Moji bivši školski kolege mi u svakoj prilici govore kako su uspjeli pobjeći iz vinograda, a ja, iz potpuno drugog miljea, upecao sam se u taj težak posao. Meni je međutim vinogradarstvo ljubav prema zemlji i prirodi. Svaka je godina drugačija, pa se kada očekuješ novo vino osjećaš kao da će se roditi dijete. Zaista treba imati strasti da se na visokim ljetnim temperaturama cijele dane cimaju loze, kaže Anton Smoljan

Na ovogodišnjoj 29. Antonji, najstarijoj istarskoj i hrvatskoj izložbi vina, među vinarima koji su osvojili zlatnu medalju našla su se vina pod etiketom Herak & Smoljan. Riječ je o vinima koje je Anton Smoljan počeo proizvoditi sa svojim tastom, pokojnim Vinkom Herakom. Za Smoljana je vinarstvo prvo bio hobi, da bi mu kasnije postao životni poziv.      

- Moji bivši školski kolege mi u svakoj prilici govore kako su uspjeli pobjeći iz vinograda, a ja, iz potpuno drugog miljea, upecao sam se u taj težak posao. Meni je međutim vinogradarstvo ljubav prema zemlji i prirodi. Svaka je godina drugačija, pa se kada očekuješ novo vino osjećaš kao da će se roditi dijete. Zaista treba imati strasti da se na visokim ljetnim temperaturama cijele dane cimaju loze, kaže Anton Smoljan.

Prisjeća se svojih početaka kada ga je Vinko Herak zarazio vinogradarstvom. Doduše, radilo se o proizvodnji terana na tradicionalan način. Godišnje su za svoje potrebe dobivali oko 1500 litara vina.

Vinarstvo mu ušlo pod kožu

- Vinarstvo mi je brzo ušlo pod kožu, pa smo 2005. posadili 2.500 loza, najviše malvazije, te oko petsto cijepova merlota i terana. Nabavili smo skupu opremu i počeli proizvoditi modernom tehnologijom sa kontroliranim vrenjem mošta. Savjetima su mi puno pomogli istaknuti rovinjski vinari, posebno Edo Babić. Puno su mi značili i savjeti enologa Kristijana Damijanića, predsjednika naše udruge Agrorovinj. Prvi urodi su i nas iznenadili, vina su nam izvrsno ocijenjena, pa smo nastavili širiti proizvodnju, priča Smoljan.

Trenutno obrađuje pet tisuća loza i proizvodi 15 tisuća litara vina. Vinogradi mu se nalaze na lokacijama San Toma i San Pruti, s kojih dolaze najbolja rovinjska vina. U vinsku elitu Smoljan i Herak su se probili 2014., kada su osvojili prvo mjesto na Antonji. Isti su uspjeh osvojili 2015., kada su bili četvrti na Vinistri. Od tada su njihova vina stalno u kategoriji zlatnih medalja, a nalaze mjesto i u posebnim menijima koji se pripremaju uz Vinistru.

- Malvaziju uglavnom prodajemo kao svježu. Ostavljamo ju šest mjeseci na dozrijevanju u inox bačvama, a potom tri mjeseca u buteljama. Dio vina prodajemo u vlastitom podrumu na Lacoserciju, a ostalo plasiramo preko u rovinjskih restorana i kafića te u marketima Valalte. U tom dijelu najviše mi pomaže supruga Martina, kaže Smoljan. 

Ekološka i biodinamička vina

Ove godine planira proširiti paletu svojih vina pa će krenuti sa barikiranjem terana. Ipak, najviše ga vuče ekološka proizvodnja vina, pa će se, prije ili kasnije, okušati u ovoj proizvodnoj niši. Rovinj već ima tri vinara koji proizvode ekološka i biodinamička vina, pa su se ove godine posebno predstavili na Antonji. Ovi su vinari na tragu nastojanja Istarske županije da se afirmira kao bio regija prema programu koji objedinjuje sve aktivnosti koje doprinose zaštiti okoliša i većoj kvaliteti života.

- Pobornik sam ekološke poljoprivrede, pa sada skupljam iskustva o biodinamičkoj proizvodnji. To je jedna sasvim drugačija priča, od gnojidbe i tretiranje vinograda do prerade grožđa u podrumu. U gnojidbi se koriste humus i minerali, u uzgoju loze samo prirodni aditivi u obliku sumpora i bakra. Vinari i sada polaze od filozofije da su vino i vinograd povezani, a okus i kvaliteta konačnog proizvoda ovise o tome kako odnjegovati lozu. Ovo je sada najpopularnija grana klasičnog vinarstva, takva je proizvodnja najskuplja, ali su biodinamička vina u trendu, pa je za njima sve veća potražnja, objašnjava Anton Smoljan.

Anton Smoljan

Ovo će biti povratak počecima u malom podrumu obitelji Herak – Smoljan. Vinko Herak i Anton Smoljan su naime krenuli iz malog podruma, postepeno se nadograđivali i od malih postali srednji proizvođači vina. Počeli su sa tradicionalnim maceriziranim vinima, a sada će se, barem dijelom, vratiti korijenima. Imaju sve preduvjete za proizvodnju biodinamičkih vina, posebno bogom dane terene na predjelu San Toma.

Veliki potencijal

Kad je riječ o ovogodišnjim vinima Smoljan kaže da imaju velik potencijal. Imaju izraženu voćnost i aromatiku, a uz to dobro su strukturirana za daljnje sazrijevanje i odležavanje. Na ocjenjivanju izložbe Antonja su vina koja su dobila zlatnu medalju ostvarila prosječnu ocjenu višu od 84 od mogućih sto bodova, na samoj granici vrhunskih vina. Malvazija Herak & Smoljan, koja je ukupno osvojila drugo mjesto, dobila je 86 bodova, a pobjednička Davora Vivode 86,67, pa su ta vina ušla u kategoriju vrhunskih vina. Obzirom da su tek u fazi zrenja na daljnjim ocjenjivanjima dobiti će i više bodova.

Smoljanov teran je korišten i na Festivali istarske supe. Za svoju supu odabrao ga je tim Rekreativo iz Rovinjskog Sela. Riječ je o ekipi sportskih veterana, koji dakako drži do starih običaja, među kojima je nezaobilazna priprema supe oko koje se, kao nekad, okupljaju u konobama.

Povezane vijesti

• ANTONJA I FESTIVAL ISTARSKE SUPE uz još bogatiji program 28. izložbe vina te 16. izložbe maslinovog ulja
• Najstarija vinska izložba u Hrvatskoj: Ovog vikenda Festival istarske supe i Antonja te izložba maslinovog ulja
• FOTO / Na Antonji rekordan broj uzoraka maslinovog ulja i visoka kvaliteta vina Rovinjštine