgovoriti. Ponekad izgleda da to sasvim precizno ne zna ni Benjamin Netanyahu. A kamoli Donald Trump koji se čini potpuno pogubljen. Čini se da je na teži, odnosno na najteži mogući način saznao da Iran nije Venecuela. I da kad ubiješ ili otmeš predsjednika neke države, to nikako nužno ne znači da si je stavio pod kontrolu. Nekad to može biti istina. Ali nekad, odnosno puno češće, nije.

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Dan(i) proljeća i svekolikih buđenja, nekad i danas, a sutra šta bude

Druga polovica 1970-ih i prva polovica 1980-ih, više manje. Naše generacijske godine tinejdžerskog sazrijevanja, otkrivanja svijeta oko nas, đačko doba (pre)puno događanja i intenzivnih emocija, doživljaja za cjeloživotna sjećanja i evociranja. Vrijeme senzacionalnih »novih« glazbi, ritmova, đireva, puno slobodnijeg funkcioniranja, odijevanja, uzbudljivih svakodnevica.

(Davor Kovačević, Duško Jaramaz / Pixsell)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Hrvatska treći put protiv svjetske katastrofe

Deseti vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan je 450 milijuna eura, a uz ostalo donosi nastavak regulacije cijena goriva i zadržavanje cijena struje i plina do 30. rujna ove godine. Sukus je to jučerašnje odluke Vlade kojem se uvode nove i pridržavaju neke stare mjere. Stare uvedene zbog energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini koji je počeo u veljači 2022. Nove uzrokovane ratom na Bliskom istoku koji je započeo prije tri tjedna. Ovo je stvarno nestvarno. U zadnjih tek nešto manje od 20 godina na svjetskoj su se razini dogodile tri katastrofe od kojih nitko nije mogao pobjeći. Prva je bila ona iz 2008. kada je svjetski financijski poredak bio na rubu kolapsa. Situacija je bila toliko dramatična da je panika zavladala i kod gospodara financijskoga svemira. Pa je jedne nedjelje uvečer čelnik najvećeg obvezničkog fonda na svijetu nazvao suprugu i naredio joj da odmah ode na najbliži bankomat i digne što je više moguće gotovine. Kada ga je ona zbunjena pitala zašto mora napraviti nešto tako bizarno, on joj je odgovorio da se banke u ponedjeljak neće otvoriti. Kako je to sve izgledalo u Hrvatskoj, svi se sjećamo. Kriza je razotkrila sve hrvatske gospodarske slabosti, što je pak rezultiralo recesijom koja je trajala više od četiri godine, najduže u bilo kojoj europskoj zemlji.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Nove upute za staru praksu

Tri mjeseca nakon što je ministrica zdravstva Irena Hrstić donijela uputu o dvojnom radu liječnika, čini se da se radi o aktu koji je proizveo više dojma nego stvarnog učinka. Na papiru, kriteriji su postavljeni strogo: liste čekanja kao ključni regulator privatnog angažmana liječnika trebale su postati alat za discipliniranje sustava. U praksi, međutim, nije zabranjeno gotovo pa ništa, niti je barem zasada itko stvarno ograničen.

(Davor Kovačević, Zvonimir Barišin / Pixsell)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Hrvatski turizam uspješan i 2026.

Možda je ružno reći, ali Hrvatska, odnosno njen turizam mogli bi profitirati od rata na Bliskom istoku. Stručnjaci smatraju da bi veći problem od ovog ratnog sukoba mogle biti cijene koje nisu konkurentne nekim drugim turističkim zemljama. Uglavnom, po tko zna koji put hrvatski bi turizam mogao spasiti povoljan zemljopisni položaj. Naša takozvana glavna emitivna tržišta relativno su blizu, a osim toga povezana su autocestama gotovo od same polazišne točke pa do krajnje destinacije. Tako da se s velikom sigurnošću može reći da, barem zasad, nema nikakve velike zabrinutosti da bi rat u Iranu mogao ugroziti ovogodišnje turističke rezultate. Štoviše, čak je moguće da bi ovakav razvoj događaja mogao dovesti do boljih rezultata i većih prihoda od turizma nego što se očekivalo. Uzroci su jasni. Čak i da iranski rat zaista potraje nekoliko tjedana, kako se nada Donald Trump, turizam svih zemalja arapskog zaljeva jako će stradati. Turizam je krhka biljka i on prvi strada u područjima gdje postoje ratna zbivanja. Tako će biti i sada. Pa je tako lako moguće da dio njih odluči ljetne praznike provesti u Hrvatskoj umjesto u Dubaiu. Ako ćemo baš nategnuti stvari, postoji i izvjesna sličnost Hrvatske i zemalja arapskog zaljeva. Ona je naravno u činjenici da i Hrvatska i oni veliki dio prihoda izvlače iz turizma. Njima on sada strada, Hrvatskoj ne. Odnosno čak bi od njega zbog iranskog rata mogla zaraditi i više nego što je planirala. Druga sličnost je u tome da imamo i drugi dominantan veliki izbor prihoda. Oni imaju naftu, a mi europske fondove. Što će prije presahnuti, njihovi naftni izvori ili nama europski novac za nerazvijene tek treba vidjeti. Oko nafte postoje veliki prijepori među najboljim stručnjacima oko toga hoće li ili ne jednog trenutka doći do toga da nafte više nema. Ili se njene zalihe ipak prirodno obnavljaju pa su više-manje vječne. Hrvatski oslonac na fondove ipak definitivno ima neke vremenske granice budući da je svima jasno da ih ipak nećemo moći vječno koristiti. Ali oni će jednom definitivno presahnuti pa ipak imamo vremena da se na to pripremimo.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Milijarde eura otišle "u vjetar"

Opet smo potrošili pare iz europskih fondova, a da nikome nije jasno ni na koga ni na što. Ni Državnoj reviziji koja nas je upozorila da smo uspjeli spiskati čak 3,5 milijardi eura namijenjenih poljoprivredi bez ikakvog vidljivog učinka. Štoviše, unatoč silnom novcu iz Unije, agrar nam se čak i unazadio jer nam je, prema analizi revizije, poljoprivredna proizvodnja trenutno zapela u 2010. godini. Nameće se pitanje kako je moguće da tako golem iznos novca ne urodi nikakvim plodom, a odmah nakon toga i sljedeće pitanje – gdje ili komu su otišle pare? U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kažu da su se sredstva trošila nenamjenski, odnosno da smo novcem za poljoprivredu financirali gradnju prometnica, šetnica i dječjih vrtića. Ako je to točno, onda bi pored Državne revizije posla opet mogao imati Ured europskog tužitelja, koji je u Hrvatskoj ionako prezauzet. Upravo zahvaljujući isključivo europskim tužiteljima hrvatska javnost je dosad uspjela doznati za tek nekoliko slučajeva nenamjenskog trošenja novca iz EU fondova.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Cijenu nafte diktira - politička poruka

Globalno tržište nafte ponovo se nalazi u fazi snažnih turbulencija, u kojoj političke izjave i geopolitički sukobi gotovo trenutačno utječu na cijene energenata, a time izravno i naše živote u nekoj maloj točki zvanoj Rijeka ili Hrvatska. U tom smislu, globalno tržište nafte početkom 2026. obilježava izrazita volatilnost, u kojoj se geopolitički događaji i političke izjave izravno reflektiraju na cijene energenata u roku odmah, u stvarnom vremenu.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Vrhunski sport treba prepustiti tržištu

Ne radi se ovdje o ničem posebno novom. Sve je to već puno puta viđeno. Netko zajaši neki klub, ponajčešće nogometni, ali može biti i neki drugi ako tu ima para, pa se onda osnivaju off shore tvrtke od Hong Konga do Lichensteina. Koje šalju lažne fakture. Koje se onda promptno plaćaju iako nemaju baš nikakav temelj u isporučenoj robi ili uslugama. Jer su fiktivne. A tvrtke je osnovao onaj koji je na čelu kluba ili saveza. Ali, naravno, ne svojim novcem već klupskim ili onim koji pripada sportskom savezu. Međutim, nakon dovršetka te transakcije taj novac tom financijskom alkemijom postaje privatan. Njegov vlasnik postaje osoba koja je zapasala klub ili savez. Naravno, možda ne odmah, potrebno je tu još par koraka u računovodstvenim transakcijama da novac napravi cijeli krug. I završi na privatnom off shore računu uspješnog direktora kluba ili saveza.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Chi ga bezzi ga buzzola! Ča su barke pošle fondo

Cicio no xe per barca,

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Ministri koji razmišljaju izvan zadanih okvira

Na velika vrata ušao je bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, a sad ministar mirovinskog sustava, rada, obitelji i socijalne politike dr. Alen Ružić u Vladu. Odmah je najavio da će mijenjati odluke bivšeg ministra Marina Piletića oko inkluzivnog dodatka i druge sporne odluke, ali uvodi i niz novosti. Primjerice, kako bi izbjegao nedopustive posljedice nedorađenih zakonskih odredbi i nerazumnog formalizma u odlučivanju, ministar je poslao ovih dana i uputu vodstvu Hrvatskog zavoda za socijalni rad da stručnjaci na terenu prestanu strogo formalno tumačiti definiciju samca u zakonima iz područja socijalne skrbi. Naime, zakoni koji definiraju inkluzivni dodatak i osobnu asistenciju, pojedine razine prava bez iznimke dozvoljavaju samo samcima. Budući da samca definiraju isključivo kao osobu koja živi sama, pojedine osobe s invaliditetom ili kroničnim bolestima koje žive s drugim osobama s invaliditetom ili s maloljetnom djecom - dakle, osobama koje im ne mogu pomoći u svakodnevnim obvezama, ostajala su bez tih prava.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Killer Clowns & Aurea Mediocritas

NJEGOŠ: A ja što ću, ali sa kime ću?

(Davor Javorović/Pixsell/Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Stiže uvozna inflacija

Sve je izglednije da ćemo s inflacijom morati naučiti živjeti kao s virusima gripe i covida – kojih se nikada nismo riješili pa smo se na njih naviknuli, iako na inflaciju nismo razvili otpornost. Ako se sukob na Bliskom istoku nastavi, ni u ovoj godini neće biti ništa od očekivanog snižavanja inflacije, dapače! Prema najnovijim procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, globalni šok cijena hrane tek slijedi, a kako hrana i piće čine više od petine potrošačke košarice, rast inflacije je neminovan. I to takav da bi inflacija u ovoj godini trebala nadmašiti onu iz prošle, koja je iznosila 4,4 posto.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Povratak kriznom menadžmentu

Rat SAD-a protiv Irana započet je mimo ustavne odredbe o tome da stupanje Amerike u bilo koji rat mora odobriti Kongres. Također, započet je bez suvislog obrazloženja javnosti je li riječ o tome da se spriječi opasnost od nuklearnog rata (kojeg Iran nije ni najavljivao), o čemu je jučer javno govorio i jedan od američkih senatora koji, kako je izjavio, nije od Trumpove administracije dobio niti jedan koherentni odgovor na pitanje zašto se u rat uopće krenulo. Taj je rat suprotan i svim najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o tome da će on biti taj koji će ratove završavati, a ne počinjati.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

El Abain

El abain xe anche cucherle

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Ale ale alon

E ale ele alon;

13 h

(Davor Kovačević, Saša Miljević / Pixsell)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Hrvatska mora ostati socijalna država

U 2024. najveći problem s ljudskim pravima u Hrvatskoj bio je taj da su Hrvati diskriminirali razne manjine, ali i svoje najpotrebitije sugrađane, pa su se oni i njihove udruge žalili pučkoj pravobraniteljici. S te je strane došlo najviše pritužbi. Međutim, u prošloj 2025. svi su se oni zajedno, i oni iz većine i oni iz manjina, istoj osobi počeli pojačano žaliti da ih sve skupa diskriminira hrvatsko zdravstvo. Tijekom 2025. zaprimljen je, naime, rekordan broj prijava zbog situacija na koje su građani nailazili kada su se za pomoć obraćali hrvatskom zdravstvenom sustavu. Stiglo ih je čak 525.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Na mladima vojska ostaje

Nismo bili pošteni prema mladima. Optuživali smo ih da su ovisni o društvenim mrežama i aplikacijama, da ne mogu zamisliti život bez mobitela i selfija, da su nezainteresirani za društveno-politička zbivanja, maltene da su nesposobni za samostalan život. A onda su nam začepili usta i pokazali nam da itekako možemo računati na njih, iako smo sumnjali da ih nosi pogrešan tok jer ne slušaju ploče i ne sviraju rock, kako je o svojoj generaciji svojedobno pjevao Panonski mornar koji je za zakletvu Titu čak spjevao i stih.