VINO ZA NEDILJU

IZUZETNA ŽILAVKA VINARIJE BRKIĆ IZ ČITLUKA: Mjesečar iz Hercegovine

| Autor: Emil PERDEC

Vino dolazi iz berbe 2015. godine i dobiva se isključivo od sorte žilavka. Proizvedeno je svega 812 butelja, a ova moja je nosila broj 718

 

Uzgoj vinove loze na području Hercegovine ima tradiciju dugu više od 2.200 godina. Iliri su bili prvi koji su je na ovome području prihvatili, a kasnije su je nastavili Rimljani koji njezin uzgoj šire i unaprjeđuju. Tradicija se nastavila dolaskom Slavena, o čemu svjedoči povelja kralja Tvrtka o vinu iz 1353. godine, a vinarstvo nije prekinuto čak ni pod turskom vlašću. No, pravi uzlet vinarstva i vinogradarstva se dogodio 1878. godine, kad je Hercegovina anektirana od strane Austro-Ugarske monarhije. Monarhija je poradila na novim nasadima i na edukaciji. Ljude su slali na školovanje u vinski institut u Kloster-Neuburg kraj Beča. Tako je 1912. bilo rekordnih 6.000 hektara vinove loze. Prvi svjetski rat je prepolovio vinograde za 3.000 hektara, a Drugi svjetski rat ih je gotovo uništio.

Blatina i žilavka

Dolaskom socijalizma pojavljuje se mostarski poljoprivredni kombinat Hepok koji je proizvodio velike količine blatine i žilavke i postao jedan od lidera proizvodnje vina u Jugoslaviji. Danas se u Hercegovini vinarstvo i vinogradarstvo polako oporavlja. Vinogradi se revitaliziraju s naglaskom na autohtone sorte žilavku i blatinu, a vinari polako uspostavljaju mostove suradnje koje je nažalost rat porušio.

Dokaz tome su manifestacije poput Salona žilavke koji se održava u Trebinju i festival blatine i žilavke koji nosi naziv BLAŽ Enology u Međugorju. Pred dvije godine Karin i ja imali smo čast i zadovoljstvo posjetiti obiteljsku boutique vinariju Brkić koja se nalazi u Čitluku. Vlasnik vinarije Josip Brkić i njegovi sinovi lijepo su nas ugostili pa smo imali priliku kušati sva njihova vina, a i pogledati položaje vinograda. Kao pravi domaćin spremio nam je za ponijeti neka vina, no za jedno me je upozorio da bi ga trebalo još malo pričekati.

Danas bih s Vama podijelio moje viđenje upravo tog izuzetno zanimljivog vina iz podruma Brkić, a zove se Mjesečar. Dolazi iz berbe 2015. i dobiva se od 100 posto žilavke. Ovoga vina proizvedeno je svega 812 butelja, a ova moja je nosila broj 718. Odnedavno se Brkićeva vina mogu nabaviti i u Hrvatskoj jer je distribuciju preuzela tvrtka Enozonik iz Zagreba. Grožđe za "Mjesečara" je brano krajem rujna, nakon berbe bobice se ručno ubacuju u bačvu te se onda dešava spontana fermentacija u trajanju od dvadesetak dana. Nakon toga slijedi malolaktička fermentacija, potom vino odležava na vlastitim kvascima cijelih 15 mjeseci te se vrši batonage ili miješanje dva puta mjesečno. Zanimljivo je da su bačve u kojima vino odležava napravljene od bosanskog hrasta, koji proizvodi mali bačvarski obrt iz okolice Bugojna te su zapremine oko 200 litara. Na kraju se puni u boce prirodnim padom, ručno, najstarijim načinom s gumenim crijevom, bez pumpe, bez filtera, te vino odležava u boci dva mjeseca pred puštanje na tržište.

Karakteristike

Vino krasi lijepa elegantna zlatno žuta boja, bistro je i djelomično gusto te se u čaši polako otvara. Na prvo mirisanje dolazi mi nota zreloga voća gdje dominira nota pečene dunje praćena notom suhe marelice i suhih badema. Na drugo mirisanje osjeti se i mala nota kvasca te potom nota karamele, cimeta, suhe trave te na kraju malo vanilije, dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, djelomično toplo i mekano, a s druge strane ima solidnu svježinu, fine tanine i ugodnu mineralnost, a krasi ga srednje tijelo. Vino je uravnoteženo, intenzivnost okusa je djelomično izražena, a trajnost okusa je vrlo dobra s lijepom notom suhih badema na aftertasteu. Vino je harmonično, lijepo se pije i u dobrim uvjetima čuvanja ovakvo vino može trajati još barem pet, šest godina. Enogastronomski vino izvrsno paše uz ribu iz pećnice, a ja bih se odlučio za finog kovača s krumpirom i mediteranskim biljem.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter