OBLJETNIČKA MONOGRAFIJA

Istarski planinarski savez obilježava 145 GODINA ORGANIZIRANOG PLANINARSTVA U ISTRI

Daleke 1876. godine, 25. studenog, osnovana je u Pazinu "Societa Alpina dell' Istria", Istarsko planinarsko društvo. Prema dostupnim saznanjima to je prvo sportsko društvo osnovano na području današnje Istarske županije. Idejni začetnik i organizator bio je Antonio Scampicchio iz Labina, a prvi predsjednik Giovanni Fonda iz Pazina

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO


Istarski planinarski savez obilježava 145 godina organiziranog planinarstva u Istri. Tim povodom izdat će se prigodna monografija, koja se upravo finalizira i uskoro ide u tisak, najavio je predsjednik Istarskog planinarskog saveza Goran Šepić. U monografiji "145 godina planinarstva u Istri" prikazana je bogata planinarska baština s obiljem podataka i fotografija. Ona ostaje kao trajni zapis, ali i ohrabrenje budućim naraštajima, da istarsko planinarstvo i nakon gotovo stoljeća i pol uspješno produži dalje.

Splet sporta, kulture i turizma

Uz rekreaciju u čistoj nezagađenoj prirodi, pod planinarstvom se danas općenito smatra svojevrsni splet sporta, kulture i turizma. Sport, jer od čovjeka traži dobru kondiciju, staloženost i dodatne vještine pri zahtjevnim usponima. Kultura se spontano razmjenjuje i oplemenjuje pri susretima s krajevima i ljudima iz cijeloga svijeta. A budući da se često radi o izletima izvan uobičajenih odredišta, tu je i turizam, bez kojeg bi ipak bilo teško sve dobro organizirati i uspješno privesti kraju.

- Uz najpopularniji Vojak s 1.401 metar nadmorske visine, na Ćićariji i Učki diže se dvadesetak vrhova s više od 1.000 metara, a u središnjoj Istri i na Labinštini još desetak nižih vrhova. U ovim, pomalo neizvjesnim Covid vremenima, svjedoci smo sve veće "gužve" na označenim planinarskim putovima do njih. Stoga je, unatoč ne baš "okrugloj" obljetnici, upravo sada pogodan trenutak za kratko prisjećanje na povijest planinarstva u Istri i prikaz njegovog sadašnjeg trenutka, ističe Šepić.

Kroz kadulju na Sisol (Snimila Klara Jakovčić)

Na današnji dan, 25. studenog, daleke 1876. godine osnovana je u Pazinu "Societa Alpina dell' Istria", Istarsko planinarsko društvo. Prema dostupnim saznanjima to je prvo sportsko društvo osnovano na području današnje Istarske županije. Idejni začetnik i organizator bio je Antonio Scampicchio iz Labina, a prvi predsjednik Giovanni Fonda iz Pazina. Iako je društvo djelovalo samo deset godina, kaže Šepić, posijano je sjeme organiziranog planinarstva u Istri.

U razdoblju do Prvog svjetskog rata, planinarenje seli u Opatiju, gdje se uspješno razvija kao dopuna aristokratskog i carskog turizma. Gradi se šetnica uz more, putovi prema Veprincu i Učki te planinarska kuća na Poklonu i vidikovac-kula na Vojaku. Planine posjećuju uglavnom talijanska i austrougarska gospoda. Izuzetak su dva planinarska društva u Pazinu: studentsko hrvatsko-slovensko društvo i talijansko građansko društvo.

Planinarstvo između dva rata

U razdoblju između dva svjetska rata, pod utjecajem talijanskog fašizma u Istri, nema planinarskih društava. Na Učki i Ćićariji djeluje "Club Alpino Fiumano", Riječki planinarski klub, koji upravlja sa svim planinarskim objektima. Poznati tršćanski alpinist Emilio Comici započinje 1931. godine s alpinizmom u Veloj dragi. Istarsko planinarstvo hrvatskog predznaka tek tinja na području Kraljevine SHS. U Kastvu zakratko djeluje mala podružnica Hrvatskog planinarskog društva "Učka", dok u Splitu djeluje gornjoprimorsko-istarski klub "Kras", koji marljivo sudjeluje na pošumljavanju Mosora. U znak priznanja, HPD-ova podružnica "Mosor" čini lijepu gestu i 1934. daje kamenoj glavici iznad planinarskog doma ime "Istarska glavica".

Na Kuku iznad Plomin Luke (Snimila Nataša Radola)

Iza Drugog svjetskog rata planinarstvo u Istri ponovno se rađa, najprije na krilima radničkih sindikata i opatijskog turizma, da bi na prijelazu milenija doživjelo svoj vrhunac kroz samostalno djelovanje brojnih planinarskih društava. Od prvih poslijeratnih planinarskih društava najznačajnije je PD "Opatija", koje djeluje neprekidno sve do danas. Njegov planinarski dom na Poklonu, otvoren 1965. godine, mjesto je susreta i važnih odluka istarskih planinara. Sedamdesetih i osamdesetih godina na istarskim planinama također djeluju PD "Željezničar" iz Zagreba i PD "Kamenjak" iz Rijeke. Pod njihovim utjecajem trasiraju se i obilježavaju novi planinarski putovi na Ćićariji te osniva druga poslijeratna grupa planinarskih društava u Istri, koja potom iza Domovinskog rata potpomaže osnivanju posljednje grupe planinarskih društava, kao i klubova srodnih djelatnosti, sportsko penjanje, speleologija, brdsko trčanje.

Čak 554 kilometara staza

U Istri danas djeluje dvanaest planinarskih društava s ukupno oko 1.600 registriranih planinara, što čini 4 posto članstva Hrvatskog planinarskog saveza. To su: PD "Opatija" iz Opatije, PD "Pazinka" iz Pazina, PD "Glas Istre", PD "Elektroistra", PU "Gojzerica" i PD "Bačić kuk" iz Pule, HPD "Planik" iz Umaga, PD "Skitaci" iz Labina, PD "Lisina" iz Matulja, PD "Knezgrad" iz Lovrana, PD "Montero" iz Rovinja i PD "Ćićarija" iz Buja. Većina istarskih planinarskih društava članovi su krovne regionalne strukovne udruge Istarski planinarski savez, osnovane 2001. godine.

Prije pandemije Covid-19, prosječno je godišnje ostvareno oko 250 planinarskih izleta s ukupno oko 7.000 učesnika. Procjenjuje se da je istovremeno oko 10.000 planinara i izletnika iz drugih krajeva Hrvatske i inozemstva godišnje posjetilo istarske planine. Na istarske vrhove vodi 554 kilometara označenih planinarskih putova, a tu se nalazi i pet planinarskih objekata: pl.k. Žbevnica (808 m), pl.k. Korita (1010 m), pl.d. Poklon (922 m), pl.skl. Babino sklonište (1012 m) i pl.k. Skitača (425 m).

Istarski planinari posjetili su većinu svjetskih gorja - Dufourspitze (Snimio Goran Šepić)

Istarski planinari, osim osmišljavanja, izgradnje i održavanja planinarske infrastrukture, popeli su se na sve hrvatske vrhove. Posjetili su većinu svjetskih gorja, počevši od najbližih Alpa pa sve do Tibeta i Anda. Organizirali su dvije daleke ekspedicije Pisang Peak (Himalaja) 1990. godine i Ande 2008. godine, te bili pojedinačni sudionici u više hrvatskih ekspedicija. Ostvarili su značajne uspjehe u lednom penjanju i penjanju velikih stijena, posebice na 900-metarski El Capitan u SAD-u. Za svoje članove organizirali su, uz stručnu pomoć HPS-a, oko 400 edukacija kao što su: osnovne planinarske škole, male planinarske škole za djecu i alpinističke škole te razne tečajeve, predavanja, prezentacije i slično, a 2006. godine otvoren je Istarski planinarski put (IPP), koji pod geslom "od mora do mora po zelenoj Istri", u dužini od 150 kilometara prolazi najljepšim planinskim predjelima u Istri.

Programi sa srednjoškolcima

Posljednje razdoblje obilježila je visokogorska aktivnost, rad s djecom i mladima, poboljšanje planinarske infrastrukture i spisateljska djelatnost. IPS uspješno organizira visokogorsku edukaciju što rezultira zapaženim, pretežito individualnim, visokogorskim usponima i manjim ekspedicijama. Više članica IPS-a organizira dječje "Male planinarske škole" i programe sa srednjoškolskom omladinom. Planinarska društva, posebice PD "Lisina" i PD "Opatija", izvršila su značajne radove na ugradnji tipiziranih putokaza i uređenja pripadnih planinarskih putova, a HPD "Planik" otvorilo je novu planinarsku kuću pod Žbevnicom. Istovremeno je izdano petnaestak planinarskih izdanja, monografija, putopisa, vodiča-dnevnika planinarskih obilaznica, planinarskih zemljovida i slično. Planinarski spisatelji redovito uređuju više zapaženih internetskih stranica i blogova te u medijima godišnje objave pedesetak članaka s planinarskom tematikom.

- Možemo zaključiti da istarski planinari svojim djelovanjem, osim osobne rekreacije, daju svoj doprinos zdravom životu i općoj kulturi lokalne sredine, čuvajući pritom prirodnu i inu baštinu, kako vlastitog zavičaja, tako i raznih destinacija koje posjećuju diljem svijeta. Za postignute uspjehe ponajprije treba zahvaliti plejadi najaktivnijih planinara u samim planinarskim društvima. Tu je i stalna stručna i logistička pomoć koju pružaju krovne udruge: Istarski planinarski savez, Sportska zajednica Istarske županije i Hrvatski planinarski savez. Na kraju, posebna zahvala ide žiteljima planinskih područja Istre i Javnoj ustanovi Park prirode Učka na stalnoj pomoći i gostoprimstvu na istarskim planinama, istaknuo je Šepić te dodao da trenutna zbivanja na svjetskoj razini, potpuna zatvaranja i Covid putovnice, ne idu u prilog planinarstvu. No, bez obzira na okolnosti, planinari će nastaviti ustrajno prenositi ljubav za planine i volonterski duh na mlade naraštaje.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum