UTRKA S INFLACIJOM

Kako se hraniti zdravo i jeftino. Podsjećamo vas na nekoliko jednostavnih pravila

| Autor: Glas Istre
zdrava hrana, povrce, Pixabay

zdrava hrana, povrce, Pixabay


U posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo da cijene hrane rastu doslovno iz dana u dan. Prije ove nove situacije imali smo egzistencijalnih teškoća, čast izuzecima, a sada smo u još većem problemu. Pokušat ćemo vam dati nekoliko savjeta kako kupovati jeftinije, a opet što kvalitetnije, savjetuje Dnevno.hr.

Sastavljanje popisa

Potrebno je sastaviti detaljan popis za kupnju. Sastavljanje popisa je važno jer onemogućuje, ili budimo iskreni barem ograničava, impulzivnu kupnju, a ujedno nas tjera da u glavi posložimo što ćemo jesti u određenom periodu, koji može biti dulji ili kraći, ovisno o tome koliko često obavljamo kupnje u mjesecu. Ovakvi popisi omogućuju ne samo kontrolu troškova nego dijelom i njihovu redukciju. Stručnjaci savjetuju da namirnice na svoju listu stavljamo prema prioritetima, pa na vrh popisa upisujemo hranu koja je nužna, dok na dno popisa dolaze stvari poput grickalica i slatkiša. Ako za hranu s dna ljestvice ne ostane novca, najbolja i najzdravija opcija je zanemarivanje tog dijela liste. Istraživanje prehrane, kupnje i zdravlja provelo je Društvo za prehrambenu edukaciju u Sjedinjenim Državama još 2011., a pokazalo je da je sastavljanje popisa za kupnju usko povezano s kvalitetnijom prehranom i nižom tjelesnom težinom.

Smrznuta hrana

Možda ćete biti iznenađeni, no da biste se hranili zdravo, ne morate kupovati svježe namirnice, slobodno krenite od zamrznute hrane. Postupak zamrzavanja ne uništava sve hranjive sastojke, a količina hranjivih tvari može se smanjiti i kod svježih proizvoda kao što se kod onih zamrznutih može dulje zadržati. Istraživanje iz 2015. koje je proveo Odjel za prehrambenu znanost i tehnologiju i analitički laboratorij u Kaliforniji pokazalo je da je količina hranjivih tvari u smrznutim namirnicama, poput mrkve, brokule, špinata, graška, jagoda, borovnica i nekih drugih namirnica, usporediva s onom u svježoj hrani, a u nekim slučajevima čak i viša. Međutim, činjenica je da u smrznutoj hrani dolazi do drastičnog smanjenja antioksidansa beta-karotena, koji se može povremeno uvesti kao dodatak prehrani, ali s njim ne treba pretjerivati.

Osim što je zamrznuta hrana jeftinija, a uglavnom i podjednako zdrava kao i svježa, ona neće propasti jer je zamrznuta pa neće biti bačena poput svježe, zbog čega se takva kupnja može smatrati višestruko korisnom.

Udar na budžet

Svakako pratite akcije u promotivnim katalozima. Većina trgovačkih lanaca “šakom i kapom” dijeli kataloge svojih proizvoda u kojima se nalaze označeni proizvodi koji su ili će biti na akciji, pa prije odlaska u kupnju nije zgorega prema katalozima vidjeti što se gdje nudi i po kojoj cijeni i prilagoditi se takvoj akcijskoj prodaji te dio proizvoda kupovati na točno određenim mjestima kako bi se smanjio udar na budžet.

Možete koristiti i programe lojalnosti koji se i u nas sve više prakticiraju u maloprodaji. Njihov je cilj potaknuti kupnju i, naravno, doći do većeg profita pred konkurencijom, ali i prikupiti podatke o kupcima i njihovim navikama vezanima uz potrošnju. Ako se ne udaljavate previše od svoga popisa, ovi će vam se popusti isplatiti – osobito kad idete u veće nabavke.

Birajte integralne proizvode, odnosno one bogate cjelovitim žitaricama koje se ne prerađuju pa ne gube svoje nutritivne vrijednosti. Birajte integralnu rižu, tjesteninu, kus-kus i druge slične proizvode. Pokušajte tu hranu kupovati u “rinfuzi” kako biste prošli znatno povoljnije. Žitarice čuvajte na suhom, hladnom i tamnom mjestu i dobro ih zatvorite jer ćete ih tako moći koristiti mjesecima. To će vam opet uštedjeti vrijeme i novac, osobito ako kupujete te proizvode u nepakiranom obliku.

Ako jedete meso, kupujte obiteljska pakiranja, a ono što ne potrošite odmah zaledite. Vodite računa da je najzdravije meso ono koje sadrži mali postotak masnoće poput piletine, puretine, zečetine. Tu dolazimo do problemčića jer je najbolje kupovati organski uzgojeno meso koje je znatno skuplje i nije dostupno onima koji imaju niska primanja, dakle većini. Meso masovno uzgojenih životinja, koje je najdostupnije u trgovačkim centrima, prepuno je hormona i antibiotika te se danas sve više povezuje s brojnim neurološkim bolestima. Tako da, odlučite li se za meso, vodite računa o vrsti mesa koje kupujete i veličini pakiranja kako bi vam obroci bili jeftiniji, no kupnja takvog mesa nije jamac zdrave prehrane.

Zamrznuta riba

S druge strane, nekvalitetno standardno meso može se zamijeniti konzerviranom ili zaleđenom ribom, poput lososa ili srdela. Njih je najbolje nabavljati u svježem izdanju.

Proteini su važni za zdravlje koštano-mišićnog sustava. U starijoj životnoj dobi njihova povećana konzumacija omogućuje bolju pokretljivost, a onda i višu kvalitetu života. Ako želite u prehranu unijeti više proteina, a da to ne bude samo meso, donosimo vam popis nekoliko odličnih i jeftinih izvora proteina. Na njemu su leća, grah, slanutak, ali i jaja. Novija istraživanja kazuju da tjedno, bez bojazni da će doći do povećanja razine masnoća u krvi, možemo pojesti tri jaja. Uz to, jaja sadrže puno dragocjenih nutrijenata, poput cinka, željeza i vitamina B12.

Želite li se hraniti svježim povrćem i voćem, najbolje ga je kupovati sezonski jer su sezonske namirnice ne samo jeftinije nego i boljeg okusa. Osim toga, zašto bismo kupovali voće i povrće koje stiže iz dalekih krajeva kad nam je nadohvat ruke lokalna hrana koja je bogata svim potrebnim nutrijentima, pri čemu ne prolazi mukotrpan put do naših stolova. Dobar primjer toga je avokado, koji je postao vrlo pomodan. No što nedostaje, primjerice, našim maslinama? Nutricionisti smatraju da nam najbolje odgovara hrana iz podneblja iz kojeg smo potekli. Iako nam trgovački centri plasiraju apsolutno svu hranu tijekom cijele godine, najbolje je i najzdravije kupovati sezonski, odnosno onu hranu koja dozrijeva u određeno doba godine i u tom razdoblju je konzumirati jer ćemo na taj način jesti ukusniju, zdraviju i jeftiniju hranu.

Za ljeto od voća s našeg područja preporučujemo jabuke, marelice, borovnice, dinje, šljive i lubenice, a od povrća ciklu, krastavce, patlidžan, rajčice i tikvice. Naravno, to je samo dio toga što možete jesti ljeti da budete u skladu s ovim sezonskim principom.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum