Najčitanije

(Darko Jelinek, Željko Lukunić / Pixsell)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Tihomir Kundid nije Ustavni sud

U ovom sukobu Vlada ima pravo. U Zakonu o obrani jasno, da ne može jasnije, piše da ministar obrane može poslati hrvatske vojnike u protokolarne posjete. U sklopu šireg sukoba Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića oko HV-a veću odgovornost ima ovaj drugi, iako ni prvi tu nije bez grijeha. Milanović je preko noći ujesen 2020. odlučio da će Ustav i Zakon o obrani tumačiti na svoj način. Na način suprotan onome kako su ih tumačile sve Vlade od 2000., uključujući i onu kojoj je osobno bio na čelu od 2011. do kraja 2015. Na način suprotan onome kako su ih tumačili svi predsjednici od 2000. Na način suprotan onome kako ih je, uostalom, tumačio i on sam u prvih sedam-osam mjeseci svog prvog predsjedničkog mandata. Ujesen te 2020. godine Milanović je u kantu za smeće bacio opći, dakle i ljevice i desnice, politički konsenzus koji je trajao skoro 20 godina oko toga tko i kako zapovijeda Oružanim snagama u mirnodopsko vrijeme. Odgovornost Vlade i premijera je u tome što tada nisu stvar raščistili do kraja. Nego su pustili da se s Milanovićem hrva njemu nedorasli ministar obrane Mario Banožić. Koji je u jednom trenutku potpuno bespotrebno čak i pojačao sukob ponizivši Milanovića kada nije poslušao njegov zahtjev da ne umirovljuje tadašnjeg zapovjednika Počasne zaštitne bojne. Ali to opet ne znači da nije bio u pravu kada se suprotstavljao načinu na koji je Milanović počeo zapovijedati vojskom krajem 2020. godine. Ali nikakvu podršku od Vlade nije dobio. Čak ni kada je tadašnji načelnik Glavnog stožera admiral Robert Hranj usred vojarne Banožiću zabranio da se obrati vojnicima. U demokratskim zemljama načelnik stožera kada naiđe na ministra obrane može samo stati mirno. A kada bi pokušao zabraniti ministru da se obrati vojnicima, svi bi mislili da je poludio. Ni tada Vlada nije reagirala. Nije branila Banožića kojeg je Milanović verbalno cipelario. Nije ga podržala ni kada je Banožić pokušao spriječiti Milanovića da protivno Zakonu o obrani donosi zapovjedi o uporabi materijalno tehničkih sredstava i angažiranju vojnika. Plenković je pogriješio ovog tjedna kada je zaprijetio Tihomiru Kundidu smjenom ako ne provede odluku ministra obrane i pošalje hrvatske vojnike na mimohod u Pariz. Iako formalno pravno definitivno jest u pravu, trebao je svakako izbjeći situaciju u koju je gurnuo načelnika Glavnog stožera, dakle djelatnog vojnika. Da on mora presuditi u, u osnovi, političkom sporu između njega i predsjednika. Premijer to nije smio napraviti. Doveo je Kundida u nemoguću situaciju. Za koju on nije nimalo odgovoran.

(Snimio Luka Jeličić)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Slobodno i dalje širite mržnju i podjele, ali nas nećete ušutkati

Nakon Thompsonovog koncerta na zagrebačkom Hipodromu ministar obrane i potpredsjednik Vlade, koji je prisustvovao koncertu i glasno uzvikivao ustaški pozdrav ZDS, najavio je nepovratne promjene koje su već započele. Postavlja se pitanje što bi sve točno te promjene trebale donijeti Hrvatskoj time da se Thompson nametnuo kao vodeći društveni autoritet, što je bilo i vidljivo već i na samom koncertu po ponašanju Plenkovića i članova Vlade prema njemu.
(Darko Jelinek, Neva Žganec / Pixsell)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Milanović je ostao usamljen

Članak 69. Zakona o obrani je potpuno jasan i on kaže da odluku o prelasku granice vojske radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti, te za postrojbe razine voda i niže, donosi ministar obrane. Jednako je tako jasan i Ustav, koji u članku 100. govori o ovlastima predsjednika Republike nad Oružanim snagama: "Predsjednik RH vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH. Predsjednik RH imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora predsjednik RH objavljuje rat i zaključuje mir. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države predsjednik RH može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje".

(Foto: Srecko Niketic/PIXSELL, D. Kovačević)
Kolumna
Piše zlatko Crnčec

Mali iznajmljivači ostaju i opstaju

Sadržaj
(Milivoj Mijošek, Duško Marušić / Pixsell)
Kolumna
Piše Boris Bilas

Politička (ne)odgovornost

Gradonačelnik u pritvoru, ostavke nema. Scenarij koji ovih dana gledamo u Bujama nažalost nije ništa novo kada je u pitanju domaća politička scena. Fabrizio Vižintin, gradonačelnik Buja, dane trenutačno provodi u riječkom pritvoru jer je osumnjičen da je nezakonito dodijelio gradske poslove vrijedne najmanje 3.868.248 eura. Umjesto da je podnio ostavku na mjesto gradonačelnika, Vižintin je iz istražnog zatvora ovlastio nezavisnog vijećnika Danila Pištana, izabranog s liste IDS-a i SDP-a, za obavljanje zakonom propisanih poslova.

(Unsplash)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Sport je dotaknuo dno - močvaru treba isušiti

Nekad se znalo: Svjetsko prvenstvo u nogometu bila su ona rijetka dva ili tri tjedna kada su političari mogli odahnuti, novinari nakratko zaboraviti saborske prepirke, a građani raspravljati o tome je li izbornik zakasnio s izmjenama. Nogomet je bio nogomet. Danas je, čini se, postao produžena sjednica parlamenta, samo s više dresova i manje poslovnika. Od Svjetskog prvenstva u Kataru, a potom i uoči Mundijala 2026., sport je izgubio onu dragocjenu iluziju da može biti prostor iznad politike. Svaka utakmica postala je potencijalni diplomatski incident. Više se analiziraju fotografije iz svlačionice i Trumpovi telefonski pozivi nego formacija igrača u napadu. Nekad su se brojili golovi, danas se broje političke poruke.

(Foto: Pexels, M. Mijošek)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Grubo gaženje Ustava Republike Hrvatske: Istranin u vrtlogu pravosuđa i politike

Zbivanja na, i oko, koncerta Marka Perkovića Thompsona održanih u Zagrebu 5. srpnja 2025. na Hipodromu i 4. kolovoza 2025. u Sinju dokazuju grubo kršenje - gaženje Ustava, onih odredbi koje se citiraju u Otvorenom pismu kao i Deklaracije Sabora o antifašizmu koja je inače »mrtvo slovo na papiru« od dana donošenja.
(Marko Gracin/Arhiva Glasa Istre)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Istranin u vrtlogu pravosuđa i politike: Normalizacija neprihvatljivog

Na utakmici Hajduka i Gorice, odigrane u Splitu 10. kolovoza Torcida je zajedno s ostalim navijačima uzvikivala ZDS, a zatim su zapjevali "Kiša pada, Srbija propada" i pritom palili srpske zastave.
(Foto: Ivica Galovic / Pixsell, Darko Jelinek)
Kolumna
Piše tihana Tomičić

Haaland s Pantovčaka

Koliko je bitna uloga Hrvatske vojske na mimohodu u Parizu, vjerojatno se najbolje vidi po činjenici da je samo nekoliko dana nakon zaoštravanja o toj temi s Vladom, u jedan tjednik puštena anketa o tome da bi predsjednik Zoran Milanović, da izađe na izbore za Sabor sa svojom nezavisnom listom, dobio čak 26 mandata.
(KK Stoja, Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Robert Matteoni

Pobjeći od svih vrućina svakodnevice osvježavajući se uz Stoju

Stoja je poluotok, gradski turistički predio i jedan od mjesnih odbora Grada Pule. Obuhvaća gradske četvrti Musil, Vergarola, Sveti Petar, Barake i Valkane, te turističke predjele Valovine i same Stoje, na površini od 2.955.950 četvornih metara, gdje živi 1.622 stanovnika.

(AFP/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Trump kao alarm za cijeli svijet

Osim što na dnevnoj bazi mijenja odluke o sukobu s Iranom i izluđuje cijeli svijet zbog Hormuškog tjesnaca, američki predsjednik Donald Trump Ameriku razgrađuje i na unutarnjem planu. Sada je Kinu napao da je željela kompromitirati američki izborni proces godine 2020. kad je pobjedu odnio demokrat Joe Biden, a osim što će to uvelike narušiti odnose s Kinom, svakako indicira i na koji način Trump pristupa unutarnoj politici - s mantrom da su svaki izbori, osim onih na kojima on pobijedi - pokradeni. Teško je ne pomisliti da ovakve izjave kojima odbija priznavati svoje izborne poraze za Ameriku ne znače da prijeti istinska opasnost da Trump i na narednim izborima 2028. možda neće biti spreman priznati izborni rezultat, ukoliko republikanski kandidat na njima izgubi. Ustav priječi Donaldu Trumpu da se ponovo kandidira jer predviđa maksimalno dva predsjednička mandata za istu osobu, ali izgradnja političkog narativa o tome da je bio pokraden na izborima ranije, te da je američki izborni proces kontinuirano kontaminiran, ukazuje da bi se jednoj Americi mogla lako dogoditi situacija u kojoj budući izborni rezultati s njegove strane neće biti priznati - naravno ako republikanci na njima zabilježe poraz. Naprosto je nevjerojatno da riječi o tome da je američka demokracija ruinirana i oštećena dolaze upravo iz usta osobe koja trenutno upravlja Amerikom i koja to čini već u drugom mandatu - no zamjenom teza Trump gradi agendu na kojoj očito planira osporavati i buduće izborne rezultate, a za to mogu biti krivi Iranci, Kinezi ili svemirci, svejedno je.
(Milivoj Mijošek, Duško Marušić / Pixsell)
Kolumna
Piše Boris Bilas

Kosturi iz ormara

Tjedan iz najgorih noćnih mora. Tako bi se u jednoj rečenici mogao za Lorisa Peršurića i ostale vodeće IDS-ovce opisati tjedan koji je iza nas. Otkako je preuzeo IDS, porečki gradonačelnik puno je truda i energije uložio da IDS predstavi u novom svjetlu, kao stranku koja se odmaknula od prošlosti i optužbi za nepotizam i korupciju. "Bonamenat je svetinja", tako bi otprilike glasio slogan IDS-a od kojeg aktualno vodstvo pokušava na sve moguće načine pobjeći, ali postoji jedan problem: kosturi iz ormara svakodnevno ispadaju van i podsjećaju nas da nije tako lako prebrisati sve ono što se godinama događalo.
(Istra 1961/Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Robert Matteoni

Svjetsko finale i lokalni (čudni) baskijski počeci

Svjetsko prvenstvo će u nedjelju završiti uz nečije slavlje i drugome muku. Svatko će imati svoje mišljenje o onome što je vidio i kako ga je doživio. Analitičari će struke sumirati zaključke viđenog i odati smjerove u kojem igra ide (po meni je tu najmanje promjena u odnosu na one gdje nogomet uopće ide). Navijači će se postupno hladiti od tih doživljaja, a onda će se, svi zajedno, okrenuti svojim nacionalnim odnosno lokalnim nogometnim zbivanjima. Mi u Hrvatskoj smo na nacionalnoj nogometnoj razini već imali prvu izborničku promjenu nakon osam i pol godina. Otišao je Zlatko Dalić nakon što je osvojio dvije svjetske i jednu medalju Lige nacija. Došao je, odnosno vratio se Slaven Bilić nakon 14 godina od posljednje mu reprezentativne utakmice na EURO-u u Poljskoj. Već u rujnu će se moći vidjeti, kroz utakmice s Češkom, dva puta Španjolskom i Engleskom, kakve ideje ima Bilić s reprezentacijom, a u kontekstu projekta EURO 2028. Turnir će se igrati, podsjećam, u Engleskoj, uz dio utakmica u Škotskoj, Walesu i Republici Irskoj.
(Snimio Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Boris Bilas

