Teran i plavac mali najznačajnije su naše autohtone sorte crvenih vina, a Istra i Pelješac dva su naša najveća poluotoka. Naša je zamisao bila stvoriti veliko hrvatsko vino kroz povezivanje krajnjeg sjeverozapada s krajnjim jugoistokom Hrvatske u asemblaž koji je dobio pragmatično ime Dite, a ono i jest dijete tog mog nastojanja, pojašnjava Mladen Rožanić

Iz vinarije Anđela Brčića u Brčićima nedaleko Višnjana izašla su dva noviteta, još ih je nekoliko u pripremi, na odležavanju, a novi sjaj dobila je i njegova otprije poznata svježa malvazija osvojivši najviše priznanje, zvano Corona odnosno „kruna”, na najznačajnijem talijanskom vinskom ocjenjivanju, Vinibuoni d'Italia. Na istom je ocjenjivanju lani Coronu dobio i njegov teran. Nagrađena Brčićeva malvazija iz berbe 2019. nosi i IQ oznaku kvalitete, uzgojena je uz redukciju prinosa na kilogram i pol po trsu, a odnjegovana je bez maceracije, u inoxu te napunjena u boce već u travnju. Ta Coronom nagrađena malvazija svijetle je zlatnožute boje, travnatih i cvjetnih mirisa te okusa u kojima dominiraju žuto cvijeće, vanilija i kremasti tonovi. Ima 13 posto alkohola i Anđelo Brčić kaže da ju pije uz skoro sva jela.

Brčić je inače desetljećima ustrajao na proizvodnji monosortnih mirnih vina, no sada se odlučio okušati i u nečem drugom, ponajprije u pjenušcu. Svoj prvi pjenušac od malvazije nazvao je Milena po svojoj supruzi bez koje, kako kaže, ne bi bilo ničega od svega što radi. Pjenušac Milena proizveden je charmat metodom, ima 11,5 posto alkohola, ugodnog je slatkasto-voćnog mirisa, a u okusu mu dominira zrelo grožđe malvazije, dajući u aftertasteu čak i dojam slatkoće, iako je kategoriziran kao brut. Nameće se pitanje zašto se Brčić nakon toliko godina odlučio i pjenušcem obogatiti svoju paletu. Smijući se odgovara: „Svaka budala sada ima pjenušac, pa zašto ne bih i ja?”. Svojim je pjenušcem jako zadovoljan, a s druge strane, valjda kao kompenzaciju za novitete, više ne proizvodi rose.

Drugi Brčićev ovosezonski novitet je sauvignon blanc iz prvog roda sorte koju je, kako kaže, posadio iz inata, budući da chardonnay kojeg je sadio ranije nije ispunio njegova očekivanja. I kod sauvignon blanca je smanjivao prinos na kilu i pol po trsu, brao ga je početkom rujna i vinificirao bez maceracije u inoxu do proljeća kada ga je punio u boce. Dobio je vino zelenkasto-zlatne boje, voćnih mirisa po breskvi, kori jabuke i laganih nota jagode te bogatog okusa po zrelom voću koje sa svojih 12,5 posto alkohola.

Druga generacija u obitelji Brčić preskočila je interes za vinarstvo, no to sada nadoknađuje treća: Anđelo Brčić ne krije sreću i zadovoljstvo što mu u vinariji sada pomažu unuka Monika Matošević i njezin dečko Paolo Zgrablić. Pojačana ekipa vinarije Brčić iznijet će na svjetlo dana još nekoliko vina koja su još na dozrijevanju odnosno odležavanju, među njima čak četiri crne kupaže i jedna stilski sasvim nova malvazija, ali o tome, kaže Anđelo Brčić, kada dođe vrijeme.

I u vinariji Ravalico iz Nove Vasi pokraj Brtonigle priliku da se afirmira jednim sasvim novim vinom dobila je nova generacija. Ovu vinariju, koja je prva u Istri, još 1986. godine, počela buteljirati vino kao obiteljska tvrtka izvan sustava tadašnjih poljoprivrednih kombinata, danas vodi Bruno Ravalico s braćom i obitelji, a njegov sin Francesco, mladi inženjer agronomije i enologije, izašao je pred obiteljski vinski konzilij s idejom da on napravi jedno novo vino. Vinarija Ravalico dosad je također proizvodila samo monosortna vina, a Francescova ideja bila je napraviti prvu Ravalico kupažu.

- On je predložio, a ja sam prihvatio, jer sve ostaje na mladima. On je sve odlučio, što će uzeti i koliko, ja sam ga samo pratio, bio je to spoj škole i iskustva. I nas su roditelji pustili da idemo u nešto novo kada smo 1986. počeli flaširati, tako i mi moramo pustiti našu djecu, pripovijeda Bruno Ravalico.

Francescov izbor bio je da u kupaži koju je zamislio sljubi cabernet sauvignon i merlot iz berbe 2018. godine. U vinogradu je prinos održavan na manje od jednog kilograma po čokotu, a berba je obavljena krajem rujna, dva tjedna kasnije nego kod normalne berbe ovih sorti za njihove monosortne etikete.

- Ova godina je drukčija pa će se berba ove dvije sorte za kupažu obaviti vjerojatno sredinom listopada ako se ovakvo vrijeme nastavi. Naime, svaka godina je svoja štorija, tumači Bruno Ravalico, jer Francesca nismo zatekli kod kuće. Cabernet sauvignon pobran je tjedan dana poslije merlota, a svako je vino zasebno vinificirano nakon dvadesetodnevne maceracije, nakon čega je spremljeno na smirivanje u inox na dva mjeseca, i zatim, još uvijek odvojeno, odležavano u barriqueu godinu dana. Završni odnosno idealni omjer odabran je za stolom, obiteljski je konzilij iskušavao različite omjere u čaši i konsenzusom je odlučeno da će prva Ravalico kupaža imati 60 posto cabernet sauvignona i 40 posto merlota. „To je po našem guštu, a vidjet ćemo jesmo li pogodili što drugi ljudi žele”, komentira Bruno Ravalico. Osobine ovog vina pokazuju da je pogodak postignut. Boja mu je vrlo lijepa rubinska, u mirisu obiluje aromama crvenog šumskog voća, pogotovo šumskim jagodama i malinama, a javlja se i delikatna nota laganog duhana, dok crveno voće prevladava i u okusu koji u ustima jako dugo traje. Ova kupaža ima 12,8 posto alkohola, a gastronomski ju je idealno sljubiti s jakim mesnim jelima. „Sa svime, samo ne s ribom”, podvlači Bruno Ravalico, dodajući kako je Francesco s ovim vinom kod obitelji „položio ispit s desetkom”.

Posebnu priču ovo vino nosi kroz svoj naziv i etiketu. Prva kupaža vinarije Ravalico je naime dobila ime „1903”, a to je godina u kojoj je Brunov pradjed Giovanni Ravalico počeo prodavati vino u Trstu, o čemu postoje i dokumenti u obiteljskom arhivu. Etiketa je dizajnirana kao razlomljena razglednica koju obitelj Ravalico šalje kušaču ovog vina, a poštanska marka na etiketi portretom predstavlja upravo pranona Giovannija. Svaka od oko 3.000 boca ove kupaže je numerirana kako bi se naglasilo da se „1903” proizvodi u ograničenoj količini, a o uspješnom ulasku ove kupaže u standardnu paletu govori i činjenica da je berba 2019. upravo na dozrijevanju, a 2020. u fazi određivanja termina berbe. Crna kupaža 1903 je prva ovogodišnja novost iz vinarije Ravalico, no uskoro će ih biti još: priprema se i prvo izdanje malvazije odležane u barriqueu koja će također ponijeti ime 1903, na dozrijevanju je i prva serija crne malvazije, a dogodine će za prvu berbu biti spreman i novozasađeni sauvignon blanc.

Iz vinarije Clai u selu Brajki pokraj Krasice na Bujštini dolaze novi vinski blizanci, crno i bijelo vino istog naziva: Baracija, i to iz berbe 2018. godine. Clai već otprije ima „blizance”, crni i bijeli Ottocento, no to su kupaže, dok se kod Baracije radi o monosortnim vinima: bijela Baracija je malvazija, a crna je refošk.

- Htjeli smo malo promijeniti stilistiku, ponuditi mlađa vina koja bi odležavala samo godinu dana, jer su ostala naša vina poznata kao jaka i dugo odležavana, tumače Giorgio Clai i njegov enolog Dimitri Brečević. Crna i bijela Baracija svoje ime duguju položaju: stancija Baracija obližnje je veliko imanje koje je godinama stajalo zapušteno dok ga nije kupio poduzetnik i filantrop Krešimir Penavić. Kako je zemljište oko stancije idealno za podizanje vinograda, a ispostavilo se da je Penavić otprije poznavao i cijenio vina vinarije Clai, Giorgio Clai lako se dogovorio s novim susjedom o zajedničkoj sadnji jednog hektara malvazije i jednog hektara refoška.

- Budući da je to jako lijepa pozicija, odlučili smo ne miješati grožđe koje će tamo roditi sa sirovinom za druge naše etikete, kaže Giorgio Clai. I na Baraciji je, kao i u svim drugim njegovim vinogradima, uvedena certificirana ekološka proizvodnja, a sva vina Clai imaju i ekološku markicu na etiketi. Za malvaziju Baracija prinos je smanjen na kilogram i pol po lozi, a maceracija je bila kraća nego kod ostalih Clai vina, svega sedam dana. Fermentacija je odrađena bez dodanih kvasaca i bez hlađenja, a nakon spontane malolaktičke fermentacije vino je spremljeno na godinu dana odležavanja u velike drvene bačve, te je još odležalo u bocama četiri mjeseca prije puštanja na tržište. Malvazija Baracija je vino s 14 posto alkohola, zlatnožute boje, tipičnog mirisa macerirane malvazije i vrlo aromatično, s izraženim cvjetnim notama te aromama prosušenog žutog voća, pogotovo marelica, zaključuju Clai i Brečević opis bijele Baracije.

