Najčitanije - Glas Istre

Piše Tihana Tomičić

Na vrata kuca nova 1941.

Od 1. siječnja očito svjedočimo početku novog svjetskog poretka, u kojem će SAD "kolonizirati" Južnu Ameriku, Rusija dio Europe, a Kina najveći dio Azije i Afrike, pri čemu bi neku vrstu samostalnosti samo mogao imati Bliski istok i Arapski poluotok zbog činjenice da je ondje smještena država Izrael, ali i Saudijska Arabija kao još uvijek snažno naftno carstvo. Nakon Trumpovog upada u Venezuelu, te prijetnji Kolumbiji i Meksiku, jasno je u kojem smjeru sežu njegove ambicije, a ako krene i na Grenland, što je sada već gotovo izvjesno, mogli bismo svjedočiti raspadu NATO-a, a možda dugoročno i potpunoj destabilizaciji Europske unije.

Kolumna

piše tihana tomičić

Ni Tom Cruise ne može pomoći

Vezana trgovina koju je premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković ponudio opoziciji kod popunjavanja Ustavnog suda i izbora novog predsjednika, odnosno predsjednice Vrhovnog suda, sada je izgleda poprimila još širi oblik - ta je vezana trgovina očito povezana i s najnovijom prepirkom premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića o nabavci aviona Rafale.

Kolumna

Piše Zlatko CRNČEC

Iranu se ne piše dobro

Narod Irana je opet već po tko zna koji puta između dviju vatra. Jedne koju kreira brutalna aktualna vladajuća garnitura nasilno suzbijajući prosvjede. I druga koju proizvodi takozvani kolektivni Zapad kojeg, čini se, od gaženja ljudskih prava Iranaca koju provodi tamošnja aktualna vlast, puno više zanimaju iranski energenti i promjena geopolitičke ravnoteže na Bliskom istoku. Pa možda ne bi imali ništa protiv toga ni da Iranu nametnu još jednu o sebi ovisnu vlast bez izbornog legitimiteta.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Kraj neselektivnog uvoza stranih radnika

Smanjio se broj dozvola za rad stranim državljanima u Hrvatskoj, prošle ih je godine izdano 17 posto manje nego godinu prije, čime je zaustavljen trend stalnog rasta dozvola stranim radnicima koji je počeo još 2015. godine, a posebno od 2021. kada su ukinute kvote za zapošljavanje stranaca i kada se činilo da se rastućem trendu zapošljavanja radnika iz inozemstva ne vidi kraja. A onda smo prošle godine, izgleda, dosegnuli vrhunac, no broj dozvola za strane radnike se nije smanjio zbog pada interesa stranih državljana za radom u Hrvatskoj, nego zato što smo postrožili zakon.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Najradikalnija Trumpova ideja dosad

Ponuda Donalda Trumpa da se Hrvatska uključi u njegov plan za mir u Gazi nije tek još jedan diplomatski kuriozitet u nizu njegovih nepredvidivih inicijativa. Riječ je o političkom potezu koji daleko nadilazi Bliski istok i koji predstavlja dosad najozbiljniji test za EU otkako se Trump vratio u Bijelu kuću. Moguće čak i ozbiljniji od pitanja Grenlanda, jer ovdje nije riječ samo o teritorijalnim ambicijama, nego o pokušaju preoblikovanja međunarodnog poretka.

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

O izboru članova Državnog sudbenog vijeća

Prethodni dio kolumne pročitajte ovdje.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Most potonuo u populizam

Stranka Most nedavno je imala izbore i za predsjednika je izabran Nikola Grmoja, javnosti dobro poznat, najviše kao borac protiv korupcije koji je u Saboru otvorio niz tema vezanih uz afere ministara, ali ideološki ne pretjerano desno nastrojeni zastupnik. Bio je desno onoliko koliko je Most otpočetka povezan s dijelom crkvenih struktura, ali nije ga se moglo nazivati glavnim desničarom u Hrvatskoj, posebno ne ekstremnim.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Bilo jednom u Hrvatskoj...

