(Promo)
Izv. prof. dr. sc. Andrea Debeljuh i doc. Loredana Bogliun u subotu u 16 sati u Zajednici Talijana u Puli predstavit će rezultate istraživanja o talijanskom jeziku nazvanu "Progetto lingua" ("Projekt jezik"), što je bio i povod za razgovor s Debeljuhom, inače docentu na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti pulsko Sveučilišta.
- Ovaj je projekt nastao iz inicijative i želje Vijeća talijanske autohtone manjine Istarske županije da se mapira prisutnost i vitalnost talijanskog jezika u dvojezičnim gradovima i općinama Istre. Riječ je zapravo o nastavku istraživanja koje smo 2013. godine proveli profesor Aleksandar Burra i ja, a koje je tada analiziralo vitalnost jezika u dvojezičnim područjima slovenskog dijela Istre, ističe Debeljuh.
Kako ste zadovoljni "zdravstvenim kartonom" talijanskog kao jezika sredine, budući da je postao fakultativan predmet u hrvatskim školama, a iako u Puli postoji cijela vertikala obrazovanja na talijanskom, od jaslica do fakulteta, među mladima je sve manje govornika.
- Vijeće autohtone talijanske nacionalne manjine Istre obratilo nam se s prijedlogom da sličan projekt provedemo i u Istarskoj županiji, a mi smo s velikim zadovoljstvom prihvatili tu ideju. Posebno nas je obradovala činjenica da ovo neće biti istraživanje koje će ostati skriveno po knjižnicama ili predstavljeno samo na znanstvenim skupovima, nego konkretan početni korak prema boljoj zaštiti i revitalizaciji talijanskog jezika u Istri. Nažalost, moram reći da se prema rezultatima našeg istraživanja vitalnost talijanskog jezika nalazi u fazi postupnog izumiranja. Dakle, nismo zadovoljni onime što smo pronašli, iako postoje i brojni ohrabrujući podaci koji nam kažu da se mogu stvoriti uvjeti za njegovo jačanje.
Talijanski jezik nije samo sredstvo komunikacije – on je nositelj kulture, identiteta i tradicije talijanske zajednice u Istri. Na našem predstavljanju (više informacija dostupno je na poveznici www.sophiasolutions.biz/lingua), nećemo prikazati samo rezultate istraživanja, koji, ponavljam, nisu najbolji, nego i konkretne smjernice kojima bismo mogli preokrenuti negativan trend i potaknuti češće korištenje talijanskog jezika u svakodnevnom životu. Istina je da se talijanski jezik među mladima govori sve rjeđe. Današnje su generacije puno bolje pismene na hrvatskom jeziku nego što su bile starije generacije. Kao dvojezični pojedinci često nesvjesno biramo većinski jezik u prvim interakcijama s nepoznatim osobama, pretpostavljajući da one ne govore talijanski. Na taj način sami umanjujemo prisutnost vlastitog jezika – to se događa mladima, ali i svima nama.
Je li je na manjak govornika utjecala i činjenica da djeca sve manje gledaju talijanske televizijske programe, što je nekada bilo nezaobilazno?
- Ne bih mogao sa sigurnošću tvrditi da je smanjenje broja govornika posljedica manjeg gledanja talijanskih programa ili televizije. Moguće je da je to jedan od faktora, no nemamo znanstvene dokaze koji bi to potvrdili. Kada smo mi bili djeca, talijanski su televizijski programi bili znatno kvalitetniji od tadašnjih hrvatskih ili prije jugoslavenskih. Bilo je zanimljivije gledati talijanske filmove i serije, koji su bili barem jednu razinu iznad domaćih produkcija. Danas, međutim, s pojavom interneta i platformi poput Netflixa i Amazon Primea, sadržaji su dostupni na svim jezicima i svima doslovno "na dlanu". Ne znam u kojoj mjeri današnji govornici talijanskog jezika biraju gledati sadržaje na talijanskom ili engleskom jeziku s hrvatskim titlovima, ali sigurno je da se gledanost talijanskih programa smanjila. Ipak, ponavljam, to ne mogu potkrijepiti znanstvenim činjenicama. Naše istraživanje jasno pokazuje da je talijanski jezik u Istri u osjetljivoj fazi i da je nužno odmah poduzeti konkretne korake za njegovo očuvanje. Najvažnije je da rezultati, poruke i predložene strategije dođu do svih relevantnih dionika – lokalnih samouprava, gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika iz redova talijanske manjine, županijskih tijela, škola i visokoškolskih ustanova.
Koji su planovi za očuvanje talijanskog, kao jezika sredine?
- Potrebna je zajednička odgovornost i suradnja – od pojedinaca do institucija. Prvi je korak osvijestiti važnost očuvanja jezika i kulture, a zatim sustavno djelovati. Predlažemo osnivanje radne skupine koja bi se bavila analizom, praćenjem i poticanjem upotrebe talijanskog jezika, ali i proučavanjem motivacija i prepreka koje utječu na pripadnike talijanske manjine u svakodnevnom govoru.