Crni parnjak ovog vina čisti je refošk, pripremljen na vrlo sličan način. Crna Baracija također ima 14 posto alkohola, tamnorubinske je boje, s mirisnim aromama crvenog voća, likoricije, mente i začinskih nota, pogotovo klinčića, a u okusu se osjećaju koncentrat crvenog voća, gustoća tipična za refošk, mekani ugodni tanini, svježina i pitkost.

Vrlo zanimljiva vinska novost ove nam sezone dolazi iz vinarije Roxanich u Motovunu. Riječ je o prvoj napravljenoj kupaži odnosno asemblažu istarskog terana i plavca malog s Pelješca, s položaja Dingač. Vino je nazvano Dite, a osim što njegov naziv ima i nedvojbene romantično-asocijativne konotacije, on je ujedno i spoj početnih slogova svojih sastojaka, DI za dingač, i TE za teran. Mladen Rožanić nam otkriva da je njegovo zanimanje za sortu plavac mali višegodišnje: odavno već postoji Roxanich etiketa Issa crvena od plavca malog s otoka Visa, a od 2013. godine u suradnji s OPG-om obitelji Radović na Pelješcu se unutar položaja Dingač, na mikrolokaciji Lučica, u biodinamičkom uzgoju proizvodi plavac mali baš za potrebe vinarije Roxanich. Svake se godine tako s Pelješca u Roxanichev podrum dovozi 40-50 kvintala plavca malog, a grožđe se transportira noću u maloj hladnjači pa u preradu ulazi već ujutro nakon berbe prethodnoga dana. Plavac mali s Dingača je u Roxanichevim bačvama još od 2013. godine, ali zanimljivo je da se prva spremna za „izlazak“ pokazala berba 2015. godine i upravo je ona dala polovicu sadržaja novog vina Dite. Druga polovica, teran, također iz berbe 2015., dolazi iz vinograda Bušure pokraj Bačve nedaleko Višnjana, gdje vinarija Roxanich već godinama na 26 hektara uzgaja grožđe za većinu svojih vina. Omjer te dvije sorte u Ditetu je otprilike pola-pola, a u narednim godištima iz kojih će nastajati ovo vino omjer će se utvrđivati prema skladu i harmoniji odnosno osobinama vina iz tih godišta.

- Teran i plavac mali najznačajnije su naše autohtone sorte crvenih vina, a Istra i Pelješac dva su naša najveća poluotoka. Naša je zamisao bila stvoriti veliko hrvatsko vino kroz povezivanje krajnjeg sjeverozapada s krajnjim jugoistokom Hrvatske u asemblaž koji je dobio pragmatično ime Dite, a ono i jest dijete tog mog nastojanja, pripovijeda nam Mladen Rožanić. Zanimljivo je da je akvarel jadranske obale, koji krasi etiketu vina Dite, djelo Rožanićeve kćeri, dvanaestogodišnje Zare Rožanić, što je još jedan obiteljski doprinos ukupnom imidžu ovog vina. No, kakvo je Dite zapravo vino? Mladen Rožanić kaže: „Spojili smo eleganciju i tvrdi karakter terana s korpulentnošću i jačinom plavca malog s Dingača. Kiselina, svježina, robusnost i odlučnost terana našla je jako dobrog prijatelja u snazi, tijelu i zreloj voćnosti plavca malog“.

Rožanić kaže da ne odaje svoje recepte, pa smo saznali tek osnove o tome kako je nastalo Dite: uz podužu maceraciju grožđe je vinificirano u velikim badnjevima od 55 hektolitara, te kasnije njegovano u starim bačvama od slavonskog hrasta do trenutka asemblaže odnosno spajanja vina teran i plavac mali. Boce su začepljene kvalitetnim čepovima od punog pluta sa Sardinije. Na pitanje je li zadovoljan kako je ispalo ovo prvo njegovo Dite, Rožanić odgovara: „Ovo vino, kao i svako, je živa materija, uspješno smo ga dopratili do boce, nastavljamo pratiti kako će se dalje razvijati i želimo mu dug i sretan put“.

Povezane vijesti

• TRKA NA PRSTENAC: Predstavljen pjenušac "Prstenac"
• Momjanski muškat dobio certifikat izvornosti
• U Agroproduktu očekuju 150.000 litara vina