NA DANAŠNJI DAN

Alfa Romeo Giulia, kultni sportski klasik, Cuore sportivo, predstavljen 1963. godine

| Autor: Dino MILIĆ JAKOVLIĆ / Autoportal
(Foto: Alfa Romeo)

(Foto: Alfa Romeo)


Početkom 60-ih BMW se dizao iz pepela, Audi novog doba nije još postojao, Opel, Ford, Peugeot, Volvo… počeli su, s više ili manje uspjeha, lansirati sportske verzije. Pomorci i povratnici iz inozemstva, uz uvozne dozvole, kupovali su MG MGB, Triumph Spitfire i Mini Cooper S, a neupitna sportska ikona bio je Alfa Romeo Giulia 

Alfa Romeo Giulia (1962. – 1978) omiljen izbor uspješnih odvjetnika, liječnika i nogometaša, ukratko – automobil snova. Ultimativan sportski auto svoga doba i statusni simbol pružao je izvrsne performanse u izbrušenoj klasičnoj koncepciji. Tada su Alfe bile teška šminka, ‘zakon asfalta’. Na cesti je tada bilo još dosta auta s tri stupnja prijenosa, s ručicom mjenjača uz volan. Četiri stupnja bili su standard i za sportske aute, a pet su imali modeli Alfa Romea i Porsche 911.

Standard kod većine motora bilo je bregasto vratilo u bloku (OHV), a tek odlikaši, Mercedes-Benz, BMW… imali su ga u glavi (OHC). Među visokoserijskim autima je jedino Alfa Romeo ugrađivao motore s dva bregasta vratila u glavi (DOHC). Premda se radi o tehnologiji koju je u utrke 1912. uveo Fiat, 60-ih je to bilo dva koplja iznad standarda, što je vrijedilo i za blok od aluminijskog lijeva. Završetak krova i udubljen stražnji dio imali su uloge spojlera te osigurali, za mjerila 60-ih, izvrsnu aerodinamiku.

Dva prednja svjetla znače 1290, a četiri 1570 ccm. Genijalan je bio i dizajn. Premda na prvi pogled uglasta karoserija ne izgleda aerodinamično, Giulia je, koeficijentom otpora zraka 0,42, bila za to doba izvrsna (prosječni su auti imali 0,50 do 0,65), a čak je Porsche 911 imao 0,43. O performansama je ‘govorio’ i brzinomjer graviran na 200 km/h te serijski okretomjer, u vrijeme dok su jeftiniji automobili bili baždareni do 120, prosječni 140 ili 160, a bolji 180 km/h. Okretomjere su imali samo sportski modeli, a mnogi su ih ugrađivali naknadno, najčešće u Trstu.

Bio je ugrađen i mjerač tlaka ulja. Solidna limuzina, dugačka 416 i široka 157,5 cm, teška okruglo tonu, u prvoj seriji Alfa Romeo Giulia 1600 Ti, bila je upregnuta s 92 KS iz 1570 ccm. To je do stotke katapultiralo u 13 sekundi i omogućavalo 165 km/h. Za usporedbu, osnovni Opel Rekord A iz 1963., dakle ugledna limuzina, s 1488 ccm i 55 KS, imao je mjenjač s tri stupnja (četiri uz doplatu) te postizao 130 km/h i do stotke ubrzavao za 24,5 sekundi. Alfa Romeo Giulia, dakle, bila je – tornado.

Četiri svjetla sprijeda pokazivala su da je pod prednjom haubom motor obujma 1570 ccm, a model je bio Alfa Romeo Giulia Super. Foto: Kelebek, Wikimedia Commons

Alfa Romeo je bio zanimljiv i po 15-colnim naplacima te serijskim radijalnim gumama Pirelli Cinturato 155 SR 15, u vrijeme dok su prosječni auti imali 12 i 13 colne (Citroën i Renault bili su iznimke). Klasična koncepcija, s uzdužno postavljenim motorom sprijeda i krutim mostom straga, bila je, za to doba, dovedena do savršenstva. U snažnijim modelima (Alfa Romeo Giulia TI pa nadalje, imali su četiri disk kočnice. Brzinomjer graviran do 200 i okretomjer bili su tada značajke o kojima su mnogi sanjali.

