TJEDAN PSIHOLOGIJE U ISTRI

Stres u odgojiteljskom poslu

Odgojiteljski posao je specifičan te uključuje multitasking, komunikaciju s više različitih ljudi, zahtjeva visoku emocionalnu uključenost te može biti izvor velikog stresa. Odgojitelji su svakodnevno izloženi višestrukim interakcijama i odnosima (roditelji, kolege, drugo osoblje u vrtićkom okruženju) te u radu s djecom zadovoljavaju potrebe različitih razvojnih razina

| Autor: Psihologinje Ana Koroman Runko, Nikol Škalec i Irena Brajković
Ilustracija (Unsplash)

Ilustracija (Unsplash)


"To ti je od stresa" vrlo često čujemo kada se požalimo na vlastite zdravstvene i psihičke tegobe. Zašto stres utječe na gotovo sva područja našeg života? Koliku količinu stresa ćemo doživjeti kada smo suočeni s određenom situacijom ili drugim izvorom stresa, ovisi o načinu na koji ćemo te stresore protumačiti.

Situacija nije sama po sebi izvor stresa, već je naše tumačenje čini stresogenom. Zato stres nekoga gura naprijed, dok drugoga koči ili nepovoljno utječe na život. Izvori stresa (stresori) mogu biti različiti - posao i karijera, obitelj, socijalni odnosi, epidemija.

Povećan stres zbog epidemije

Odgojiteljski posao je specifičan te uključuje multitasking, komunikaciju s više različitih ljudi, zahtjeva visoku emocionalnu uključenost te može biti izvor velikog stresa. Odgojitelji su svakodnevno izloženi višestrukim interakcijama i odnosima (roditelji, kolege, drugo osoblje u vrtićkom okruženju) te u radu s djecom zadovoljavaju potrebe različitih razvojnih razina djece uz pružanje ljubavi, nježnosti i brige, ali i oblikovanja nepoželjnih ponašanja te discipliniranja.

Samoprocjenom ponuđenih stresora uočavamo da ih odgojitelji doživljavaju umjereno stresnim. Prema jačini izraženosti, najveću razinu stresa odgojiteljice osjećaju za promijenjene uvjeta rada zbog epidemije, oblikovanje ponašanja djece, radne uvjete, komunikaciju i odnose s roditeljima, a u manjoj mjeri za organizaciju radnog vremena te međuljudske odnose.

Uslijed COVID 19 i epidemioloških mjera, koje su već dvije godine prisutne u svakodnevnom radu i životu odgojitelja, dolazi do veće percepcije stresa na faktoru promijenjenih uvjeta rada zbog epidemije. Razdoblje zatvaranja vrtića, periodičnog rada objekata te trenutne neizvjesnosti zatvaranja ili djelomičnog zatvaranja skupina stvara nesigurnost u poslu te predstavlja rizik izloženosti stresu.

Oblikovanje ponašanja

Ujedno odgojitelji rade s populacijom male djece koja u zajednicama često obolijeva te su izloženi brojnim kontaktima moguće zaraze koja potencijalno ugrožava njihovo zdravlje. Također, epidemiološke mjere i smjernice pred odgojitelje postavljaju nove izazove i zahtjeve u radu (nošenje maski, učestala dezinfekcija, smanjivanje međusobnog kontakta – odvojenost skupina itd.) koje treba uskladiti s uobičajenim odgojno obrazovnim zadacima. Odgojitelji se trebaju prilagođavati nastalim promjenama u radu, a epidemiološka pravila se često mijenjaju (svaka dva tjedna) što svakako predstavlja situaciju rizičnu za pojavu stresa u odgojiteljskom poslu.

Odgojitelji su većinu radnog vremena u neposrednom radu s djecom te način nošenja u tim situacijama predstavlja veliki dio percepcije stresa vezan uz oblikovanje ponašanja djece. Nije zanemarivo ni radno okruženje odgojitelja koje predstavlja izvor stresa u njihovom svakodnevnom radu, a pod time mislimo na uvjete rada, kao što su broj djece u skupini, veličina sobe, buka, rasvjeta te prostorno materijalni uvjeti.

"Burnout" sindrom

Važno je baviti se pitanjem stresa u radnom okruženju, jer se pokazalo da je kod osoba izloženih stresu prisutno manje zadovoljstvo svojim poslom te češće izostaju i imaju više zdravstvenih problema, što utječe i na kvalitetu rada s djecom. Uslijed neuspješnog suočavanja sa stresom i dugotrajnom izloženošću utjecaja stresora, u konačnici dolazi dio sagorijevanja, odnosno "burnout" sindroma (emocionalne i fizičke iscrpljenosti).

Stres je dio naše svakodnevice i teško ga je izbjeći, ali ono što možemo je pokušati zaštititi svoju osobnu dobrobit. U načine uspješnog suočavanja sa stresom spadaju preuzimanje kontrole nad svojim emocijama i mislima, traženje socijalne podrške, razvoj komunikacijskih vještina kako bi se izbjegle konfliktne situacije na poslu te "rad na sebi" koji uključuje različite načine relaksacije, kao što je npr. mindfulness.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter