Piše Dražen Katalinić
Provincija na rubu carstva
Nedostatak radne snage dosad se uglavnom primjećivao u ugostiteljstvu, građevinarstvu i trgovini, a sada taj strukturni problem hrvatskoga gospodarstva postaje vidljiv i u sektoru prometa i logistike, a očituje se u kroničnom nedostatku profesionalnih vozača i strojovođa. U Hrvatskoj trenutačno nedostaje između 50 i 70 profesionalnih strojovođa, što smo, nažalost, imali prilike doznati protekog vikenda kada je samo pukom srećom izbjegnuta veća tragedija na hrvatskim prugama. Oba su se incidenta dogodila zbog nedostatka radne snage, a pogotovo one kvalificirane, i bilo je pitanje dana kad će nam vlakovi početi prolaziti kroz crveno i kad će vlakovima početi upravljati nedovoljno obučeni strojovođe. I Europska unija se suočava s kroničnim i alarmantnim nedostatkom strojovođa, a problem je toliko izražen da je počeo ugrožavati europske klimatske ciljeve (Green Deal) koji predviđaju masovno prebacivanje teretnog i putničkog prometa s cesta na održiviju željeznicu, pa je ta ideja zasad "na čekanju" zbog manjka strojovođa. Najviše je pogođena Njemačka, kojoj će do 2030., prema procjenama tamošnjih sindikata, nedostajati 10 tisuća strojovođa, pa se zbog toga početne plaće bez fakulteta penju i na više od 4.000 eura, a tvrtke agresivno regrutiraju radnike iz cijele Europe, uključujući i Hrvatsku, u kojoj plaća strojovođe iznosi od 1.650 do 1.850 eura mjesečno. U državnom HŽ-u može iznositi i preko 2000 eura, ali uz puno dodataka, dok privatne tvrtke na hrvatskom tržištu često nude fiksne neto plaće koje iznose i do 2.500 eura kako bi privukle deficitarni kadar iz državnih tvrtki. Osim kroničnog nedostatka takvog kadra, problem je i u dugotrajnom i zahtjevnom obrazovanju - obuka traje između 12 i 18 mjeseci, a psihofizički testovi selekcije su rigorozni, zbog čega velik broj kandidata otpadne već na samom početku.
