ENOTEKA

CHATEAU LA BATIE:  Švicarska Žlahtina

| Autor: Emil PERDEC
Enoteka Emila Perdeca

Enoteka Emila Perdeca


Ova chasselas sorta je iz berbe 2020., a dodatak imenu Grand cru nam govori da grožđe dolazi s najboljih položaja. Berba je bila ručna početkom rujna i nakon prerade vino je odležavalo u inox tankovima. Vino krasi lijepa zelenkasto žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto. Po točenju u čašu vino se vrlo brzo otvara i pokazuje svoju lepršavost i razigranos

Švicarska je vinorodna zemlja te ima bogatu tradiciju vinarstva i vinogradarstva koja datira još od starih Rimljana. Ne treba zaboraviti da je Švicarska smještena u susjedstvu svjetskih vinskih lidera: Francuske i Italije te Njemačke i Austrije. U Švicarskoj se danas uzgaja oko 15.000 hektara vinograda podijeljenih u šest vinskih kantona: Ženeva, njemačka Švicarska, Ticino, Tri jezera (uključujući Neuchatel), Valais i Vaud.Švicarci godišnje proizvedu oko milijun hektolitara vina, a zanimljivo je da se skoro sve popije unutar zemlje dok se samo dva posto izvozi, većinom u Njemačku. To nije sve, Švicarci su dokazani ljubitelji vina pa spadaju u Top 10 potrošača u svijetu po glavi stanovnika te uvezu još skoro dva milijuna hektolitara vina.

Danas bih vas upoznao s vinskim kantonom Vaudom u kojem se proizvodi četvrtina švicarskih vina, što ga svrstava na drugo mjesto po proizvodnji. Vaud dijelimo na sljedeća vinogorja: La Côte, Lavaux i Chablais. La Côte se nalazi u zapadnom dijelu bazena Ženevskog jezera, između Morgesa i Nyona, vinogorje Lavaux prostire se od Lausanne do Vevey-Montreuxa, s najpoznatijim vinogradom Dézaley, glasovitim po naglim i atraktivnim padinama između Epessesa i St. Saphorina iznad Ženevskog jezera. Najistočnije vinogorje je Chablais, a četvrtu skupinu čine Bonvillars, Côtes de l'Orbe i Vully na obali jezera Morat.

U Vaudu se uzgaja preko trideset sorti grožđa. Na bijele sorte otpada 66 posto, a na crvene 34 posto, od čega je najzastupljenija sorta chasselas sa 60 posto, slijede pinot noir s 12 i gamay s deset posto. Cave de la Côte je kooperativa ili zadružna vinarija koja je osnovana još davne 1929. godine u Moresu, ali se 2015. tvrtka preselila u Tolochenaz, gdje je otvorena nova vinarija. Ova kooperativa kontrolira više od 450 hektara vinograda između Lausanne i Satignyja s oko 1.000 parcela koje obrađuje 300 vinogradarskih obitelji. Kombinirane snage ledenjaka, rijeka i planina proizvele su ogromnu raznolikost tla u kantonu Vaud pa tako vinogradi leže na različitom tipu tla. Ovdje se fini mulj i ilovača miješaju i preklapaju s melasom, vapnom, šljunkom i pijeskom.

Vaudova klima ima snažan utjecaj jezera koja stvaraju osobito povoljne uvjete za uzgoj vinograda. Najbolje vinarije iz kooperative su i među najboljima u Švicarskoj, a to su Château Malessert iz mjesta Féchy i Château de la Bâtie iz mjesta Vinzel.

Nedavno sam na poklon dobio vrlo zanimljivo vino od sorte chasselas, koje dolazi iz podruma Château de la Bâtie, te bih podijelio moje viđenje s vama. Ova sorta grožđa zapravo spada u veliku obitelj plemenka bijela, a postoji i plemenka crvena. Plemenke su stare srednjoeuropske sorte grožđa, zastupljene u mnogim vinogorjima diljem Europe, ali je bijela sorta rasprostranjenija. U Hrvatskoj se plemenka zove žlahtina bijela i dominantna je sorta grožđa u Primorskoj Hrvatskoj, dok je Nijemci nazivaju Gutedel weisser.

Ova chasselas sorta je iz berbe 2020., a dodatak imenu Grand cru nam govori da grožđe dolazi s najboljih položaja. Berba je bila ručna početkom rujna i nakon prerade vino je odležavalo u inox tankovima.

Vino krasi lijepa zelenkasto žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto. Po točenju u čašu vino se vrlo brzo otvara i pokazuje svoju lepršavost i razigranost. Na mirisu dominira nota žute jabuke, koju prati nota livadnog cvijeća i maslačka te malo narančine korice. Na drugo mirisanje javlja se nota aromatičnog bilja u vidu majčine dušice i kamilice, dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, djelomično toplo i djelomično mekano, a s druge strane ima jako dobru svježinu te je ukusno i krasi ga srednje tijelo. Ima dobru ravnotežu, intenzivnost okusa mu je izražena, trajnost okusa je trajna, a kakvoća okusa jako fina i ugodna te se vino lijepo pije. Vino je harmonično, na aftertasteu se javlja nota marelice.

Ovaj švicarski chasselas ne treba čuvati nego trošiti, no u dobrim uvjetima može trajati barem dvije godine. Enogastronomski ovakva vina mogu pratiti široku paletu hladnih predjela, a ja sam ga kušao uz istarski klasik - pršut i kravlju skutu, što se pokazalo izvrsnom kombinacijom.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini