Ilustracija (Unsplash)
Viralni trik s društvenih mreža tvrdi da je tjestenina skuhana dan ranije, ohlađena i zatim podgrijana bolja za šećer u krvi nego svježe kuhana. Stručnjaci kažu da ta ideja ipak ima određeno uporište u znanosti, piše Index.hr.
Slično je triku sa zamrzavanjem pa tostiranjem kruha: kad škrobnu hranu ohladite, a potom ponovno zagrijete, dio škroba se promijeni tako da se sporije razgrađuje. Trend je nedavno dodatno pogurala i poznata kuharica Giada De Laurentiis, rekavši pratiteljima da joj podgrijana tjestenina lakše "sjedne", piše New York Post.
Stručnjaci su za Fox News Digital potvrdili da tvrdnje podupiru i istraživanja. "Kad skuhate tjesteninu, ohladite je i potom podgrijete u mikrovalnoj, dio probavljivog škroba pretvara se u tzv. otporni škrob", objasnila je Ashley Kitchens, dijetetičarka iz Sjeverne Karoline.
"Otporni škrob, pojednostavljeno, teže se probavlja. Zbog toga glukoza sporije ulazi u krvotok", dodala je. Kaže i da se ponaša slično vlaknima: umjesto da se brzo razgradi u šećer, u debelom crijevu može poslužiti kao hrana korisnim crijevnim bakterijama.
Otporni škrob nastaje procesom tzv. retrogradacije. Kad se tjestenina skuha, škrob postaje lakše probavljiv. Nakon hlađenja u hladnjaku, često nakon otprilike 24 sata ili dulje, dio škroba se "presloži" u strukturu koju tijelo ne može u potpunosti razgraditi.
Zbog toga ohlađena i podgrijana tjestenina može imati nešto manje energije koju tijelo iskoristi te uzrokovati manji porast šećera u krvi nakon obroka, navode nutricionisti s Medicinskog centra Wexner Sveučilišta Ohio State. U njihovu tekstu iz 2024. stoji da otporni škrob ima otprilike upola manje kalorija po gramu od "običnog" škroba te prolazi u debelo crijevo, gdje služi kao hrana dobrim bakterijama.
Istraživanje sa Sveučilišta Surrey u Engleskoj također je pokazalo niži šećer u krvi i slabiji inzulinski odgovor nakon tjestenine koja je kuhana, ohlađena i podgrijana u usporedbi sa svježe kuhanom - osobito ako je tjestenina kuhana al dente.
"To nije zajamčeni trik i učinak se razlikuje od osobe do osobe", kaže Lauri Wright, izvanredna profesorica na Visokoj školi za javno zdravstvo Sveučilišta Južne Floride. "Može umjereno ublažiti porast glukoze, ali to tjesteninu ne čini 'bezopasnom' za šećer u krvi", istaknula je.
Ovakav pristup može pomoći onima koji paze na šećer u krvi, uključujući osobe s dijabetesom, ali kao jedan od alata, ne kao rješenje za sve. Kod ljudi koji koriste inzulin promjena tempa porasta šećera može značiti i da treba pripaziti na tajming (po potrebi u dogovoru s liječnikom), napominje Wright.
"Samo se dio škroba pretvara u otporni škrob", kaže Kitchens. "Ako pojedete veliku porciju tjestenine, taj se efekt lako izgubi." Stručnjaci se slažu: podgrijavanje tjestenine može donijeti malu metaboličku prednost, ali najvažniji su i dalje uravnotežen obrok, dovoljno vlakana i kontrola porcija.