DOBITNIK PRIZNANJA ISTARSKE SPORTSKE ZAJEDNICE

MILIVOJE TOPIĆ Prvi istarski planinar koji je dobio priznanje za životno djelo

Obiteljska staza Marećica prilagođena je djeci s roditeljima, duga je osam kilometara i prođe se za tri i pol sata. Ima pet kontrolnih točaka i nije zahtjevna, prolazi kroz borove šume, planinske livade, ima lijep panoramski pogled na južnom grebenu. Sjećam se, prilikom otvaranja staze bilo je nazočno oko 300 planinara iz Istre i s Kvarnera. Stazu su tada prošli i polaznici male planinarske škole PD-a Pazinka iz Pazina. Ostalo je zapisano da su autori Staze Milivoje Topić i Vladimir Rojnić iz Pule, prisjeća se Milivoje

| Autor: Luka JELAVIĆ


Na ovogodišnjem proglašenju najboljih sportaša i sportskih radnika za 2020. Sportska zajednica Istarske županije jednu od nagrada za životno djelo dodijelila je umirovljenom nastavniku Milivoju Topiću iz Buja. Nagrada mu nije dodijeljena za njegove aktivnosti na području tehničke kulture, što mu je struka, već za višegodišnji doprinos razvoju planinarstva u Istri. Možda je neobično da je Milivoje prvi istarski planinar koji je dobio takvo priznanje, čime je svakako zadovoljan i sretan, jednako kao i Istarski planinarski savez koji ga je predložio, a čiji je Milivoje dugogodišnji, danas i počasni član. Štoviše, Milivoje Topić je jedan od osnivača Istarskog planinarskog saveza 2001. godine i njegov prvi predsjednik.

Kuća pod Žbevnicom

Kao vječiti ljubitelj prirode, planinarstvom se organizirano Milivoje počeo baviti 1984. godine u Hrvatskom planinarskom društvu Planik iz Umaga, čiji je član bio sve do 2008. godine. U nekoliko mandata bio je član upravnog odbora te udruge, organizirajući izlete po poznatim planinama. Kasnije je osnovao bujsko Planinarsko društvo "Ćićariju", čiji je i danas predsjednik.

- Nekoliko puta sam organizirao i vodio grupe planinara na Triglav, što je zahtijevalo dosta složenu i odgovornu organizaciju. Organizirao sam planinarske pohode po Gorskom kotaru i Ćićariji. Najomiljenija destinacija na koju sam također organizirao i vodio planinarske pohode bio je slovenski Snežnik, koji sam osobno u zimskim uvjetima pohodio 18 puta, a u ljetnim uvjetima tri puta. Naravno, tu su i omiljene istarske staze koje planinari vole kao što su Željeznička postaja Buzet - Žbevnica, Brgudac - Korita, Poklon - Vojak - Vela Učka - Poklon, pa Staza sv. Šimuna kod Gračišća i druge staze na kojima sam organizirao planinarske pohode. Nekoliko puta sam išao stazom Labin - Skitača na Velu Gospu, u organizaciji Planinarskog društva Skitaci iz Labina. Organizirao sam planinarsko-pješačke pohode u okviru Šparogade u Kaštelu, svakog proljeća sve do pojave covida, prisjeća se Milivoje brojnih pohoda planinara.

Milivoje Topić na području Račje Vasi

HPD Planik iz Umaga je u jesen 1996. angažiranjem svojih članova podigao planinarsku kuću pod Žbevnicom, u čijoj je izgradnji aktivno sudjelovao i Milivoje. Nije bilo akcije u kojoj ga nije bilo. Za Žbevnicu je jako vezan, organizirao je odlazak mnogih prijatelja sa željom da upoznaju tu istarsku planinu.

Staza BBB: Buje-Buzet-Brest

- Bila je to montažna kuća koju smo gradili s puno ljubavi, a ljubav se vraća ljubavlju. Ta kuća više ne postoji, srušena je i na njezinom mjestu je napravljen planinarski dom od čvrstog materijala. Po izgradnji te montažne planinarske kuće Žbevnica je postala omiljeno izletište planinara iz Istre i drugih dijelova Hrvatske. Bilo je uvijek i puno planinara iz Slovenije koji su zbog velike posjećenosti Žbevnicu prozvali Istarski Triglav. Žbevnica je predivna, a ostalo je zabilježeno da je 2003. godine Istarski planinarski savez kod planinarske kuće pod Žbevnicom organizirao prvi susret planinara Istre. Susret se održava svake godine u studenom, naravno do covida, a na susrete je dolazilo i do 600 planinara iz Istre, Rijeke i drugih krajeva Hrvatske, rado će spomenuti Milivoje.

Puno je dana Milivoje utrošio s prijateljima planinarima na određivanju i obilježavanju planinarskih staza, za buduće izletnike. Sada Istra ima oko 450 kilometara obilježenih i službeno registriranih planinarskih staza. Staze održavaju planinarska društva Istre i Kvarnera.

- Na mnogima od tih staza sam radio, na njihovom uspostavljanju i održavanju. Sjećam se da smo kao članovi Planika još 1984. godine radili na stazi BBB, odnosno Buje - Buzet - Brest. Staza je zatvorena 2006. kada je postala dio Istarskog planinarskog puta. Bili su to prvi radovi na planinarskim stazama, na što je HPD Planik i danas ponosan. Često su istarski planinari organizirali pohode po toj stazi koja je i danas veoma atraktivna. Moram naglasiti da sam 2006. godine zajedno s mještanima Kaštela Brunom Veznaverom i Darkom Krastićem aktivno radio na uspostavljanju staze Kaštel - Momjan, koja prolazi ispod najljepšeg istarskog slapa Cingarele, na potoku Argila.

Markiranje novih staza za lakše snalaženje

Zadovoljstvo mi je govoriti o Obiteljskoj stazi Marećica na Ćićariji koja je otvorena u listopadu 2018. To je kružna planinarska obilaznica, nalazi se na području sela Račja Vas i Rašpor, a rađena je pod vodstvom PD-a Ćićarija iz Buja, društva koje je osnovano 2008. godine, a glavna aktivnost nisu im planinarski pohodi, već planinarska infrastruktura. Obiteljska staza Marećica je pravi primjer za to. Staza je prilagođena djeci s roditeljima, duga je osam kilometara i prođe se za tri i pol sata hoda. Ima pet kontrolnih točaka i nije zahtjevna, prolazi kroz borove šume, planinske livade, ima lijep panoramski pogled na južnom grebenu. Sjećam se, prilikom otvaranja staze bilo je nazočno oko 300 planinara iz Istre i s Kvarnera. Stazu su tada prošli i polaznici male planinarske škole PD-a Pazinka iz Pazina. Ostalo je zapisano da su autori Staze Milivoje Topić i Vladimir Rojnić iz Pule, prisjeća se uz osmijeh ovaj vrijedni planinar, ljubitelj prirode i hodanja.

Planinarske karte

Jedan od zahtjevnijih poslova bilo je organiziranje i uspostavljanje Istarskog planinarskog saveza, krovne organizacije koja je objedinila mnoge aktivnosti i udruge istarskih planinara. Osnivač i prvi predsjednik bio je upravo Milivoje Topić, a jedan od prvih zadataka bio je uspostava i promocija Istarskog planinarskog puta (IPP).

- Da, Istarski planinarski savez, čiji sam bio prvi predsjednik, odmah po osnivanju radi na uspostavljanju suvremene trase Istarskog planinarskog puta. IPP smo svečano, uz prezentaciju prvog izdanja vodiča i dnevnika planinara koji sam uredio, otvorili u Bujama 2006. godine. Drugo izdanje vodiča i dnevnika IPP-a tiskano je na četiri jezika i svečano predstavljeno u Roču 2018. godine, u čemu sam sudjelovao kao recenzent, uredio ga je Goran Šepić, a tekst pripremio Vladimir Rojnić. Istarski planinarski put ima ishodište na Crvenom Vrhu blizu Savudrije, na području Umaga, a završava na Crnoj punti kod Koromačnog, u općini Raša. IPP posjeti godišnje oko 10.000 planinara i drugih ljubitelja prirode, dug je 176 kilometara i ima 30 kontrolnih točaka. Njime upravlja Istarski planinarski savez. Moram podsjetiti da je prva planinarska obilaznica pod imenom Istarski planinarski put išla nekada sa Slavnika iznad Kopra do Vojaka na Učki i uspostavili su je planinari PD-a Željezničar iz Zagreba 1976. godine. Osamostaljenjem dviju država i postavljanjem granica, dolazi do prekida staze na Ćićariji. Nastaje potreba za reorganizacijom IPP-a, a da bi se to moglo realizirati predlažem krajem 2000. godine planinarskim društvima Istre da osnujemo Istarski planinarski savez koji smo i ustanovili 2001. godine, uz podršku HPD Planika iz Umaga, PD Pazinke iz Pazina i PD Glasa Istre iz Pule. IPS danas ima u svom članstvu više od deset udruga, okuplja planinare iz Istre i Liburnije i ima 1.800 članova, prenosi nam podatke Milivoje Topić, dodajući da Savez surađuje s Hrvatskim planinarskim savezom i županijskim savezima, ali i sa susjedima, slovenskim planinarima.

- Plod te suradnje je izdavanje planinarske karte područja Kopra u koju smo unijeli planinarske staze Bujštine i dijelova Ćićarije uz Sloveniju. Zajednički organiziramo na Ćićariji jednom godišnje dane bez granica kada su organizirane grupe mogle obostrano prelaziti granicu na mjestu koje su prijavili policiji jedne i druge države, bez graničnih formalnosti. Inače, planinarima i izletnicima naših dviju država omogućeno je da cijele godine po najavi prelaze granicu izvan graničnih prijelaza na Ćićariji, veli Milivoje s kojim o planinama i planinarenju možete pričati danima.

Hodočašće Majci Božjoj

Sudjelovao je u mnogim akcijama, radio, podučavao, širio ljubav prema planinama, čistoj prirodi, uređenju okoliša.

- Bilo je zaista lijepih dana, puno dobrih akcija, od uređenja i označavanja staza do zajedničkog druženja. Moram spomenuti još jednu našu akciju. Možda mnogi ne znaju da je na južnom hrptu Učke, prema Plominu, lokalitet Brgud, na visini od 907 metara, i tu je gospodin Josip Mohović dao izraditi i postaviti kip Majke Božje. Planinar iz Pule Vladimir Rojnić je prolazeći pored toga kipa došao na ideju da ta lokacija postane mjesto na koje će jednom godišnje hodočastiti planinari, a u znak zahvale Majci Božjoj što nas čuva od povreda na planinarskim pohodima. Prvo hodočašće je bilo 21. svibnja 2016., bio sam u Organizacijskom odboru. Hodočastiti se počelo u selu Mala Učka, poslije dva sata hoda planinarskom stazom došli smo do kipa Majke Božje. Ispod kipa se slavila sveta misa koju je vodio fra Tomislav Hrstić. Nakon mise uslijedio je blagoslov kipa te ručak i druženje u dvorištu lovačke kuće Perun. Tako je naša Gospa iz Brguda postala zaštitnicom istarskih planinara, prisjeća se naš sugovornik.

Priznanje za životno djelo

- U mojih 37 godina djelovanja u istarskom planinarstvu organizirao sam i sudjelovao u brojnim aktivnostima, a ova moja nagrada za životno djelo je priznanje i svim istarskim planinarima koji su sa mnom radili na ostvarenju zajednički postavljenih ciljeva. Hvala vodstvu Istarskog planinarskog saveza, sadašnjem predsjedniku Goranu Šepiću i njegovom radnom timu, za prijedlog da mi se dodijeli ta nagrada koja mi puno znači. Raduje me što prijedlog dolazi od mlađe generacije istarskih planinara koji su prepoznali moj doprinos razvoju planinarstva u Istri i što nastavljaju stazama nas iskusnijih. Hvala i Sportskoj zajednici Istarske županije na prihvaćanju prijedloga, ali svakako veliku zahvalnost dugujem svojoj supruzi Marijani koja mi je svih ovih godina davala podršku radu u planinarstvu, reći će na kraju Milivoje Topić.

Tehnika, elektronika, radioamaterstvo i - skijanje

Milivoje Topić (r. 1945.) dugo je godina radio u osnovnim i srednjim školama u Senju, Gospiću i Bujama, sve do mirovine. Uvijek je dio svojih aktivnosti posvećivao mladima, kako u području tehničke kulture koju je predavao, tako i na sportskom, ekološkom i planinarskom polju. Razvijao je među učenicima ljubav prema tehnici, elektronici, radioamaterstvu, poticao ih na stjecanje praktičnih znanja u održavanju kućanskih uređaja. U OŠ Mate Balote vodio je grupu mladih planinara.

Radio je i sudjelovao s učenicima na smotrama tehničkog stvaralaštva, a model asinkronog kaveznog električnog motora (Teslin motor) s kojim je osvojio treće mjesto na jednoj smotri i danas služi kao učilo u Gospodarskoj srednjoj školi u Bujama. Organizirao je odlazak učenika srednjih i osnovnih škola Bujštine na skijanje u bivšu Čehoslovačku, gdje je stotine učenika naučilo skijati. Uvijek je isticao potrebu očuvanja okoliša, zdravog načina života, ekologije. U svojim se aktivnostima borio za zaštitu šuma i staza od devastacije bilo koje vrste, posebno za slobodno planinarenje stazama Ćićarije i Učke, ali i za očuvanje izvornosti Velebita. I danas rado ode u planine, makar i na šetnju, a posebno voli svoju Ćićariju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of