Rep im je jako sužen tako da kod većine vrsta liči na bič, kod nekih vrsta na njemu može biti i otrovna bodlja, a kod nekih električni organ koji može proizvesti prilično jak udar
Raža pripada ribljem redu s hrskavičastim kosturom, a kako navodi wikipedija, ima "jako spljošteno tijelo u leđno-trbušnom pravcu" te jako proširene prsne peraje. Ima oblik lista ili ploče u obliku romba pa se često popularno naziva morski list. Naravno, ne oni koje mi popularno nazivamo - švojima.
Neke vrste raže su slabo pokretne pa veći dio vremena provode zakopane u pijesak na morskom dnu. Rep im je jako sužen tako da kod većine vrsta liči na bič, a leđne peraje su postavljene sasvim unazad. Na repu kod nekih vrsta može biti i otrovna bodlja, kod nekih električni organ koji može proizvesti prilično jak udar, a služi za lov ili obranu.
Kako sam mogla pročitati u prigodnoj literaturi, među ostalim i u Želinoj kužini (MorskiHR, jadranski web portal), raža se na ribarnicama uglavnom kupuje već očišćena, najčešće raspolovljena. Manji primjerci mogu se kupiti i cijeli, dok one velike ribari iskomadaju na manje porcije težine do jednog kilograma. Također, posuda za kuhanje mora biti dovoljno široka, tako da kod kuhanja komadi raže budu jednoliko raspoređeni, nikako jedni preko druge.
Uz ovu ribu vežu me sjećanja na moju susjedu Teu kojoj je riba, pa tako i raža, kao supruzi i majci ribara, bila gotovo pa svakodnevna namirnica. Tea je ražu uglavnom koristila kao neizostavni i nama najdraži dio brudeta. Voljeli smo je (i Teu i ražu!) ne samo zbog izuzetnog okusa i nezaboravno slasnog zalogaja, već i stoga što nema kostiju, već samo mekanu hrskavicu koju će svaka majka za svoje dijete bez straha ponuditi na tanjuru. Inače se u domaćoj kuhinji ova izvrsna riba uglavnom pripravlja u brudetu premda se ona izvrsno slaže i s gljivama (pa i tartufima!), porilukom, naravno krumpirom.
Prije pripreme ili serviranja svakako joj treba oguliti kožu. Ribu je inače lako prepoznati kad je gotova; počnu se odvajati kosti i peraje od mesa ribe. Nikako se ne smije prekuhati, jer se u dužem kuhanju gubi njen izvorni okus.
Sastojci:
1-1,5 kg raže
1 kom srednje veličine luka
2 kom srednje veličine mrkve
4 komada srednje veličine krumpira
1 kom srednje veličine rajčice
10 dkg korijena peršina
1/4 vezice peršina
4-5 česna dlanom zgnječena češnjaka
0,5 dcl vinskog octa
1 dcl maslinovog ulja
10 dkg kuhane riže
desetak zrna papra plus svježe mljevenog još toliko
sol
Priprema:
Na maslinovu ulju kratko prodinstajte krupnije narezanu kapulu, mrkvu i korijen peršina. Zatim dodajte očišćeni i na polovice narezani krumpir, zgnječeni češnjak, polovinu sjeckanog peršina, na četvrtine sječenu rajčicu, zrna papra, lovor, oko litru vode i malo ulja.
Kuhajte na srednjoj vatri, dok krumpir malo omekša .. Zatim, povrh svega poslažite ražu, te po potrebi nadolijte još vode da riba bude prekrivena. Dodajte kvasinu i oprezno posolite. Kad jelo provrije vatru smanjite na lagano, nek’ krčka još dvadesetak minuta. Trajanje kuhanja ribe ovisi o njenoj veličini, ukoliko su manje, kuhanje se može i skratiti.
Raža se oprezno vadi na servirnu zdjelu, oko nje poslaže krumpir, mrkva i korijen peršina. Prelije se uljem, pospe preostalim sjeckanim peršinom, dodatno popapri. Sve zajedno se prekrije poklopcem ili aluminijskom folijom, neka se odmara dok se ne pojede juha. Riblji temeljac se može procijediti ili onako neprocijeđen servirati u duboke tanjure. Uz dodatak kuhane riže, imamo izuzetnu riblju juhu.
Autor Željko Višić predlaže tradicionalnu varijantu - raža se servira u duboke tanjure, doda nešto kuhanog krumpira i riže, prelije temeljcem i povrćem s kojim se kuhala, obogati žlicom maslinova ulja, dodatno popapri i pospe s malo sjeckanoga peršina.