Izgleda da je "povijesno" povećanje plaća zaposlenima u javnom i državnom sektoru iz proljeća 2024. godine bilo upravo takvo kakvim ga je premijer Plenković i nazvao - povijesno, jer se dogodilo jednom u povijesti i tko zna kada će opet. Vlada radije ne bi više uopće podizala ni plaće ni koeficijente, no kad su sindikati nedavno zaprijetili, ponudila im je rast od minimalnih jedan plus jedan posto (1. srpnja i 1. prosinca) uz obrazloženje da proračun ne može podnijeti više od toga. Ni povijesno povećanje plaća iz 2024. državna blagajna nije podnijela baš najbolje jer je odmah nakon odluke izdana državna obveznica kako bi se financirao trošak težak milijardu i 630 milijuna eura. Državni proračun posljedice osjeća i danas s deficitom od gotovo 3 posto BDP-a koji nam "pleše po rubu" mastrihtskih kriterija.

(Foto Sandra Simunovic/PIXSELL/Milivoj Mijošek)

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Govorilo se, ne može se iz te provincije naprijed

U četvrtak navečer, nakon što sam odradio svoj prvi radni dan u 2026. godini, dok se malo smiri adrenalin koji prati autorsko pisanje, a pripremi "obrana logike" pred tv dnevnik, uvijek prepun vijesti koje ukazuju na svekolika domaća i strana carstva nelogičnosti, otvorih Potjeru. Onu koja ide svakog dana, a u kojoj, kao i svake nedjelje u Super verziji, svojim znanjima i specifičnim stilom, obogaćuje i naš Istrijan. Dean Kotiga, lovac, kvizoman, u stvari je profesor komparativne književnosti, ali kako je moć televizije i dalje neupitna, za svijet koji nas okružuje on je (uz kolege lovce) simbolika kviza. Za naše (starije) generacije, odrasle u maksimumu Kvistoteke, ili uz talijanske televizije uz Rischiatutto, može djelovati pomalo čudno da se (i) u Hrvatskoj osjeća ogroman interes, ajmo reći pokret, za kvizove.

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Etnički čisto Državno sudbeno vijeće

Opisani postupak izbora osoba za članove Državnog sudbenog vijeća doveo je do katastrofalnih posljedica: Vladimir Primorac, sudac Vrhovnog suda, nije izabran u DSV, premda je za svoju kandidaturu na Općoj sjednici Vrhovnog suda dobio najviše glasova: Milan Vuković, predsjednik Vrhovnog suda, izabran je za člana DSV, premda na Općoj sjednici Vrhovnog suda nije za to dobio dovoljan broj glasova; iz redova odvjetnika, za člana DSV izabran je odvjetnik koji nije imao povjerenje i podršku Hrvatske odvjetničke komore.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Padaju mi nemoćne ruke

GROMAČA

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Trumpov prvi potez bez presedana

Ovo što Donald Trump sada radi s Grenlandom prvi je njegov potez koji istinski odudara od dosadašnje američke politike. Onakve kakvu smo poznavali od 1945. godine. Do sada je Trump radio više-manje isto ili slično, ali mu je forma bila puno grublja od one koju su rabili njegovi prethodnici. Recimo, ovo s upadom u Venezuelu nije nikakav presedan. Početkom devedesetih istu je stvar napravio George Bush u Panami. Svi dosadašnji predsjednici donosili su diskrecijske odluke na osnovi kojih bi američko zrakoplovstvo ispalilo projektil i likvidiralo nekog kojeg je službeni Washington označio teroristom. Slično je radio i Trump kada su raketirani brodovi na kojima su bili navodni dileri droge. Samo se nije zamarao govorima o širenju ljudskih prava i jačanju demokracije u svijetu i okolici.

