Prvo iskustvo s kupažiranjem terana poslužilo je Viliju Ritoši i njegovoj kćeri Ani - jer vinariju vode zajedno - za eksperiment uravnoteživanja inače ćudljivog terana i ispitivanje njegovog potencijala za starenje. Osim vlastitog terana i vlastitog cabernet sauvignona, za ovu kupažu koristio je i merlot uzgojen u okolici Brtonigle budući da ovu sortu nema u svom vinogradu

Samo jednom i nikad poslije vinarija Ritoša, smještena u selu Radmani na Poreštini, napravila je crnu kupažu, nazvanu jednostavno Cuvée 2013., prema berbi iz koje potječe. Bila je to ona godina kada su Slovenci ishodili zabranu korištenja naziva teran za vina koja se proizvode izvan Slovenije i kako je prilično potrajalo dok se ta situacija nije razriješila, neki su istarski vinari, zabrinuti hoće li moći prodavati ovo tradicionalno vino, svom teranu ili promijenili ime ili ga "utopili" u crne kupaže. Zabrinuo se i Vili Ritoša, pitajući se što napraviti s teranom ako ga ne smije tako nazvati, pa se naposljetku odlučio za kupažu koju je sastavio od 60 posto terana, 20 posto merlota i 20 posto cabernet sauvignona.

Školski rubinska

Sav teran koji je te godine proizveo "uložio" je u ovu kupažu, no iako se ta prva takva njegova kreacija pokazala izvanrednom, a po njegovu mišljenju ona još uvijek napreduje i razvija se, čim se situacija s teranom razjasnila, sa sljedećim berbama vratio se svojim standardnim monosortnim etiketama. No, zaliha tog Cuvéea 2013. ima dovoljno, tako da će se znatiželja vinskih sladokusaca moći zadovoljiti još barem koju godinu. A imat će i čime.

Prvo iskustvo s kupažiranjem terana poslužilo je Viliju Ritoši i njegovoj kćeri Ani - jer vinariju vode zajedno - za eksperiment uravnoteživanja inače ćudljivog terana i ispitivanje njegovog potencijala za starenje. Osim vlastitog terana i vlastitog cabernet sauvignona, za ovu kupažu koristio je i merlot uzgojen u okolici Brtonigle budući da ovu sortu u svom vinogradu nema. Svaka od ove tri sorte je zasebno vinificirana i zasebno je odležala po godinu i pol u drvenim bačvama. Nakon odležavanja vino je kupažirano i napunjeno u boce, u kojima leži od ožujka 2015. i još uvijek dozrijeva, pri svakom novom kušanju otkrivajući nešto novo.

Boja Ritošinog Cuvéea iz 2013. mogla bi se opisati kao školski rubinska, što se i očekuje uslijed većinske zastupljenosti terana. U mirisu se ovo vino otkriva s notama borovnice i drugog tamnog voća, s vremenom puštajući čak i notu ugljena. Okus mu je vrlo bogat aromama svježeg voća i voćnog soka bez šećera, s blagom dominacijom ribizla, a uz stanovitu oporost i taničnost koji mu daju potencijal za odležavanje još bar nekoliko godina, zamjetna je i paprena nota.

- Sad je svakako bolje nego prije, komentira trenutno stanje svog Cuvéea Vili Ritoša. Ranijih godina ovo je vino bilo, kaže njegov tvorac, izraženijih kiselina, a sad mu je kiselost gotovo nestala, a ostalo je u njemu još malo trpkosti, ili slikovito rečeno, "bilo je malo uglato, a sad se počelo zaokruživati". U ovakvom stanju, ovaj Cuvée slaže se ponajviše sa sočnim mesom bez previše umaka, ali i s plavom ribom s roštilja, a dobro bi se slagalo i s lovačkim gulašom s gljivama, s mesom divljači uz slatke umake, naravno i s teletinom ispod čripnje s krumpirima, a zanimljiv bi izazov bio kušati ovo vino uz pečeni kukuruz.

