Utječu li loše navike spavanja na ubrzano starenje mozga?

Ilustracija (Pexels)

Nova velika britanska studija upućuje na to da loše navike spavanja mogu utjecati na to da mozak u prosjeku izgleda fizički i godinu dana starije nego što uistinu jest.

U sklopu studije znanstvenici su proučili snimke mozga i obrasce spavanja više od 27.000 odraslih osoba srednje i starije dobi s područja Velike Britanije.

U istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u eBioMedicine, koristili su napredno snimanje mozga i umjetnu inteligenciju da bi procijenili "starost mozga" na temelju više od 1000 značajki toga važnog ljudskog organa.

U međuvremenu su, da bi vrednovali kvalitetu sna, posebno vodili računa o pet čimbenika: je li ispitanik jutarnji ili noćni tip, koliko sati spava (pri čemu se sedam do osam smatra optimalnim), pati li od nesanice, hrče li i osjeća li se jako pospano tijekom dana.

Na temelju tih osobina svakoj su osobi dali odgovarajuću "ocjenu spavanja".

Ljudi s četiri ili pet zdravih osobina spavanja svrstani su u kategoriju dobrih spavača, oni s dvije do tri srednjim, a oni s nula ili jednom - lošim spavačima.

Dakle, samo je 41 posto sudionika istraživanja klasificirano u kategoriju dobrih spavača, više od polovine je spadalo u srednju skupinu, a oko 3 posto je svrstano u kategoriju loših spavača.

Pri ocjeni sna se, za svaki bod manje razlika između starosti mozga i stvarne životne dobi povećala za otprilike pola godine.

Stariji izgled mozga u odnosu na stvarnu životnu dob istraživači su povezali s 'noćnim pticama', osobama koje spavaju previše ili premalo i onima koje u snu hrču.

Unatoč svemu ohrabrujuće je saznanje da se navike u obrascima spavanja mogu poboljšati.

Održavanje redovitog obrasca i rasporeda spavanja, izbjegavanje kofeina, alkohola i ekrana prije odlaska u krevet te kreiranje tihog i zamračenog okruženja u prostoriji u kojoj ćete spavati, mogu pridonijeti poboljšanju kvalitete sna, kao i zaštiti zdravlja mozga.