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Iz Primorčeva kuta: političke čistke, neoustaštvo i slom sudbene vlasti

Za izvršene čistke u pravosuđu i stanju (lošem) u sudbenoj vlasti, ali i za druge, problem hrvatskog društva, autor optužuje izravno tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske i stranku kojoj je na čelu Franjo Tuđman, Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ). Poimenično se navode oni (predsjednici, vlade, ministri, visoko pozicionirani HDZ-ovci) koje smatra odgovornim.

Kolumna

piše tihana tomičić

Ćorić može biti korak ka široj rekonstrukciji

Kadrovska križaljka premijera Andreja Plenkovića vratila nas je zakratko u 2016. godinu - tada je Tomislav Ćorić prvi put postao ministar, a sada ulazi u Vladu ponovo, na već četvrtu svoju ministarsku funkciju. Bio je ministar rada, pa energetike, pa na kraju i gospodarstva, a otišao je nakon što su se zaredale afere kojima on, međutim, nikada osobno nije bio obuhvaćen. Zato se sada može na velika vrata četvrti put vratiti na mjesto koje je uvijek i priželjkivao, a to je Ministarstvo financija, dodatno još uz dužnost potpredsjednika Vlade.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Ima nade

Otkako smo ušli u Europsku uniju, a i prije toga, Hrvatsku napuštaju mladi i visokoobrazovani ljudi koji zahvaljujući svojim kvalifikacijama u razvijenijim članicama EU-a imaju daleko veće plaće i bolje uvjete rada i života. Hrvatsku su iz spomenutih razloga među prvima počeli napuštati liječnici i medicinsko osoblje što je dovelo do sistemske krize u našem zdravstvu jer nam nedostaje liječnika, pogotovo obiteljske medicine, koji su sve stariji i sve opterećeniji brojem pacijenata, a mnogi od njih rade i nakon što su stekli uvjete za odlazak u mirovinu.

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Stoja, prvih pola stoljeća i 50 godina borbe za Stoju

U nekim prošlim vremenima, druženja na sportskim borilištima ovog grada bila su standard svakodnevice. U centru grada radio sam u redakciji, i tada, u svijetu bez mobitela, ako se htjelo biti u tijeku, dobiti informacije, ćakulati o sportu i raspravljati pro et contra o nekoj temi, trebalo je ići u domove klubova. Kao što rekoh prošli tjedan, sve je u tom smislu bilo prilično blizu centru, stadion, Pattinaggio, "Braća Ribar", nogometni, rukometni, košarkaški, borilački i ini klubovi, SFK-a, SIZ FK i ine institucije sporta. Šetnja svakog dana na jednu, dvije adrese, uvijek dosta aktera prijepodne u dvorani, na terenima stadiona, kava u Braći Ribar ili Pattinaggiu kod dragih nam domaćica, koje su znale najviše o svemu što se oko njih događa. Nigdje se ljudi ne opuste i raspričaju "u povjerenju" kao na i blizu šankova.

Kolumna

piše milan rakovac

Nova nepismenost

Na kunfinu hiža, palacin,

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Domaće je domaće

Nema više muljanja s geografskim podrijetlom voća i povrća u trgovačkim centrima. Od ove godine trgovci su dužni jasno, čitko i vidljivo navesti odakle dolazi voće i povrće koje nam prodaju, iako su trgovački lanci već počeli s označavanjem podrijetla. To su napravili jer jako dobro znaju da se domaće uzgojeni proizvodi daleko više prodaju od uvoznih i da su domaći kupci itekako vjerni domaćim proizvođačima, premda će ponekad cijena biti kriterij odabira, a ne podrijetlo, odnosno kvaliteta.

(Snimio Denis Lovrović / Davor Kovačević

Kolumna

Piše Zlatko CRNČEC

Ostavite obitelji političara na miru

Dakle, dolazak pred domove političara pravi je mali barbarizam. I to iz jednostavnog razloga da, što god taj političar napravio, ma što to bilo, za to nikakvu, ali baš nikakvu odgovornost ne snose članovi njegovi obitelji. Oni se politikom ne bave. A posebno se njome ne bave njegova maloljetna djeca ili ostarjeli roditelji. A gotovo nikad ni njihovi bračni drugovi.

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Motivacije u klinču s motivima koji kronično limitiraju urbanu Pulu i (tjelesnu) kulturu življenja

Imao sam točno 10 godina i mislim da sam baš tog dana uzeo u ruke prvi primjerak Sportskih novosti. Uz Glas Istre poželio sam da vidim kako to izgleda "samo sportske". Nisam bio baš pažljiv. Odjeven za školu, majka me požurivala da ne zakasnim u Neven Kirac (danas Šijana) i na brzinu si stavljan majicu u hlače. Eto pametnjakovića, pozdravljam je, a ona počne grintati. Pa tek sam ti ispeglala tu majicu, a već si je isprljao. Kako, pomislih, i na ruzinavo ogledalo vidim crne mrlje. Pogledam ruke, aha, ono šporke kao da sam ugljen nosio. Odakle to? Novine, dakako. Nekad, i to do ne tako davno, nakon listanja tiskovina, bilo je obvezno oprati ruke ako ste željeli ostati uredan. Kao da je to bio trening za ono što je dolazilo koje desetljeće kasnije, znate već, stalno dezinficiranje ruku, pandemija.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Kvalitetno, a nedovoljno

Notorna je činjenica da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, ali ono što proizvedemo ipak zadovoljava najviše svjetske standarde kvalitete, poput naše mesne industrije. Iako i u proizvodnji mesa nismo samodostatni, kao ni u proizvodnji voća i povrća, naši mesni proizvodi, s druge strane, vrlo lako pronađu put na inozemna tržišta zbog već spomenute kvalitete. I to unatoč niskoj samodostatnosti, nedostatku kvalificirane radne snage, stranoj konkurenciji i sve češćim zaraznim bolestima životinja. Hrvatska mesna industrija se pored svih nedaća pokazala ne samo jako žilavom nego i sposobnom za nova ulaganja i zadovoljavanja najviših standarda proizvodnje "od polja do stola".

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Štraveder e patatrac e tananaj

Prethodna kolumna dostupna je ovdje.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Godina 2026. - novo nenormalno

Na društvenim mrežama ovog se siječnja pojavio trend koji glasi: 2026. je nova 2016. godina. Odnosi se to na modu, trendove življenja, korištenje mobilnih telefona, odnosno distanciranje od njih kao što smo znali raditi te 2016. godine kad još nismo bili potpuni ovisnici o svojim pametnim telefonima, a UI je postojao tek kao neki pojam iz SF romana.

(Foto: Marko Lukunic / Pixsell, Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Neće izabrati nikoga

Kada se neka odluka u Saboru mora donijeti dvotrećinskom većinom, onda je nužan dogovor vlasti i oporbe. Naprosto je nužan. Ne može biti drukčije. Istina, mediji i ostala zainteresirana javnost takve aktivnosti redovito nazivaju političkom trgovinom. Tako to bude godinama. Čak i kada više političkih stranaka pokušava formirati vladajuću koaliciju u državi ili na lokalnoj razini, opet i mediji i svi drugi govore o tome da se tu politički trguje. A kamoli kada je u pitanju još složeniji proces u kojem ljuti rivali iz vlasti i oporbe trebaju dogovoriti kadrovska rješenja koja bi jamčila podršku najmanje dvije trećine saborskih zastupnika. U tom slučaju dvije strane trebaju sjesti i pokušati postići dogovor. Hoće li ga biti, nije uvijek izvjesno. Ovisi to o tome tko pregovara, važna je naravno osobnost i umiješanost pojedinih pregovarača, ali i o početnim pozicijama dviju strana.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Eurozastupnici se napokon - slažu