Monosortna vina

Kad se već ova prva kupaža tako dobro pokazala, s perspektivom da narednih godina bude još bolja, hoće li se ovakav eksperiment, tada napravljen iz nužde, možda planski ponoviti?

- Ovisi kako će ga tržište prihvatiti. Prodaja zasad ide dobro, ali imidž naše vinarije su ipak monosortna vina, kaže Ritoša. I doista, ukupno deset etiketa iz sadašnje palete vinarije Ritoša pokazuje tendenciju proizvodnje gotovo isključivo monosortnih vina, iako su neka stilistički vrlo zanimljiva i neobična.

Vinarija Ritoša se grožđem opskrbljuje s tri hektara vlastitih vinograda, smještenih uokolo vinarije, na rubu sela Radmani prema "divljini", a godišnje proizvodi oko 20.000 butelja. Prva je etiketa standardna svježa malvazija, ali postoji i aromatična malvazija Dorata, na tržištu trenutno iz berbe 2015. godine. Dorata se proizvodi uz dvodnevnu maceraciju, fermentira u inoxu, a zatim se 22 mjeseca čuva u parenim hrastovim bačvama. "Htjeli smo da ova malvazija nalikuje na onu koja se radila po starinski, a čuvanje u parenom slavonskom hrastu pridonosi da drvo ne bude preintenzivno", objašnjava Vili Ritoša, dodajući kako su nekoć u ovom kraju ljudi u malvaziju ubacivali - oskoruše. Možda bi se i to jednom moglo iskušati? Uglavnom, malvazija Dorata osebujna je po tome što tek natočena u čašu razvija miris tek ugašene svijeće, a u okusu kušače daruje aromama suhog žutog voća i… nečeg dimljenog, treba o tome malo detaljnije razmisliti.

Sljedeća etiketa je Rose, u čijem sastavu ima 70 posto muškata ruže i 30 posto terana, a u okusu se aroma ruže isprepliće s aromom datulje. Teran i cabernet sauvignon su na tržištu iz berbe 2015., a čak četiri etikete posvećene su muškatima. Muškat žuti i muškat ruža proizvode se u standardnoj poluslatkoj varijanti te u passito varijanti, od grožđa posušenog u kašetama, položenog na sijeno. Za etiketu Dolce Amato muškat ruža se suši tri tjedna, a za etiketu Dolce Adorato muškat bijeli prosušuje se mjesec dana; oba ova passito vina na tržištu su iz berbe 2016. godine. Upravo s ova dva desertna vina vinarija Ritoša postigla je dosad najveći uspjeh, osvojivši za oba srebrne medalje na godišnjem ocjenjivanju britanskog Decantera 2018. godine.

Dobar pravac

Sasvim na kraju priče o vinariji Ritoša zgodno je reći ponešto o čemu se inače govori na početku, a riječ je o njezinoj povijesti, priči o njezinom nastanku. Vinarstvo, naime, u ovoj obitelji nije višegeneracijska tradicija. Vinogradi su posađeni 2006., prva berba dogodila se 2008., a tih godina napravljen mali podrum proširen je i povećan 2012. godine.

- Vinarstvo je kod nas postalo aktualno kada je trebalo odlučiti koju će školu Ana upisati pa kad je upisala poljoprivrednu školu, dogovorili smo se da će ona studirati, a ja ću posaditi vinograd i izgraditi podrum, pripovijeda Vili Ritoša. Posao je počeo krčenjem kupljenog zemljišta, 10.000 kubika kamena je izvađeno iz tla na kome je posađen vinograd, ali zemlja je privedena kulturi, čak se i navodnjava. "Vidjeli smo da znamo i možemo, vina su nam dobro prihvaćena i čini se da smo odabrali dobar pravac", kažu Vili i Ana Ritoša, utemeljitelji ove jedinstvene obiteljske vinarije koja se itekako ima čime pohvaliti.

Povezane vijesti

• Jakovčić: Židanove usporedbe su smiješne
• Jakovčić: Židanove usporedbe posve su smiješne
• Prijava novinama zbog krive uporabe naziva teran