POZITIVAN PRIMJER

Mladi istarski bračni par u vinarstvo i ugostiteljstvo krenuo je od nule. Napravili su lijepu priču

| Autor: Anđelo DAGOSTIN
(Snimio Anđelo Dagostin)

(Snimio Anđelo Dagostin)


Jednog od proteklih tmurnih dana posjetili smo ne tako davno otvorenu vinariju i restoran In Sylvis simpatičnog mladog bračnog para Zgrablić koja se smjestila u Svetom Petru u Šumi, točnije u zaseoku Turčinovići.

Nije ih bilo teško naći jer su putokazi na svakom bitnom mjestu. S 28-godišnjim Markom i godinu dana mlađom Larom pričali smo o ponudi njihovog modernog ugostiteljskog objekta koji je otvorio svoja vrata lanjskog svibnja na Dan otvorenih vinskih podruma. Međutim, sve je počelo znatno ranije.

- Naša priča započinje 2014. godine, kada smo na obiteljskom imanju nakon mnogo godina ponovno zasadili vinovu lozu i maslinu. Naše vino i drugi proizvodi nose ime In Sylvis (lat. u šumama), što ima višestruku simboliku. Selo u kojem smo odrasli i u kojem se nalazi vinograd dobilo je svoje ime prema samostanu kojeg povijest pamti kao Monasterium Sancti Petri in Sylvis – Samostan Sv. Petra u Šumama. Sam vinograd nalazi se u zabačenom dijelu sela, u neposrednoj blizini ruševina jednog od najstarijih dijelova Svetog Petra u Šumi i u potpunosti je okružen šumama, stoji u opisu njihovih početaka koji su objavili na web stranici insylvis.com. Tko je osmislio ovo zagonetno ime In Sylvis?

- Prezime nam je Zgrablić, a ustanovili smo da niti jedan Nijemac, Belgijanac, Nizozemac neće sigurno moći izgovoriti Vina Zgrablić. Previše je tu "zgr" i "ć", pa smo odlučili odabrati nekakav simbol Svetog Petra budući da smo oboje Supetarci, objašnjava nam Marko.

Kako se njihove obitelji prethodno nisu bavile vinogradarstvom i vinarstvom, tako su Marko i Lara zapravo krenuli od nule. Marko je ipak imao nešto iskustva, jer je prethodno radio u vinariji Damjanić u Fuškulinu i Agrolaguni. Oboje su u međuvremenu završili stručni studij vinarstvo u Poreču koji im je pripomogao u pokretanju posla.

- Prva dva leta smo kupovali grojze i testirali sebe i tržište, kaže Marko, a Lara dodaje da je u prvo vrijeme izgledalo kao da se ne miču s mrtve točke. "Kao da tapkaš na mjestu", kaže. Počeci su teški. "Treba bit u điru s ljudima", dodaje Marko. Pomogao im je porast broja kuća za odmor na ovom području pa su upravo ti gosti postali njihovi kupci (70 posto vina tako prodaju). Najtraženiji su malvazija i rose, lagana ljetna vina koja pašu širem broju ljudi.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter