Najčitanije - Glas Istre

Piše Tihana Tomičić

Svjedočimo užasu

Ima na društvenim mrežama jedan "meme" koji glasi: kako sam došao od ovoga (slika mirnog ugodnog Dubaija pored bazena) - do ovoga (slika raketa koje padaju na najskuplje dubajske hotele) - nevjerojatan šok priredio je američki i izraelski napad na Iran apsolutno svima, ali ne samo površnim influenserima u Dubaiju kao simbolu luksuza i mira, nego cijelom svijetu koji procjenjuje kakve će biti posljedice iranske odmazde, posebno ako rat duže potraje.

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Ubojstvo Antona Marčela Popovića u Vrsaru

Pripreme, otvaranje i rad odvjetničkog ureda.

(Sanjin Strukić / Pixsell, Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Zasitili smo se trezoraca

Jesmo li se nakon tri godine možda malo zasitili učestalih izdanja državnih vrijednosnih papira koje možemo kupovati i mi građani? To se pitanje postavlja nakon što je Ministarstvo financija objavilo konačne uvjete izdanja zadnje emisije narodnih "trezoraca" iz kojih je vidljivo da se prvi put od proljeća 2023. država nije uspjela zadužiti onoliko koliko je planirala. Tražila je 900 milijuna eura, no građani su joj odlučili posuditi tek nešto više od 600 milijuna, što je razočaravajuće niska ponuda ako se uzme u obzir da su građani u dosadašnjim serijama trezorskih zapisa već prvih dana upisa državi posuđivali i više nego što je tražila pa se nije ni trebala obraćati bankama i fondovima. A ni institucionalni ulagači ovog puta nisu bili široke ruke jer unatoč i njihovim ponudama ciljani iznos zaduženja nije ostvaren.

(Foto Davor Kovačević/Arhiva Glasa Istre)

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

"Olujićeva lista" izazvala zgražanje

No, idemo redom. Krunislav Olujić se iz petnih žila trudi uvjeriti javnost kako je on kao tadašnji državni odvjetnik RH bio ovlašten da predloži kandidate za DSV iz reda državnih odvjetnika, sudaca i odvjetnika, pa je on tu zakonsku mogućnost i iskoristio. Njegovo je pravo da tumači Zakon o državnom sudbenom vijeću kako njemu odgovara, ali dobro se sjećam da je tadašnje Društvo hrvatskih sudaca upozoravalo na ovakvu moguću manipulaciju sa zakonom, da se oglasila i Hrvatska odvjetnička komora te Vrhovni sud RH, koji su redom smatrali i tražili da predlagači mogu predlagati samo kandidate iz "svojih redova".

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Ne stidim se i ne odričem svoje prošlosti

Jedna od najpoznatijih žrtava Olujićeva DSV-a, Vladimir Primorac, koji je, s još 15 sudaca Vrhovnog suda, pismeno zatražio od Sabora da prisili Vukovića na sazivanje već više puta spominjane Opće sjednice Vrhovnog suda (na kojoj je on dobio najviše glasova kao i u "Crnićevoj anketi"), o ulozi Olujića oko kandidiranja DSV-a, između ostalog je izjavio "…Bio je strašan pritisak na predlagače, ali i na pravosuđe u cjelini. Volja ljudi iz pravosuđa nije se uopće poštovala. Lista napravljena kod Pašalića prošla je zatim na Županijskom domu, a legitimitet joj je dao državni odvjetnik RH Krunislav Olujić, uručivši je kao svoj prijedlog…".

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Neprijatelji sezone u našim redovima

Za blagi podbačaj prošlogodišnje špice sezone bili smo si sami krivi jer smo turiste doživljavali kao bankomate, pa smo ih s pretjerano visokim cijenama otjerali konkurenciji. Jer smo si umislili da smo bogomdani i da ništa ne može spriječiti turiste da dolaze trošiti pare na hrvatske inflatorne cijene, pogotovo one u sektoru usluga. A onda je u regiji koja je udaljenija od nas nego ratom zahvaćena Ukrajina, počeo još jedan rat koji bi itekako mogao utjecati na predstojeću sezonu, a koja zbog ranijeg Uskrsa samo što nije počela. A s njom i prve naznake usporavanja bookinga. No, ako se dobro predstavimo i izreklamiramo, možda bismo i mogli spasiti sezonu, ali na razini godine, poručuje resorni ministar. Kao da se već pomirio da bi špica sezone mogla podbaciti.

(Snimio Sanjin Strukić/Pixsell/Darko Jelinek)

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Milanovićeva praćka

Predsjednik Zoran Milanović izjavio je jučer, tijekom boravka makedonske kolegice u Hrvatskoj, da "Europska unija više nije mirovni projekt". Kao i inače u svojim govorima, predsjednik Milanović relativizira ili stavlja pod zub sumnje neke stvari koje su nam inače u političkom smislu notorne, kao i ovo - da smo dio EU sa svim koristima koje od toga imamo, ne samo sigurnosnim nego i financijskim.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

SDP želi biti HDZ

U trenutku kad je Siniša Hajdaš-Dončić preuzeo vođenje SDP-a, prije otprilike godinu i pol dana, obećao je da će stranku ojačati kvalitativnim pristupom izboru kadrova u stranci, a time i ojačati programe i općenito politike jer planira angažirati - najbolje. To je u neku ruku i uspio jer stranačke savjete na Ibleru vode uvaženi ljudi poput sutkinje Zlate Đurđević, bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja, prof. Vedrana Đulabića, prof. Ivana Grdešića i drugih, pa je to jamac pisanja novih programa temeljem kojih SDP planira izaći na izbore i pokušati pobijediti HDZ.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Domaći poslodavci ne mogu vratiti gastarbajtere

Ako i u jednoj grani privrede kronično nedostaje radnika, to je zasigurno građevinski sektor. Zbog potrebe za obnovom od potresa smo i počeli uvoziti radnike iz inozemstva, posebno iz azijskih zemalja, a 2022. godine u graditeljstvu je bilo zaposleno više od 50 tisuća stranih radnika, najviše u odnosu na sve ostale sektore; za usporedbu, te smo godine u turizmu zaposlili nešto više od 40 tisuća stranaca.

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Na stranu poluprazni, gledateljska Pula je polupuna čaša

Pisao sam tu analizu i prošle godine, jer je bila vrlo aktualna. No, nakon što me par strastvenih navijača Istre 1961, kad smo se sreli u gradu, pozvalo na kavu i razgovor o toj uvijek zanimljivoj temi, uvidio sam da možda ne bi bilo na odmet ponoviti činjenično gradivo. Iako prate Istru 1961 čak i ta dva navijača imali su različite poglede na to koliko se Zeleno Žute gleda, ili ne gleda. Odnosno dubioza je iznova o tome da je Istra 1961 "klubić" za jedne koji će promicati tezu da ima malo gledatelja, interesa i perspektive, dok je za druge klub koji raste, ima sve više gledatelja i širu javnost koja je prati te posljedično ima i dobre perspektive. Svatko ima svoje impresije, doživljaje, kriterije po kojima donosi određene sudove. To je logično i prirodno. Nije logično da se onaj koji promiče svoje stavove, temeljene na impresijama i površnim podacima, nameće kao da je "to baš tako, bez obzira tko što kaže". Takva isključivost jedan je od problema u našem društvu uopće. Brojni su ljudi, i na pozicijama i na do-pozicijama (okruženje društvenih mreža) koji su isključivi, a teško skrivaju da su im stavovi populistički, ideološki, interesno obojeni, nerijetko i prožeti očitim neznanjima. Takvi su promotori "istina" u pravilu vrlo glasni pa čovjek pomisli da ih je u debeloj većini. To nije prepoznato u činjenicama (recimo u izborima, ili određenim dosezima), koje ukazuje da je ipak bitno brojnija ona tiša grupacija. Među inima njoj pripadaju i stručnjaci, koji se većinom ne žele baviti populističkim javnim nadmetanjima. Stručnjaci promiču znanstveno i metodološki utemeljene činjenice, i kako mnogi to odaju u neslužbenim razgovorima, groze se kad ih "ne-pravi stručnjaci interneta" p(r)ozivaju na konfrontacije jeftinom populističkom retorikom i galamom, utvarajući se da su svi oni na istoj valnoj (znanje) dužini.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Ljudi se ipak počinju vraćati

Znatno povećanje plaća u državnom sektoru u zadnjih nekoliko godina moglo bi se pretvoriti u jako uspješnu demografsku mjeru. Iako to nije bila glavna namjera Vlade kada je u superizbornim godinama povećavala plaće praktički svima iz državnog sektora koji su to zatražili, sada je ispalo da je ta osporavana mjera donijela i neke neočekivane pozitivne učinke. Naime, medicinske sestre i liječnici počeli su se vraćati u Hrvatsku. Zasad je povećanje plaća kao demografska mjera bilo ponajviše uspješno u državnom sektoru. I to kao što smo spomenuli, posebno u zdravstvenom sustavu.

Kolumna

Piše Rudolf Frančula

Pripreme, otvaranje i rad odvjetničkog ureda

Ne stidim se i ne odričem svoje prošlosti.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Iranski rat nepredvidiv i opasan

Rat je započeo u subotu, a kada će završiti, to nitko ne zna. Toliko je pitanja da odgovor na njih vjerojatno nemaju ni najupućeniji izraelski i američki analitičari. Koliko god ove dvije zemlje, kada nastupaju zajedno, bile vojno nadmoćne Iranu, sukob koji su započele toliko je velik i kompleksan da čak ni one ne mogu do kraja predvidjeti koliko bi mogao potrajati. I s kojim posljedicama.

(Saša Miljević / Pixsell, Milivoj Mijošek)

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Ne trčite li dok ste zdravi, morat ćete kada se razbolite

Tako je u svojoj eri (65. - 8. pr. Kr.) zaključio rimski pjesnik i satiričar Horacije. Nisam bio upoznat s tom njegovom tezom, ali tu su drugi ljudi, znanstvenici, koji nam otkrivaju i takve zanimljive izreke iz daleke povijesti. Kad mi je Stanislav Peharec, tamo prije skoro pa 40 godina, nešto slično govorio o jednom sportašu koji je došao k njemu u Pulu iz Skandinavije, nisam išao toliko za tim sličnim tezama. Znate kako već ide, kad ste mlađi, poletniji, energičniji, željni otkrivanja svijeta, neke dugoročnije aktivnosti u smislu prevencija, nisu vam prioriteti. Jer nisu vam poznate posljedice ako ih zanemarite. Peharec je, pak, bio na početku karijere, gdje će od diplomiranog stručnjaka za tjelesnu invalidnosti unutar tih 40-ak godina doći do okvira - izv.prof.dr.sc. - s kojim će, osim svog redovnog poslanja u klinici, biti i jedan od predavača na Medicinskom fakultetu u Rijeci te među vodećim stručnjacima unutar svog znanstvenog područja.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Prijeti nova recesija

Ne smijemo zaboraviti da smo na početku vjerojatno najveće energetske krize koju pamti naša generacija, upozorio je premijer Andrej Plenković proteklog vikenda, dok je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podsjetila kako je rat na Bliskom istoku stvorio jedan od najvećih poremećaja u opskrbi u povijesti svjetskog tržišta.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Rat nekome brat, a nekome tat

Rat na Bliskom istoku mogao bi zapadne ekonomije stajati kao Austro-Ugarsku Prvi svjetski rat. Jer kako se rat sve više produžuje, tako se sve više produžuje i popis proizvoda i ruda bez kojih zapadna industrija ne može funkcionirati, pa će joj inflacija zbog rasta cijena nafte i plina biti najmanji problem. Da cijene zlata i srebra rastu u vrijeme geopolitičkih nestabilnosti, i nije neka novost, štoviše, to se i očekuje, no trebao bi nas zabrinuti veliki rast cijene srebra, rijetke rude koju koristimo u obnovljivim izvorima energije poput solarnih panela ili baterija u električnim vozilima, zatim u čipovima i serverima umjetne inteligencije, a posebno u vojnoj raketnoj industriji. Primjerice, samo jedna američka dalekometna raketa "Tomahawk" koristi gotovo pola kilograma srebra.

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Kada nepisana dominiraju pisana pravila = izum HR nogometa

U proteklih nekoliko godina (a zapravo skoro 5 desetljeća) pogledao sam mnoštvo utakmica Treće lige Zapad. Prije toga sam prisustvovao i brojnim utakmicama tzv. Druge HNL, koja je u stvari treći rang natjecanja. Podosta sam utakmica posjetio i u nekadašnjoj Trećoj HNL Zagreb-Rijeka-Istra. Uz to, zbog profesionalnih obveza kontinuirano pratim SHNL, iliti elitnu ligu HR nogometa. Tako mi se spontano nametnulo proteklog tjedna, nakon što sam pogledao uživo i preko TV-a neke od »polemičkih« utakmica tih elitnih i nižih rangova, kako sve imaju jednu zajedničku nit. To je nepoštivanje propisa i pravila nogometne igre. Kako iskustva govore kroz pet desetljeća, to je u stvari ključni remetilački faktor za ispravniji hrvatski nogomet. Ne poštuju se propisi.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Iranski David parira američkom Golijatu

Islamska Republika Iran, zemlja koja je pod sankcijama već 48 godina, više se nego uspješno nosi s ratom koji su joj nametnuli Izrael i Sjedinjene Države, a visokotehnološkim oružjem koje je sama proizvela uspjela je poprilično posramiti umišljenu Ameriku i njezin način ratovanja. Prema službenim podacima, Iran mjesečno proizvede 100 jeftinih, a učinkovitih balističkih raketa, a Sjedinjene Države pet do šest iznimno skupih. Na iranske dronove, koji koštaju oko 20 tisuća dolara po komadu, SAD ispaljuje rakete vrijedne nekoliko milijuna dolara i koje ne uspijevaju oboriti iranske bespilotne letjelice. Osim toga, vojni stratezi upozoravaju da Iran uvelike koristi najsuvremeniji način ratovanja u takozvanoj šestoj dimenziji, tj. korištenjem mreža dronova i raketa, dok su Sjedinjene Države "zapele" u trećoj dimenziji ratovanja koja se oslanja na mornaricu i nosače zrakoplova, koje je u 21. stoljeću pregazilo vrijeme i tehnologija. U suvremenom načinu ratovanja, veliki i moćni, ali istodobno spori, inertni i skupi nosači zrakoplova postaju prelagane mete za dronove pa ne treba čuditi što se SAD još nije počeo šepuriti s nosačima aviona u Perzijskom zaljevu, koji u modernom ratovanju postaju u najmanju ruku diskutabilno učinkoviti. Osim toga, Iran pametno cilja američke vojne baze u državama Perzijskog zaljeva, pa i same države, kako bi stvorio kaos, smanjio proizvodnju nafte i onemogućio zaljevskim emiratima ulaganje takozvanih petro-dolara u američke tehnološke dionice, poput Facebooka, Googla, Tesle i sl. što bi moglo izazvati recesiju u SAD-u. A nakon što su im Amerikanci pogodili banku u Teheranu, Iran je najavio odmazdu, odnosno napade na sve banke koje posluju sa SAD-om i Izraelom, a stanovnicima zemalja Zaljeva savjetovao da se drže minimalno 1.000 metara dalje od poslovnica banaka koje su Irancima postale legitimni vojni ciljevi.

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Nepredvidive posljedice skupe nafte

Čak i najveći amater koji za geopolitičke događaje potroši par minuta dnevno na pametnom telefonu ili gledajući središnje dnevnike, znao je da će se ovo dogoditi. Da će, kada počne veliki rat na Bliskom istoku, cijena nafte naglo porasti. I to se, naravno, i dogodilo. Uvijek bude tako kada se počne pucati po Bliskom istoku. Kao što svaki amater geopolitičar sada zna, kako se rat bude nastavljao i kako će se početi gađati i naftna infrastruktura, cijene će i dalje nastaviti rasti. Dokad? Pa dok rat ne stane, a možda ni tada. Naime, i kada u jednom trenutku oružje konačno zašuti, cijena nafte neće se odmah početi stabilizirati, već će lako moguće i dalje rasti. Dokle? To baš nitko ne zna. Toliko je u svemu ovome nepoznanica, toliko varijabli koje baš nitko ne može do kraja kontrolirati, da se jedino može predvidjeti da je gotovo sve naprosto nepredvidivo. Uglavnom puno pitanja, a jako malo odgovora. Jer čini se da ima sve manje onih koji uopće mogu odgovoriti. Ponekad izgleda da to sasvim precizno ne zna ni Benjamin Netanyahu. A kamoli Donald Trump koji se čini potpuno pogubljen. Čini se da je na teži, odnosno na najteži mogući način saznao da Iran nije Venecuela. I da kad ubiješ ili otmeš predsjednika neke države, to nikako nužno ne znači da si je stavio pod kontrolu. Nekad to može biti istina. Ali nekad, odnosno puno češće, nije.

Kolumna

Piše Robert Matteoni

Dan(i) proljeća i svekolikih buđenja, nekad i danas, a sutra šta bude

Druga polovica 1970-ih i prva polovica 1980-ih, više manje. Naše generacijske godine tinejdžerskog sazrijevanja, otkrivanja svijeta oko nas, đačko doba (pre)puno događanja i intenzivnih emocija, doživljaja za cjeloživotna sjećanja i evociranja. Vrijeme senzacionalnih »novih« glazbi, ritmova, đireva, puno slobodnijeg funkcioniranja, odijevanja, uzbudljivih svakodnevica.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Oblak črnih tići

Važne su mi i intelektulano irelevantne koliko i povijesno bitne knjižice: Aldo Pizzagalli "Per l'italianita dei cognomi nella provincia di Trieste", ili službeni spis "Cognomi da restituire in forma Italiana secondo R.D.L. 10 gennaio 1926. N. 17"; u njemu su i prezimena koja imaju biti promijenjena iz Mattulich u Mattioli, te Matulich u Mattei. Familija Waltera Matulicha bila je pošteđena tog onomastičkog privilegija, ali mnoge nisu.

(Davor Kovačević, Duško Jaramaz / Pixsell)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Hrvatska treći put protiv svjetske katastrofe

Deseti vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan je 450 milijuna eura, a uz ostalo donosi nastavak regulacije cijena goriva i zadržavanje cijena struje i plina do 30. rujna ove godine. Sukus je to jučerašnje odluke Vlade kojem se uvode nove i pridržavaju neke stare mjere. Stare uvedene zbog energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini koji je počeo u veljači 2022. Nove uzrokovane ratom na Bliskom istoku koji je započeo prije tri tjedna. Ovo je stvarno nestvarno. U zadnjih tek nešto manje od 20 godina na svjetskoj su se razini dogodile tri katastrofe od kojih nitko nije mogao pobjeći. Prva je bila ona iz 2008. kada je svjetski financijski poredak bio na rubu kolapsa. Situacija je bila toliko dramatična da je panika zavladala i kod gospodara financijskoga svemira. Pa je jedne nedjelje uvečer čelnik najvećeg obvezničkog fonda na svijetu nazvao suprugu i naredio joj da odmah ode na najbliži bankomat i digne što je više moguće gotovine. Kada ga je ona zbunjena pitala zašto mora napraviti nešto tako bizarno, on joj je odgovorio da se banke u ponedjeljak neće otvoriti. Kako je to sve izgledalo u Hrvatskoj, svi se sjećamo. Kriza je razotkrila sve hrvatske gospodarske slabosti, što je pak rezultiralo recesijom koja je trajala više od četiri godine, najduže u bilo kojoj europskoj zemlji.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Spor s Mađarima jača Hrvatsku

Stvari oko Mađarske i Janafa su prilično jednostavne - Mađarska se oslanja na rusku naftu jer je to za nju jeftinije, i iako Hrvatska drži Janaf otvorenim i za Mađare, i Slovake, pa i Srbiju, cijeli ultimatum svodi se na to da Mađari žele proći jeftinije. To je potpuno legitiman stav, ali u ovom trenutku i potpuno nerealan jer je posve jasno da Europska unija i SAD neće više žmiriti na jedno oko i dopuštati da se ruska nafta koja je pod režimom sankcija jeftino prodaje Mađarima kao da rat u Ukrajini ne postoji.

(Davor Kovačević, Zvonimir Barišin / Pixsell)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Hrvatski turizam uspješan i 2026.

Možda je ružno reći, ali Hrvatska, odnosno njen turizam mogli bi profitirati od rata na Bliskom istoku. Stručnjaci smatraju da bi veći problem od ovog ratnog sukoba mogle biti cijene koje nisu konkurentne nekim drugim turističkim zemljama. Uglavnom, po tko zna koji put hrvatski bi turizam mogao spasiti povoljan zemljopisni položaj. Naša takozvana glavna emitivna tržišta relativno su blizu, a osim toga povezana su autocestama gotovo od same polazišne točke pa do krajnje destinacije. Tako da se s velikom sigurnošću može reći da, barem zasad, nema nikakve velike zabrinutosti da bi rat u Iranu mogao ugroziti ovogodišnje turističke rezultate. Štoviše, čak je moguće da bi ovakav razvoj događaja mogao dovesti do boljih rezultata i većih prihoda od turizma nego što se očekivalo. Uzroci su jasni. Čak i da iranski rat zaista potraje nekoliko tjedana, kako se nada Donald Trump, turizam svih zemalja arapskog zaljeva jako će stradati. Turizam je krhka biljka i on prvi strada u područjima gdje postoje ratna zbivanja. Tako će biti i sada. Pa je tako lako moguće da dio njih odluči ljetne praznike provesti u Hrvatskoj umjesto u Dubaiu. Ako ćemo baš nategnuti stvari, postoji i izvjesna sličnost Hrvatske i zemalja arapskog zaljeva. Ona je naravno u činjenici da i Hrvatska i oni veliki dio prihoda izvlače iz turizma. Njima on sada strada, Hrvatskoj ne. Odnosno čak bi od njega zbog iranskog rata mogla zaraditi i više nego što je planirala. Druga sličnost je u tome da imamo i drugi dominantan veliki izbor prihoda. Oni imaju naftu, a mi europske fondove. Što će prije presahnuti, njihovi naftni izvori ili nama europski novac za nerazvijene tek treba vidjeti. Oko nafte postoje veliki prijepori među najboljim stručnjacima oko toga hoće li ili ne jednog trenutka doći do toga da nafte više nema. Ili se njene zalihe ipak prirodno obnavljaju pa su više-manje vječne. Hrvatski oslonac na fondove ipak definitivno ima neke vremenske granice budući da je svima jasno da ih ipak nećemo moći vječno koristiti. Ali oni će jednom definitivno presahnuti pa ipak imamo vremena da se na to pripremimo.

Kolumna

Piše Dražen katalinić

I država kriva za inflaciju

Hotelijeri, ugostitelji i trgovci su toliko puta prozivani u javnosti kao najveći generatori inflacije da nam ih je na trenutke žao. Za inflaciju u cijeloj pretprošloj i prošloj godini su najveći krivci, no odnedavno je za rast cijena dijelom odgovorna država, i lokalna i središnja, a pitanje je samo koja je više od te dvije države podgrijala inflaciju. Sve je eskaliralo početkom ove godine, kada su krenula od države najavljena poskupljenja koja prosječan građanin ne stigne ni pobrojati – komunalne naknade, odvoz otpada, vodoopskrba, domovi za starije, porez na nekretnine… Sve odreda poskupljenja koja dolaze iz sektora lokalne države.