Kaštijun - borba s vjetrenjačama

Kada je ekipa Glasa Istre prije desetak dana radila intervju s direktoricom Kaštijuna Anjom Ademi svjedočili smo u kakvim uvjetima rade zaposlenici tog županijskog centra za gospodarenje otpadom. Na +40, u halama punim otpada koji dolazi s cijelog poluotoka, brinu se da Kaštijun koliko-toliko ispunjava svrhu za koju je i sagrađen. No, vjerojatno su i oni svjesni da je sve to što oni rade svojevrsna borba s vjetrenjačama u kojoj su oni, ali i građani Istre prepušteni u nemilost politike i političara koji ne znaju kako riješiti problem ovog odlagališta otpada.
(Ana Križanec, Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Zanemarena znanstvena upozorenja

Klimatske promjene postale su sastavni dio naših života, a uključuju i snažne ljetne oluje koje u pravilu nastaju iznad tla preugrijanog nesnosnim vrućinama, poput ovih koje je izazvao aktualni toplinski val za koji klimatolozi kažu da je dosad najgori u Europi. Toplinski val odnosi živote, samo u Francuskoj je zabilježeno više od tisuću smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, a ekstremne vrućine počele su izazivati ozbiljna oštećenja na infastrukturi, poput pucanja betonskih ploča na autocestama u Njemačkoj, te stvarati probleme u radu nuklearnih elektrana u Mađarskoj zbog prevelikog zagrijavanja Dunava. Zbog velikih vrućina dolazi i do velike potrošnje struje, prema analizi tvrtke Compare the Market, potrošnja struje u Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci skoči za 17 posto samo zbog potrebe rashlađivanja prostorija, o čemu smo već izvještavali.
(Pexels)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Bezbožnici

I meni se učinilo pomalo neprimjerenim, da držimo komemoraciju za taoce koje su nacifašisti strijeljali 3. travnja 1944. na strelištu u Opicini, Općine, kao odmazdu nakon što su dan prije neki Rusi (prebjegli talijanskim partizanima, kao vojnici Wermachta?) bacili bombu u tršćanskome kinu, uz sedam poginulih, ako ne griješim, njemačkih vojnika.
(Snimio Luka Stanzl/Pixsell)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Penava protiv Ustava RH

Ivan Penava kao temelj rezolucije DP-a o položaju Hrvata u BiH stavlja formiranje posebne izborne jedinice koja bi spriječila njihovo preglasavanje u izborima za Predsjedništvo BiH.

(Foto: X, Davor Kovačević)
Kolumna
Piše zlatko Crnčec

Infantino pametniji od Madura

Što je sljedeće? Što se još može dogoditi nakon ovog? Nakon što je FIFA podlegla Trumpovom pritisku i u odluci bez presedana odlučila da utakmicu kazne američkom napadaču pretvori u uvjetnu. Ovaj je igrač dobio crveni karton na utakmici protiv BiH nakon što je u krajnje nesmotrenom ili možda i namjernom, pogibeljnom startu skoro otkinuo gležanj reprezentativcu BiH. Nikada se prije nije dogodilo da FIFA na ovaj način pogoduje zemlji domaćinu. Istina, nijedna dosadašnja zemlja domaćin nije imala Donalda Trumpa na čelu. Bilo je domaćina koji su u trenutku održavanja prvenstva bili lideri prilično brutalne vojne hunte, ali čak ni oni nisu baš ovako pritisnuli FIFA-u. Niti bi ona popustila. Ali promijenila su se vremena, promijenila se Amerika. Promijenila se, eto, i FIFA.
(AFP)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Još jedna Trumpova pirova pobjeda

Da će Trump biti najveća zvijezda NATO samita znalo se već unaprijed. Jedino je neizvjesno bilo to na kojoj će temi ukrasti šou. Najgori su pesimisti bojažljivo spominjali čak i mogućnost da najavi da će Amerika napustiti NATO. Optimisti su mislili da će se zaustaviti tek na kritikama zbog izostanka podrške za njegovu avanturu s Iranom i nevoljkosti nekih članica da povećaju svoje troškove za obranu.