U Europskom parlamentu Hrvatska ima 12 zastupnika, i to iz četiri političke opcije - HDZ-ove, SDP-ove, jednoga iz Možemo! i jednoga iz Domovinskog pokreta. No, iako oni jesu svi hrvatski eurozastupnici, u parlamentarnom tijelu Europske unije nisu zastupljeni samo po državi iz koje dolaze nego prije svega djeluju kao zastupnici svojih grupacija, odnosno klubova. Dakle, za njih je važnije kojoj opciji pripadaju, odnosno kojem svjetonazoru, i sukladno tome zastupaju i hrvatske interese. Vrlo često oni te hrvatske interese tumače potpuno suprotno, i tako o njima u Bruxellesu i Strasbourgu i govore. Možda većina građana to ne zna, ali 12 zastupnika nema obavezu, a ni potrebu međusobno surađivati, a kamoli se sastajati i iznositi usklađene hrvatske stavove. Štoviše, to je gotovo i nemoguće s obzirom na to da u vanjskoj politici Vlada i predsjednik Republike vode odvojene politike. No, čak i da »dva brda« odlično surađuju i u svemu se slažu i podržavaju, eurozastupnici mogu voditi »svoju« politiku.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Imperijalizam bez maski i rukavica

Ovih dana svjedočimo najbrutalnijem mogućem imperijalizmu kakvog svijet nije vidio još od kolonijalne utrke iz 19. stoljeća, u kojemu su sve krinke pale i sve rukavice skinute, a imperijalne sile se više i ne trude prikriti svoje zle namjere. Sjedinjene Države su nekada barem lagale da u ime obrane demokracije idu rušiti pojedine režime, ili su se barem potrudile izmisliti razloge zašto su odlučile napasti neku suverenu državu, poput nepostojećeg oružja za masovno uništenje koje je bilo povod za intervenciju u Iraku. Hitler je, primjerice, pod krinkom obrane njemačke nacionalne manjine u Sudetime napao Čehoslovačku ne bi li se dočepao njezine teške metalurgije i automobilske industrije (Škoda), a Sovjetski savez je vojne intervencije u Mađarskoj i Čehoslovačkoj zvao "bratskom pomoći" tamošnjim komunističkim režimima. Dakle, imperijalne sile su nekada barem pokušale prikriti svoje ekspanzionističke politike pred međunarodnom zajednicom, a sada niti to. Prilikom hvatanja venecuelanskog predsjednika Madura američki državni tajnik Mark Rubio uopće nije skrivao da je cilj intervencije bila nafta i zaštita američkih investicija u toj zemlji. Zasad se jedino ruski predsjednik Putin potrudio malo lagati i muljati pa je brutalnu agresiju na Ukrajinu nazvao "specijalnom vojnom operacijom".

Kolumna

Piše Tihana TOMIČIĆ

NATO kao kontinuitet - sve dok postoji

Dolazak glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea doista je velika stvar za Hrvatsku. Bila bi još i veća da NATO nije u najvećoj krizi ikad u povijesti - zna se, ako SAD krene u »osvajanje« Grenlanda, NATO može faktički prestati postojati jer će jedna članica, ona najveća i najutjecajnija, posegnuti za teritorijom druge članice istog saveza, Danskom.

(Sanjin Strukić / Pixsell, Darko Jelinek)

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Nova pravila - novi kadrovi

Još krajem studenoga smijenjen je, pa i priveden glavni državni odvjetnik Andrija Mikulić. Uz njega, opozvano je još niz čelnika državnih tvrtki, i u svakoj od njih imenovani su vršitelji dužnosti, u pravilu na šest mjeseci, do provedbe novih natječaja. Taj rok još nije prošao i nema za Vladu nikakve žurbe, ali tvrtke poput HŽ Infrastrukture, ACI-ja, Odašiljača i veza ili Hrvatske pošte i Hrvatske lutrije nisu jedine tvrtke koje imaju popularne v. d.-e. Tu su još od ranije i HEP, pa Hrvatske ceste, Hrvatske šume, Jadrolinija i mnogi drugi.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Pokažite barem elementarno jedinstvo

