(Arhiva Glasa Istre)
Konferencija "Hrvatska u pokretu", u organizaciji Glasa Istre, logično se pretežito bavila prometnom problematikom. Goran Puž, predstojnik ureda Uprave Hrvatskih cesta u svom je izlaganju naveo je kako njihove aktivnosti uvijek proizlaze iz suradnje s lokalnom samoupravom.
- Rješavamo državne ceste do ulaza u grad i onda je naša uloga još do luke od državnog značaja. Na ulazu u Pulu sad imamo veliki projekt dogradnje drugog kolnika Veli Vrh - Pula, u vrijednosti 18,5 milijuna eura. S obzirom na cifre projekata koje smo danas čuli, to i ne izgeda tako impresivno, jer je jedan od spomenutih projekata u vrijednosti godišnjeg budžeta Hrvatskih cesta. Od goriva godišnje uprihodimo 400 milijuna eura i prihod se grubo dijeli na četiri dijela. Tu su redovna održavanja, rekonstrukcije, koje su skupi zahvati, ulazak do luka i dijelovi spojnica te obilaznica. Cestovni promet se spomenuo u kontekstu agresivnog zagađivača.
Goran Puž (Snimio Milivoj Mijošek) 
Prije dva tjedna u Poreču održana je nacionalna biciklistička konfrencija, a mi smo kao državne ceste obavezni rekonstrukcijom kroz naselja zbog sigurnosti graditi pješačke i biciklističke staze. U Istri ih i imamo, uz prometnice i rotore. Od obilaznica je dovršena ona u Buzetu, a u tijeku je ugovaranje s lokalnom zajednicom obilaznice Višnjana. Mi iz gradova izmještamo tranzitni promet, a osim toga uvijek uz državne ceste idu poslovne zone. Bez državnih cesta nema poslovne zone i to je naša uloga. Trenutno imamo dvije rekontrukcije; Tar - Bašarinka na D75 te Ponte Porton, nabrojao je projekte na području županije predstojnik ureda Uprave Hrvatskih cesta.
Na pitanje oko ulaza u grad, primjerice Poreča i velikog povećanja prometa tijekom sezone, Puž konstatira kako se rade studije varijantnih rješenja dogradnje drugog kolnika. To su vrlo osjetljivi projekti, ustvrdio je on, jer time ta cesta dobiva jednu novu dimenziju; povećava se brzina i radi sigurnosti se smanjuje broj spojnica na mrežu ostalih cesta. Budući da cesta sad prolazi kroz naselja, tada bi se broj čvorišta smanjio. Nekada na to lokalna zajednica ne reagira najbolje, saznajemo. Nakon javne rasprave vidjet će se je li projekt optimalno prometno rješenje, ali Puž je u konačnici zaključio da ne govori o projektu dok se ne dobije lokacijska dozvola.
Upitan do kada će trajati zastoji pred Učkom, državni dužnosnik Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje, odgovorio je kako su radovi u visokoj fazi realizacije.
- Impozantno je proći tom dionicom zbog impresivnog obima gradnje. Teško je provoditi radove u cestovnoj ili željezničkoj infrastrukturi bez povremenih zatvora, to je gotovo pa nemoguće. Projekt je u visokoj fazi realizacije, dijelovi se već i asfaltiraju, a plan je da bi se 2026. godine dionica pustila u promet. Što se tiče financiranja, moram pohvaliti suradnju s Bina Istrom, pridržavaju se rokova i dosad nismo imali problema s njima, rekao je Šoštarić. Predstavnik Bina Istre iz publike je potvrdio da se svi radovi odvijaju u roku, pa čak i prije planiranog.
Na pitanje moderatora Mislava Togonala kada će Istarski ipsilon postati Iks, odgovorio je istarski župan Boris Miletić.
Boris Miletić (Snimio Milivoj Mijošek)
- Po meni je jako dobro što našim prostornim planom već imamo definiran koridor, pa ćemo po pitanju imovinsko-pravnih odnosa to puno lakše odraditi nego kad se radi o naselju gdje ljudi žive. Uvršteno je to u plan Istarske županije još od 2008. godine. Kao Županija naručili smo studiju izvodljivosti, koja je pokazala pozitivne rezultate, to je bio nulti korak kako bismo mogli pristupiti daljnjoj proceduri. Ukoliko se projektna dokumentacija završi u dvije i pol godine, onda držim da bi naredne dvije godine mogla biti realizacija gradnje novog kraka. Mislim da bi 2030. godina bila realna i optimalna da imamo spoj Žminja i Labina, rekao je Miletić. Iz publike se obratio bivši saborski zastupnik Emil Daus, u funkciji predstavnika Bina Istre, rekavši da je kao građanin Istre oduševljen najavljenim planovima državnog tajnika.
- Bit ću jako zadovoljan ako se sve to realizira. Što se tiče cestovne infrastrukture, koju danas predstavljam zajedno s kolegom Popovićem, veseli me sve što je dosad učinjeno i nadam se realizaciji Istarskog iksa. Onda bi naša Labinština i istočna obala, koja je posebna i simpatična, bila također spojena preko Ipsilona na mrežu hrvatskih autocesta. Nadam se i da ćemo, po onome što je župan rekao, u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju biti povezani i sa slovenskom mrežom, jer imamo velikih problema između državne granice i Kopra, rekao je Daus.
 Emil Daus i predstavnici iz Bina Istre (Snimio Milivoj Mijošek)
Rasprava se dotaknula i elektrifikacije gradskog prometa u Puli te nabave prvih električnih autobusa.
- Grad smo na sedam brežuljaka pa je Pula dosta izazovna po pitanju elektrifikacije prometa. Krenuli smo najprije s nabavkom autobusa na prirodni plin i sigurno je korak naprijed tema električnih autobusa, rekao je Miletić, dodavši pritom dozu skepse u pogledu funkcionalnosti u Puli, s obzirom na spomenute brežuljke. Na to se iz publike uključio direktor Pulaprometa Tomislav Josipović.
- Župan je bio na predstavljanju prvog električnog autobusa u Puli i zaista nema razloga za skepsu. Autobusi na struju u Europskoj uniji postoje dugi niz godina, a mi smo unatrag dvije godine imali probne vožnje i pokazalo se da nema nikakve razlike u odnosu na autobuse na dizel ili plin, rekao je Josipović.
(Snimila Jelena Milović)
Šoštarić je podsjetio da je Ministarstvo još 2017. godine započelo s obnovom voznog parka u deset hrvatskih gradova.
- U to je doba stanje voznog parka i kvaliteta same usluge javnog gradskog prijevoza bila jako loša. Nabavili smo preko 570 autobusa dizel Euro 6 u suradnji s tvrtkama poput Pulaprometa, rekao je Šoštarić, dodavši da je trenutačno u tijeku javni poziv za nabavu 205 autobusa na alternativni pogon.
- Rezervirali smo određena sredstva i za Pulapromet, oko 8,7 milijuna eura. Kolege su se uspješno prijavili i uskoro očekujemo potpis ugovora. Paralelno, Ministarstvo gospodarstva raspisalo je poziv za punionice za električna vozila. Nabava je pri kraju i očekujemo da bi iduće godine, pred turističku sezonu, ta vozila mogla biti operativna, rekao je Šoštarić.