(Press)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Črne škuornje

Krik iz fojbe Koristan i dragocjen prijevod pripovijedaka Ligi Roberto: Liginia, (kakvo krasno antičko ime!), kaže mi autorica da nikad nije pristala na egzil, i uvijek dolazi u Istru da živi vlastiti domicil u zemlji svojih predaka. I ja, Ligi, rekoh, i ja; za lijepih dana koje smo provodili zajedno u Trevisu, kamo nas sustavno zove, ovdašnje pisce. Bili smo s njome na tribinama tamošnjim Boris Pahor, Miran Košuta, ja – i govorilo se uvijek samo o jednome; kako ostvariti convivenzu, kako "obnoviti mletački i austrijski politički ambijent" - e da bismo živjeli opet u harmoniji sami sa sobom, sa susjedima, sa svijetom. I premda su naši egzili različnih razloga, jednako smo potpuni samo kad dođemo u Istru.

(Igor Zenzerović/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Niz iznenađenja, ali stabilnost ostaje

Hrvatska je politika doista puna iznenađenja. Samo jučer naučili smo štošta - dio toga mogli smo pretpostavljati, a dio je doista pravo iznenađenje. Makar, i dalje čekamo iznenađenje za načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, najavljeno nakon što je ostao bez podrške premijera Andreja Plenkovića. Ali o tom potom, najavljeno iznenađenje baš i nije - iznenađenje.

(Davor Kovačević, Arhiva Novog lista)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Jadrolinija ide k mirnijoj plovidbi

Jadrolinija je jedna od najvažnijih državnih tvrtki. Ona obavlja važnu, i što je još važnije, nužnu funkciju povezivanja otoka i kopna. I kao takva je ujedno i najveći jamac da će ljudi koji žive na otocima i dalje biti povezani redovitim linijama s kopnom, čak i u slučaju da neke od njih možda i nemaju ekonomsku opravdanost. Privatna tvrtka ne bi tu imala neku preveliku sentimentalnost. Međutim, javnost je Jadroliniju u zadnje vrijeme doživljavala uglavnom kroz probleme. Nepoštovanje voznih redova, česti kvarovi na plovilima, da bi taj crni niz bio dovršen nesrećom na trajektu "Lastovo". Ona je odnijela tri ljudska života i time otvorila ozbiljna pitanja o tome kako je prijašnje vodstvo tvrtke tretiralo pitanja sigurnosti.
(Ana Križanec/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Inflacija pada, vrtoglavica raste

Inflacija u Hrvatskoj počela je polako padati. Jednako tako, i cijene goriva stagniraju ili padaju za minimalni iznos od centa po litri, ali svakako već nekoliko tjedana ne rastu. To su dvije ogromne vijesti za svakog stanovnika Hrvatske, nemjerljivo važnije od pitanja hoće li hrvatska Počasna vojna HV-a otići na mimohod u Pariz ili ne. Od mimohoda se ne živi ni ne umire, a od hrane i usluga itekako da. Inflacija u Hrvatskoj u lipnju bilježi nastavak usporavanja, ali razina cijena i dalje ostaje visoka u odnosu na prethodnu godinu, posebice u segmentima koji izravno utječu na svakodnevni život građana. Prema novim podacima, stopa inflacije iznosila je 4,5 posto u odnosu na lipanj prošle godine, dok je u usporedbi sa svibnjem 2026. zabilježen pad od 0,4 posto. Time je nastavljen trend blagog hlađenja inflacijskih pritisaka, nakon što je u svibnju inflacija iznosila 5,2 posto, čime je prekinut raniji niz ubrzavanja rasta cijena.
(Snimio Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Cijeli će svijet biti treći

Kapital se globalizirao, zaštita radnika nije. To bi otprilike bio pojednostavljen, ali opet točan opis onoga što se u svijetu dogodilo zadnjih pedesetak godina. Trend je takav, potpuno je nezaustavljiv. Sve dok jednog dana, ako ikad, ne budu više postojale zemlje tako siromašne i tako očajne da moraju prihvaćati da im dođu investitori koji će u njima otvarati tvornice u kojima će domaći radnici biti spremni raditi za manje od 50 dolara mjesečno. A radnici u matičnoj zemlji tog investitora ostajati ili bez posla ili će, ucijenjeni, pristajati na drastično smanjenje svojih radnih prava.

(Snimio Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Muzej antifašizma: pitanje identiteta, ne samo prošlosti

U ožujku mjesecu 2025.godine dr.sc. Milan Radošević, povjesničar, Ada Damjanac, predsjednica Saveza udruga antifašista istarske županije i Boris Siljan, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule uputili su otvoreno pismo pod naslovom "Muzej antifašizma, pitanje identiteta, a ne samo prošlosti".

(Snimio Milivoj Mijošek)
Kolumna
Piše Rudolf Frančula

Antifašizam kao dio istarskog identiteta

Prethodna kolumna: Muzej antifašizma: pitanje identiteta, ne samo prošlosti

(Davor Kovačević, Screenshot)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Hrvatskoj treba reindustrijalizacija

To što nakon više od stoljeća zagrebački Chromos ukida proizvodnju u Hrvatskoj i seli je u Sloveniju i Srbiju, to nije samo poslovna i potpuno zakonita odluka jedne strane tvrtke. Koja na nju ima potpuno pravo i koju je ona donijela u skladu sa svojom poslovnom logikom. Takve se stvari, uostalom, događaju diljem današnjeg globaliziranog svijeta.

(Unsplash)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Dan ponosa moderne Hrvatske

Nakon Prvog maja odradili smo još jedan "komunistički" praznik u Hrvatskoj i jedva čekali da završi. I da našu antifašističku borbu, ako je ikako moguće, više uopće ne moramo spominjati idućih godinu dana ako ne moramo, a ove je godine ne bismo ni primijetili u kalendaru da se nije naslonila na vikend. Jer nam je nametnut neslužbeni narativ da se mi Hrvati, kao, trebamo sramiti naše antifašističke borbe i da imamo daleko veće nacionalne "junačine" u Francetiću, Skeji i Thompsonu. I da je društveno prihvatljivije pucat’ iz pištolja u gaćama i pjevat’ o Pavelićevim zlatnim grobnicama po Madridu nego položiti vijenac na ono malo preostalih partizanskih spomenika koje sustavno uništavamo od 90-ih. Povjesničar Hrvoje Klasić je naša tumaranja bespućima poraženih ideologija sažeo u izraz anti-antifašističko društvo. Nismo za fašizam, ali ni za antifašizam.

(Pexels/Arhiva Glasa istre)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Čuda tega se je kambijalo potle te prve vuojske

Luca je sada bila jedina spona između života i smrti, izmedju umrlih i živih svoje obitelji; muž joj umro od sušice, iako je na švercu nabavljala od američkih vojnika preskupe antibiotike; otac joj posenilio, morala ga dati u starački dom, premda teška srca; a sada još i sin kao da do kraja gubi razum...
(Unsplash)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Hrvatska nema politiku za BiH

Ovo s rezolucijom brzo će se stišati. Čak i u Sarajevu gdje je ona puno veća priča nego u samoj Hrvatskoj gdje u široj javnosti prolazi manje-više neprimijećena. Ali problemi koji postoje će i dalje ostati. A najveći od njih jest taj da Hrvatska nema politiku prema BiH. Odnosno točnije, ima čak dvije, Vladinu i predsjednikovu, ali ni jedna nije do kraja zaokružena.

(Pexels/Arhiva Glasa istre)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Danza macabra maestro!