Kao i u slučaju globalne gospodarske krize 2008., tako i ova aktualna, sigurnosna, otkriva hrvatske slabe točke. U prvom slučaju one koje generira postojeći gospodarski model – uvozi i trguj, a ne proizvodi i izvozi – a u ovom drugom ustavni model nastao zbog trulog, štetnog i bizarnog kompromisa s kraja 2000. godine. Tada je zbog najbjednije političke trgovine u kojoj su prekršena bila sva predizborna obećanja, vanjska politika, umjesto kako je bilo obećano da bude u domeni Vlade, podijeljena između nje i predsjednika. Autor ovih redaka nije ustavni pravnik, ali s velikom sigurnošću može ustvrditi da takvog rješenja ima malo gdje u svijetu. Da je izvršna vlast ovako podijeljena na dvije grane, i da su obrana, vanjska politika i sigurnost dodijeljena Vladi i predsjedniku da se oko njih usuglašavaju. Ali nigdje u Ustavu ne piše što ako se Pantovčak i Markov trg usuglasiti ne mogu.

Kolumna

Piše Zlatko CRNČEC

Svijet isti, samo se grublje predstavlja

Donald Trump kao da je naumio cijelom svijetu pokazati kako se zaista vodi i kako se uvijek vodila svjetska politika. Tko jači, taj kvači. Nema kod njega prevelikog prenemaganja o širenju demokracije i ljudskih prava, kakvima su pribjegavali njegovi prethodnici. On je zapovijedio svojoj vojsci da uhiti predsjednika jedne suverene države. I točka. Dobro ne baš točka, svašta je on još napričao. Recimo da očekuje da se američke tvrtke vrate u Venezuelu i počnu vaditi naftu. Možda i nije baš napametnije iz pozicije hrvatskog novinara pisati o geopolitici, ali čovjek se nekako ne može oteti dojmu da je potpuno pogrešno današnju situaciju uspoređivati s onom iz 1939. Onom neposredno pred početak Drugog svjetskog rata. Ovako odokativno i bez točnih i potpunih informacija koje su ionako dostupne tek najužem krugu onih koji odlučuju o svemu, ipak se ovdje možda radi o situaciji u ljeto 1914., odnosno pred Prvi svjetski rat. Kada su velike sile samo čekale povod da se međusobno pobiju jer je to bio jedini način da se odredi tko će pobijediti u bitci za kolonije, tržišta, sirovine, prostor i globalni utjecaj. Sada se situacija čini prilično sličnom. Amerika, Kina i Rusija kao da samo čekaju povod da se potuku i tako riješe prijepore tako opasno slične onima koje su 1914. imale Antanta i Centralne sile.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Vierši referencije

Prethodna kolumna dostupna je ovdje.

17 h

Kolumna

Piše Zlatko CRNČEC

Povećanje novo, problemi stari

Vlada je jučer potvrdila ono što se već neko vrijeme naziralo. A to je novi paket povećanja plaća za sve zaposlene u državnim i javnim službama. Potpisan je dodatak kolektivnom ugovoru sa sindikatima državnih službenika, kojim se predviđa rastuća osnovica plaće kroz tri povišice tijekom 2026. Ti su sindikati tu ponudu prihvatili i potpisali sporazum. Javni službenici potpisali nisu ništa pa je Vlada najavila da će, ako to tako ostane, i njima ipak kao i njihovim kolegama iz državnih službi plaće povećati. A sve kako bi se izbjegao zastoj u isplati plaća, ali i narušavanje socijalnog mira. Iako nikakvih izbora nema na vidiku, ipak se pazi da stvari ostanu stabilne.