trajno u sjećanju
Portret za Šišovića: U Pazinu otkrivena spomen-ploča legendarnom novinaru, publicistu i kulturnom djelatniku
(Snimila Doria Mohorović)
U Pazinu je danas, u parku u Ulici Prilaz Kaštelu, otkrivena reljefna spomen-ploča posvećena Davoru Šišoviću Šišku – novinaru, publicistu, kulturnom djelatniku, zaljubljeniku u knjigu, fantastiku, kvizove, istarsko vino i gastronomiju te, prije svega, neumornom stvaratelju i pokretaču brojnih kulturnih inicijativa u Pazinu, Istri i šire.
Na svečanosti su se okupili članovi njegove obitelji, prijatelji, kolege, književni stvaratelji, predstavnici kulturnih udruga, gradskih ustanova i Grada Pazina kako bi zajednički odali počast čovjeku koji nas je prerano napustio prije dvije godine, a koji je svojim djelovanjem ostavio dubok trag u kulturnom identitetu grada.
Prije otkrivanja ploče istaknuto je da je inicijativu za njezino postavljanje pokrenuo prošli saziv Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Pazina, želeći Davorov lik i djelo trajno zadržati u sjećanju i potaknuti nova događanja vezana uz pisanu riječ. Grad Pazin prihvatio je tu inicijativu te je izrada reljefnog portreta povjerena lokalnom umjetniku Mladenu Vasiljeviću, kojemu je tom prigodom upućena i zahvalnost za suradnju. Reljefni portret Davora Šišovića sada se nalazi uz već postojeće portrete Nerine Feresini, pazinske kroničarke iz prošlog stoljeća, i Julesa Vernea, pisca koji je bio Šišovićeva stalna inspiracija.
Okupljenima se potom obratila gradonačelnica Suzana Jašić, koja je u svom govoru istaknula koliko je Šišović bio važan za Pazin i koliko je svojim djelovanjem zadužio grad.
– Najveća zahvala ide Jani i Odboru za kulturu, koji su ovom inicijativom zapravo požurili nešto što se trebalo dogoditi i sigurno bi se dogodilo. Pitanje je bi li se dogodilo nakon dvije godine. Zato mi je stvarno velika čast što smo mogli kroz ovu inicijativu zajednički dogovoriti da je Davor na ovom mjestu. Mislim da bi mu se svidjelo da je u društvu Julesa Vernea i Nerine Feresini – rekla je gradonačelnica. Prisjetila se i vremena s početka devedesetih, kada je Šišovića prvi put upoznala, nakon povratka u Pazin s fakulteta.
– Tada nas je, srednjoškolce i studente, okupio oko radijskih emisija na Radio Puli, u Studiju PJ. To je bio pravi laboratorij kreativnosti – prštali smo od fora i zezancija, a Davor je znao tu našu mladenačku energiju usmjeriti u nešto stvarno. Na nas je to ostavilo veliki trag i naučilo nas kako čovjek može biti kreativan – rekla je Jašić, podsjetivši da je Šišović tijekom godina pokrenuo i sudjelovao u brojnim kulturnim projektima, od Dana Julesa Vernea, preko kulturne strategije grada, do inicijative Pazin – grad književnosti.
– Kad pogledam desetljeća unazad, Davor je bio sublimat onoga što svaka zajednica želi imati – građanina koji ne samo da živi i stvara, nego i potiče druge, pokazuje put u svijet koji on zamišlja. Njegov svijet bio je svijet znanja, eruditstva, čitanja, učenja, mašte i uživanja u životu – u dobroj hrani, lokalnoj proizvodnji, druženju s dragim ljudima. Velik dio odraslih uvlačio je u svijet mašte, u svijet znanstvene fantastike i Julesa Vernea. Sve je to ostavilo veliki trag u gradu. I zato možemo reći da je Davor Šišović s kraja 20. i početka 21. stoljeća jedna od onih osoba koje su ostavile veliki trag u našoj zajednici, u Pazinu, u Središnjoj Istri i u Istri. Možemo ga nazvati dobrim duhom Pazina, jer utopija je svjetlo koje možda nikada nećeš dostići, ali ti pokazuje kojim putem je poželjno ići – rekla je gradonačelnica.
– Danas u Pazinu djeluju novi ljudi u kulturi, u knjižnici, muzeju, Centru za kulturu i obrazovanje, u kulturnim udrugama, i svi oni nose dio tog svjetla koje je Davor zapalio. Kroz sve veći broj čitateljskih klubova, Kalibar, Istrakon, sve ono što je on započeo ili poticao – njegovo svjetlo ide dalje – poručila je Jašić.
Šišovića se prisjetio i Mirko Grdinić, urednik Festivala fantastične književnosti, Šišovićev dugogodišnji suradnik i prijatelj.
– Pričati o Šišku uvijek je posebna priča. Ja mu "Davor" nisam govorio često, možda svega par puta u životu, i to obično nije bilo u zgodnom kontekstu. Za mene je on uvijek bio Šiško. Bio je sanjar – bila je to njegova odlika koja ga je definirala. Bio je čovjek velikih ideja. Ponekad ga je trebalo lagano obuzdati s onim "nemamo novca za to, ali ideja je fenomenalna". Ali upravo su iz tih njegovih fenomenalnih ideja proizašle mnoge stvari koje su obilježile ovaj grad i cijelu Istru – rekao je Grdinić.
Istaknuo je kako je Šišović imao jedinstvenu sposobnost da oduševi druge i prenese im svoj stvaralački žar, a podsjetio je i na njegov doprinos afirmaciji istarske književnosti i kulturne baštine.
– On je u Pazin doveo brojne priče koje su postale dio naše svakodnevice. Danas svi znaju tko je bio Jure Grando, ali malo tko zna tko je tu priču doveo i oživio. Svi znaju da je Jules Verne napisao roman Matijaš Sandorf, ali malo tko zna tko je tu priču razvio. Istrakon i Festival fantastične književnosti danas su međunarodno poznati, a svi pisci iz regije znaju tko je bio Šiško jer su se s njim družili i surađivali. On je pratio sve – ne samo fantastiku, nego i svu književnost i kulturu – rekao je Grdinić.
Na kraju je rekao da oni koji su s njim surađivali od početaka nastavljaju njegovim putem.
– Nadamo se da ćemo, u suradnji s Turističkom zajednicom, ponovno revitalizirati Dane Julesa Vernea, iako je to još u nekim povojima. Sve udruge u gradu s veseljem podržavaju tu ideju i na taj način još jednom odajemo priznanje Davoru za sve što je učinio – zaključio je Grdinić.
Nakon otkrivanja reljefa, govora i dijeljenja anegdota, druženje se nastavilo u Kući za pisce, gdje su prisutni, uz uspomene na Šišovića, još jednom potvrdili koliko je zadužio Pazin i Istru.
O Davoru Šišoviću
Davor Šišović, legendarni, nezaboravni Šiško rođen je u Pazinu 3. veljače 1965. godine, a preminuo je 14. listopada 2023. godine. U svome gradu završio je osnovnu i srednju školu, studirao je u Zagrebu, gdje je apsolvirao na Fakultetu političkih nauka, a već za vrijeme studija počeo se baviti novinarstvom, od Studentskog lista do nekih Vjesnikovih izdanja. Povratkom iz Zagreba postaje dopisnik Radio Pule iz Pazina, a ranih devedesetih surađuje sa Slobodnom Dalmacijom. U našem listu krenuo je raditi od 1994. godine i radio je do 2020. godine.
Reći da je bio jedan od najsvestranijih novinara, koji je s jednakom lakoćom pokrivao teme iz politike, gospodarstva, poljoprivrede, kulture, da je pisao sjajne recenzije knjiga, je premalo, u odnos na širinu njegova znanja, jasnoću i visoku kvalitetu tekstova u koje nije trebalo dodati niti zarez. Uz to, kako kroz svoj novinarski rad, tako i zbog osobnog interesa, bavio se zavičajnom poviješću i tradicijom.
Odlaskom iz Glasa Istre, krajem 2020. godine otvara obrt i pokreće informativne mrežne stranice bookaleta.com ("portal za kulturu stola u Istri") gdje se i dalje bavio promocijom istarskih eno-gastronomskih tema, a i ne samo. Veliki je doprinos dao zaštiti kako istarskog pršuta, tako i pazinskih cukerančića te istarske kobasice.
Izniman je njegov doprinos kulturnome životu Pazina, od pokretanja "Jules Verne Cluba", a sve to s ciljem što bolje promocije Pazina kao mjesta radnje u poznatom Verneovom romanu "Mathias Sandorf". Veliki je i njegov doprinos za razvoj Istrakona, pazinske konvencije znanstvene fantastike i fantasyja. Bio je i začetnik Festivala fantastične književnosti. Treba naglasiti i njegov trud i zalaganje za promociju Jure Grande, vampira iz Kringe, kao i trud da Pazin ima ulicu koja nosi ime Julesa Vernea te Kuću za pisce/Hižu od besid namijenjenu autorima koji stvaraju boraveći u njoj. Uz to, Pazin je postao članom međunarodne Udruge gradova književnosti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