Naravno, Arminiove stope tamo više davno nije bilo, na Forumu, ali i Škiku se pričinilo da ju vidi, dok mu ju je did pokazivao grbljačon…
(AFP)
Kolumna
piše zlatko crnčec

Novi NATO za staru Europu

Svaki savez, svaka stranka, u krajnjem slučaju i svaki čovjek mora znati prepoznati trenutak u kojem mora shvatiti da su se stvari promijenile. I da se od prošlosti, i od onog što je ona donijela, više ne može živjeti. Da stara pravila i stari odnosi više ne vrijede. I da se stvaraju novi na čije je stvaranje potrebno utjecati kako bi se moglo kontrolirati ono što će se događati u budućnosti. NATO savez, posebno njegov europski dio, nalazi se baš u takvom trenutku. Nakon samita u Ankari i Trumpovih izjava o drugačijoj ulozi Sjedinjenih Američkih Država u obrani Europe, pitanje više nije hoće li se Savez promijeniti, to više nije upitno, nego koliko duboko i koliko brzo. I kako će u svemu tome proći Europa.
(Neva Žganec/Pixsell/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Politički kaos je vječan

Dakle, Ustav bi trebalo promijeniti na način da i vanjsku politiku i zapovijedanje vojskom u potpunosti dobije ili Vlada ili predsjednik Republike. Može netko Franju Tuđmana smatrati neupitnim ocem nacije ili biti njegov najradikalniji politički protivnik, ali je činjenica da je on kao predsjednik Republike bio neupitan zapovjednik Oružanih snaga i da je bio osoba koja vodi vanjsku politiku. Odluke su se mogle bez problema donositi. Nije bilo beskrajnih natezanja. Svakom je vojniku bilo jasno čiju i jedino čiju zapovijed se mora izvršiti. Da je bila ovakva kaotična situacija 1991., Hrvatska bi izgubila rat. Dok bi se predsjednik i premijer dogovorili čija je zadnja, srpski pobunjenici i JNA bi valjda ušli i u Zagreb.

(AFP)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Britanske monetarne tragedije

Sjeća li se još itko Brexita, mogli bismo se cinično zapitati mi u Europskoj uniji deset godina otkako je Gordi Albion uvrijeđeno napustio zajednicu europskih država jer tadašnji britanski premijer David Cameron nije dobio podršku svojih europskih kolega za plan vraćanja dijela suvereniteta s Bruxellesa na članice. Pa je zbog toga ishitreno Britancima obećao referendum 2015., od kojeg više nije mogao pobjeći, iako je i sam zagovarao ostanak u Europskoj uniji.

(Pexels/Arhiva Glasa istre)
Kolumna
Piše Milan Rakovac

Blak

Da je Ive »Škik« potiega šikurecu kašikare, altroke blak! Forum na Forumu, caffe Forum na Piazza Foro ossia Forvm Romanvm ilitiga Forum, i sav taj dokoni ljudski forum na Forumu zavio bi se u crno i crveno, u tamu i dim i krv i suze. Ne još! »Škik« se samo loptao kašikarom, sumanuti mađioničar tranzicije.
(Goran Stanzl/Pixsell/Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Zlatko Crnčec

Država mora financijski opismeniti građane

Hrvati, čini se, polako, ali ipak sigurno počinju drukčije razmišljati. I to ne o politici koja je još uvijek tema većine razgovora. Ovaj drukčiji pristup odnosi se na nešto drugo. Oni koji imaju višak novca, ali ne samo oni, polako se udaljavaju od one stare doktrine da je nekretnina najbolji oblik ulaganja. Broj građana koji ne žele samo pod svaku cijenu kupiti stan ili staviti novac na vezanu štednju polako raste. Inicijative Vlade koje su dovele do toga da građani mogu kupovati državne obveznice i trezorske zapise pridonijele su njihovom zanimanju i za ostale vrste financijskih proizvoda. Tako da raste interes za investicijske fondove, ali i za ulaganje u dionice domaćih tvrtki. Nije to, naravno, još uvijek nikakav znak da su se Hrvati masovno odlučili okrenuti tržištima kapitala, ali nekakav trend je ipak vidljiv.
(Luka Antunac/Pixsell/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Prvi test za novog guvernera HNB-a

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine već 21. kvartal zaredom, ali znatno sporije nego u prethodnom kvartalu. Državni zavod za statistiku objavio je te podatke krajem svibnja, a uskoro će se znati i podaci za prvih šest mjeseci - trend je da BDP i dalje raste, i to očekivano za 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.