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Cijenu nafte diktira - politička poruka

Globalno tržište nafte ponovo se nalazi u fazi snažnih turbulencija, u kojoj političke izjave i geopolitički sukobi gotovo trenutačno utječu na cijene energenata, a time izravno i naše živote u nekoj maloj točki zvanoj Rijeka ili Hrvatska. U tom smislu, globalno tržište nafte početkom 2026. obilježava izrazita volatilnost, u kojoj se geopolitički događaji i političke izjave izravno reflektiraju na cijene energenata u roku odmah, u stvarnom vremenu.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Chi ga bezzi ga buzzola! Ča su barke pošle fondo

Cicio no xe per barca,

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Ministri koji razmišljaju izvan zadanih okvira

Na velika vrata ušao je bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, a sad ministar mirovinskog sustava, rada, obitelji i socijalne politike dr. Alen Ružić u Vladu. Odmah je najavio da će mijenjati odluke bivšeg ministra Marina Piletića oko inkluzivnog dodatka i druge sporne odluke, ali uvodi i niz novosti. Primjerice, kako bi izbjegao nedopustive posljedice nedorađenih zakonskih odredbi i nerazumnog formalizma u odlučivanju, ministar je poslao ovih dana i uputu vodstvu Hrvatskog zavoda za socijalni rad da stručnjaci na terenu prestanu strogo formalno tumačiti definiciju samca u zakonima iz područja socijalne skrbi. Naime, zakoni koji definiraju inkluzivni dodatak i osobnu asistenciju, pojedine razine prava bez iznimke dozvoljavaju samo samcima. Budući da samca definiraju isključivo kao osobu koja živi sama, pojedine osobe s invaliditetom ili kroničnim bolestima koje žive s drugim osobama s invaliditetom ili s maloljetnom djecom - dakle, osobama koje im ne mogu pomoći u svakodnevnim obvezama, ostajala su bez tih prava.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

Killer Clowns & Aurea Mediocritas

NJEGOŠ: A ja što ću, ali sa kime ću?

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Povratak kriznom menadžmentu

Rat SAD-a protiv Irana započet je mimo ustavne odredbe o tome da stupanje Amerike u bilo koji rat mora odobriti Kongres. Također, započet je bez suvislog obrazloženja javnosti je li riječ o tome da se spriječi opasnost od nuklearnog rata (kojeg Iran nije ni najavljivao), o čemu je jučer javno govorio i jedan od američkih senatora koji, kako je izjavio, nije od Trumpove administracije dobio niti jedan koherentni odgovor na pitanje zašto se u rat uopće krenulo. Taj je rat suprotan i svim najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o tome da će on biti taj koji će ratove završavati, a ne počinjati.

Kolumna

Piše Milan Rakovac

El Abain

El abain xe anche cucherle

8 h

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Vrhunski sport treba prepustiti tržištu

Ne radi se ovdje o ničem posebno novom. Sve je to već puno puta viđeno. Netko zajaši neki klub, ponajčešće nogometni, ali može biti i neki drugi ako tu ima para, pa se onda osnivaju off shore tvrtke od Hong Konga do Lichensteina. Koje šalju lažne fakture. Koje se onda promptno plaćaju iako nemaju baš nikakav temelj u isporučenoj robi ili uslugama. Jer su fiktivne. A tvrtke je osnovao onaj koji je na čelu kluba ili saveza. Ali, naravno, ne svojim novcem već klupskim ili onim koji pripada sportskom savezu. Međutim, nakon dovršetka te transakcije taj novac tom financijskom alkemijom postaje privatan. Njegov vlasnik postaje osoba koja je zapasala klub ili savez. Naravno, možda ne odmah, potrebno je tu još par koraka u računovodstvenim transakcijama da novac napravi cijeli krug. I završi na privatnom off shore računu uspješnog direktora kluba ili saveza.

Kolumna

Piše Dražen Katalinić

Na mladima vojska ostaje

Nismo bili pošteni prema mladima. Optuživali smo ih da su ovisni o društvenim mrežama i aplikacijama, da ne mogu zamisliti život bez mobitela i selfija, da su nezainteresirani za društveno-politička zbivanja, maltene da su nesposobni za samostalan život. A onda su nam začepili usta i pokazali nam da itekako možemo računati na njih, iako smo sumnjali da ih nosi pogrešan tok jer ne slušaju ploče i ne sviraju rock, kako je o svojoj generaciji svojedobno pjevao Panonski mornar koji je za zakletvu Titu čak spjevao i stih.