Premda registrirana za pet, Giulia je imala četiri odvojena profilirana sjedala. Kako bi se poboljšala prodaja, 1964. je uveden jeftiniji model 1300 sa 78 KS, jedini s četiri stupnja prijenosa, koji je postizao 158 km/h i ubrzavao za 14,2 sekunde. Motor mu je izveden iz prethodne serije Alfa Romeo Giulietta (1954. do 1965.), zaslužne za uspjeh modela Giulia. Za taj je napravljen DOHC motor obujma 1290 ccm, s 53 KS (osnovni) do 116 KS (Alfa Romeo GiuliaSprint Speciale), iz kojeg su izvedeni svi motori kojima se proslavila Giulia. Najpoznatiji, koji je odmah ušao u standardnu opremu talijanskih carabiniera, bio je Alfa Romeo Giulia Super iz 1965.

Bregasta vratila pokretana duplex lancem omogućavala su poprečnu izmjenu medija. Ugradnjom dvaju rasplinjača motor od 1570 ccm je pojačan na 98 KS, što je najveću brzinu povećalo na 170 km/h, a ubrzanje do stotke skratilo na 12 sekundi. Prepoznavao se po četiri udvojena svjetla. Iste je godine stigao Alfa Romeo Giulia 1300 Ti s dva rasplinjača i 82 KS.

Alfa Romeo Giulia 1300 Super 1970. je pojačan na 87,5 KS, a Alfa Romeo Giulia 1600 Super na 101,5 KS. Tim se modelima Alfa Romeo suprotstavio bavarskim sportskim hitovima: BMW 1600 iz 1966. imao je 85 KS, a BMW 2002 iz 1968. na 100 KS. Tada su uspostavljene jednadžbe: Alfa 1300 jednako BMW 1600 i Alfa 1600 jednako BMW 2000, jer su sportske limuzine iz Milana bile za klasu ‘oštrije’ od onih iz Münchena. Premda sportski, bili su trajni, te su uz normalno održavanje izdržali 150.000, a nerijetko i više od 200.000 km.

Motori su tada, suprotno uvriježenom mišljenju, bili manje izdržljivi nego danas. Solidna je bila i cjelokupna mehanika – bilo je to vrijeme prije dolaska modela Alfa Romeo Alfasud iz 1971., sklapanog u okolici Napulja, od nekvalitetnog čelika iz SSSR-a (u sklopu kompenzacije), koji je ‘hrđao već u prospektu’ te je nepovratno uništio reputaciju Alfa Romea.

Posljednja serija – Alfa Romeo Giulia Nuova Super (1972. – 1978.) dobila je crnu masku, a kao posljedicu krize i ‘traktorski’ britanski dizelaš Perkins s 54 KS. Nakon više od milijun proizvedenih primjeraka 1978. je prepustila mjesto  modelu Alfa Romeo Giulietta, koja ni približno nije bila toliko uspješna. Slavno ime Giulia vratilo se 2015., kao nasljednik modela 159.

Alfa Romeo je modelu Giulia namijenio značajnu ulogu i na pistama, pa je 1963. napravljena danas najskuplja i najtraženija inačica berline, homologacijski model Alfa Romeo GiuliaTi Super. Imao je 112 KS i diskove na svim kotačima, proizveden je samo 501 primjerak, a i prvi je model Alfa Romeo koji je nosio četverolisnu djetelinu.

No na pistama i relijima Alfa Romeo Giulia se suočila s jakom konkurencijom i na užas Talijana pokazalo se kako je Lotus Cortina u većini slučajeva brža. Bilo je dakako i pobjeda, no konkurentnost će donijeti tek legendarna Alfa Romeo GTA na bazi coupea.

Foto: Alfa Romeo

Više vijesti iz automoto svijeta čitajte na Autoportalu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater