NAJVEĆA REGIONALNA I MEĐUNARODNA IZLOŽBA VINA
VINISTRA: Nekada su se vitezovi laćali mača, a sada čaše!
A budući da se Istra pozicionirala kao vrhunska vinska destinacija, ovogodišnja 26. po redu Vinistra, kao i svake godine privukla je mnoštvo posjetitelja - od vitezova do influencera. Pažnju su plijenili i jednu i drugi. * Eto, tko bi rekao da će regionalna i međunarodna izložba vina privući vitezove? No, kada je vino, posebice ono vrhunsko u pitanju, vitezovi to ne propuštaju
Ljubiteljima vina Vinistra je neizostavna manifestacija koja se u njihovom kalendaru vodi kao pravi praznik vina koji oni koji se bave vinom ili samo vole vino, ne propuštaju. A budući da se Istra pozicionirala kao vrhunska vinska destinacija, ovogodišnja 26. po redu Vinistra, kao i svake godine privukla je mnoštvo posjetitelja -od vitezova do influencera. Pažnju su plijenili i jedni i drugi.
Eto, tko bi rekao da će regionalna i međunarodna izložba vina privući vitezove? No, kada je vino, posebice ono vrhunsko u pitanju, vitezovi to ne propuštaju. Članovi Bratovštine Hrvatskih vinskih vitezova već petu godinu za redom dolaze na Vinistru. Za one neupućene, a takvih kada su vitezovi u pitanju ima, Bratovština vinskih vitezova u Europi ima dugu tradiciju preko 400 godina, dok su u Hrvatsku došli prije 25 godina. Ima ih oko 100njak, a trenutno je oko 15-ak, 20-ak prijatelja koji su kandidati za ulazak u Bratovštinu.
Nije lako biti vitez
"Naše geslo je promicati kulturu vina, promicati kulturu ljudskosti, čovječnosti, obitelji i onoga što krasi vitezove. Nekada su se vitezovi lačali mača, a sada čaše", rekli su nam vinski vitezovi u crnim odijelima s impozantnim dugim srebrnim lancima.
Doznali smo da i na ovogodišnjoj Vinistri ima kandidata za vinske vitezove, no u duhu pravih bratstva, ostali su tajnoviti i nisu nam otkrili imena.
"Broj jedan je da promatramo svoje kandidate i onda iz Bratovštine moramo predložiti nekoga za vinskog viteza ili vinsku damu", kažu nam, a mi ćemo zainteresirano "pa i vinskih dama ima", a oni će u glas "kako da ne". Postati vitez nije lako. Ivo Delonga, predsjednik Hrvatskih vinskih vitezova objasnio nam je: "Tu je čitava procedura. Nakon godinu dana se ide u prvi red, a to je viteški početnik, što je nešto modernijom terminologijom, pripravnik. Onda imamo viteškog peharnika, koji se postaje nakon dvije, tri godine. I nakon šest do osam godina postaje se vinski vitez s impozantnim, velikim srebrnim lancem, kakav i dolikuje vitezu. Da bi se postao vitez mi pratimo svakog pojedinog člana kako funkcionira u obitelji i poslu, a promičemo i karitativni dio", objašnjava nam.
Zanimljivo da ove vitezove ne čine samo vinogradari, podrumari, sommelieri već su njihovi članovi kažu oni, svi kvalitetni ljudi koji zasluže da jednog dana ponesu tu prestižnu titulu.
"U bratovštini nije nužno biti vinar. Imamo akademike, znanstvenike, sve moguće profesije. Važno je biti moralan čovjek, koji uz prijedlog članova može ući u Bratovštinu", veli nam vitez Ivan Maruna.
Mladi ne mogu postati vitezovi, tek između 35 i 40 godina spremni su za viteštvo.
"Ispod 35 godina ljudi nisu izgrađeni ni obiteljski, ni poslovno, a ni moralno", objašnjava. No, ne primaju u članstvo ni preko 65 godina, jer potrebno je vrijeme da se dođe do lanca koji je krajnji cilj svakoga koji uđe u bratovštinu.
Pitamo koliko je njima trebalo vremena da se okite lancima, Ivanu Marunu trebalo je 12 godina, Milanu Šušnjari 9 godina, Ivu Delogi 11 godina, a inženjeru 90-godišnjem Miloradu Zoričiću 7 godina, koji je ujedno i osnivač Bratovštine te bivši šef Ureda za vinarstvo i vinogradarstvo Republike Hrvatske.
Ugodan i fin, najstariji vitez Zoričić je u vinarstvu preko 60 godina. A ljubav prema vinu krenula je upravo iz Poreča.
"Iz Novog Vinodolskog došao sam u Poreč 1945. godine kada mi je bilo 15 godina. Bilo nas je 15 Hrvata, a drugo su bili sve Talijani. Tada sam se školovao na Instituto tecnico agrario, nakon čega sam još pet godina živio u Poreču. A onda sam krenuo u Zagreb na agronomiju i tamo bio - od asistenta, profesora pa do šefa Zavoda, priča nam vremešni i vitalni Zoričić.
"Kada me pitaju koje je vino najbolje, ja kažem - to je isto kao i žene. Izabere se misica, ma meni to i nije nešto. Za mene su sve žene lijepe, svaka na svoj način, tako i vino", poručio je Zoričić. Ipak između bijelog i crnog, odlučuje se za nešto treće - roze.
"U njemu postoji nešto od bijeloga, a boja je djelomično od crnog, tako da ima polifenole. Uvijek sam za to da se piju crna vina, jer su ona, ipak, ljekovita na neki način, objašnjava nam, a mi mu vjerujemo.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
