Svega smo se nagledali i naslušali zadnjih godina, ali da nam je netko rekao da će bankama istovremeno rasti troškovi i padati profiti i da je to tek početak nekog novog trenda, proglasili bi ga ludim. Iščitavajući još jednu u nizu redovnih statističkih objava Hrvatske narodne banke o poslovanju banaka u prvih devet mjeseci ove godine može se štošta doznati, pa i to da bankama padaju prihodi od kamata i da više nema velebnih uplata središnje banke jer kod nje drže višak novca.

Pa im je zbog svega počela padati dobit, a ekonomski analitičari poručuju da se banke moraju naviknuti na "novo normalno", odnosno da će poslovati s padom profitabilnosti, a rastom troškova.

Poduzeća bi na takvu procjenu odmah stavila ključ u bravu jer se poduzetništvu zaista ne isplati poslovati u uvjetima kad im rastu troškovi, a pada profitabilnost. Pitajte Hrvatsku udrugu poslodavaca, puna su im usta rastućih troškova zbog povećanog minimalca koji će, po njima, uništiti hrvatsku konkurentnost. I profitabilnost. Banke se nisu odlučile na širenje panike jer ih i takvi, pogoršani uvjeti poslovanja toliko i ne zabrinjavaju, iz jednostavnog razloga što su toliko pune novca da im pada mrak na oči ako netko želi uplatiti štednju. Jer ne znaju kud bi s njome pa su je pokušali demotivirati jadnim kamatama na štednju. A ni država se nije baš isprsila s kamatom od 2,6 posto na trezorske zapise, ali je ipak veća nego u bankama gdje jedva da prelazi jedan posto.

I HNB je bankama malo zapaprio preventivnom mjerom postrožavanja uvjeta kreditiranja kako se narod ne bi previše zadužio, a krediti kućanstvima od početka godine porasli dvoznamenkastom stopom, pa smo i po tome u samom vrhu eurozone, kao i po stopi inflacije. Nema pokazatelja u poslovanju banaka koji nije u padu, osim pada udjela loših kredita kućanstvima, što je pozitivno, a banke i dalje pune k'o brod.

I bit će i dalje jer smanjena dobit ne znači da nam je bankarski sustav ugrožen, dapače. Ali da će banke ostvarivati bezobrazne profite u uvjetima kad nam naplaćuju otvaranje IBAN-a koji moramo imati za isplatu plaće, više nećemo morati gledati. No, dobit banaka će i dalje biti velika, ali uz toliko smanjenu profitabilnost da se banke više neće kao dosad smatrati najprofitabilnijim biznisom u Hrvatskoj. Primjerice, pekarska djelatnost ostvaruje veće profite od banaka što smo doznali prošlog ljeta kad je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila iznose trgovačkih marži, a javnost doznala da je marža na kruh gotovo 40 posto. Profit za kojim bankari mogu samo uzdisati.

Ipak, pad dobiti banaka je najavljivan i nije nikoga iznenadio. Spuštanje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke bila je najava novog trenda bankama u Hrvatskoj jer su sve blagodati ulaska u eurozonu ostvarivale dok su kamate još bile viske zbog inflacije u eurozoni i agresije na Ukrajinu. Na to su se onda nadovezale sve ostale "nevolje", od prestanka HNB-ovih uplata zbog čuvanja pričuve do pada prihoda od kamata i strožih uvjeta kreditranja. Na trenutak vam žao banaka.

I Hrvatska narodna banka je očekivala pad profitabilnosti banaka zbog novouvedenih mjera u kratkom roku, ali su odmah dodali da će u duljem roku te mjere biti dobre za banke jer će im smanjiti potencijalne gubitke zbog neurednog podmirivanja obveza po kreditima. Kažu da te mjere služe kao svojevrsna sigurnosna mreža kojom se ograničava prekomjerno zaduživanje potrošača, odnosno prekomjerno preuzimanje rizika od strane banaka.

Mjera je možda smanjila potražnju za kreditima, iako se i dalje zadužujemo kao da ne postoji sutra - ukupni krediti u Hrvatskoj na kraju rujna ove godine iznosili su 69,9 milijardi eura naspram 68,9 milijardi na kraju prošle godine, a samo kućanstvima je odobreno 26,9 milijardi eura kredita. Kako se očekuje sporiji rast dohotka, uz nastavak rasta kreditiranja, moglo bi doći do blagog rasta zaduženosti kućanstava, procjenjuju u HNB-u, a mjere bi trebale dovesti do pada broja kredita koji se odobravaju uz blage kriterije, što će također utjecati na pad profitabilnosti banaka.

Povezane vijesti

• Lista zvana čežnja
• Jalova rasprava bez odgovora
• Maslačci i oružje