U današnje vrijeme, digitalne tehnologije predstavljaju sastavni dio života, kako odrasle osobe, tako i djeteta. Nije neobično da su stavovi ljudi oprečni pa tako imamo one koji zagovaraju što bržu i sveobuhvatniju digitalizaciju i one koji su oprezniji i zabrinuti procesom digitalizacije i njenog utjecaja na našu svakodnevicu. Uslijed pandemije, nove tehnologije dobile su još veći značaj u obavljanju svakodnevnih životnih zadataka (praćenje nastave, održavanje poslovnih sastanaka, virtualna druženja, obavljanje radnih zadataka od kuće, online treninzi i sl.).

Pandemija je dovela do zatvaranja škola i vrtića širom svijeta kao i do primjene mjera fizičkog distanciranja. Sve su te okolnosti doprinijele da online platforme i zajednice postanu neophodne za održavanje osjećaja normalnosti te su postale zamjena za učionice, školsko dvorište, dječja igrališta.

Predškolske ustanove također su tražile način kako u ovom izazovnom vremenu organizirati i ponuditi sadržaje koje bi djeca mogla koristiti kod kuće zajedno sa svojim roditeljima. Pripremljeni sadržaji objavljivali su se na mrežnim stranicama predškolskih ustanova zajedno sa savjetima koji bi roditeljima mogli olakšati nošenje s novonastalom situacijom. Razvijeni internetski alati dobro su došli na području obrazovanja za povezivanje odgojno-obrazovnih djelatnika, učenika kao i polaznika predškolskih ustanova te kao potpora stručnom usavršavanju različitih profesija.

Pojavljuje se i pitanje digitalne nejednakosti, koja je sada postala i više nego očita. Što je s djecom iz ekonomski ugroženih obitelji čiji su roditelji izloženi visokoj razini egzistencijalnog stresa. Oni, ne samo da imaju problema s pristupom tehnologijama, već obično dobivaju slabiju podršku, manji nadzor i pomoć prilikom aktivnosti na internetu te su stoga ta djeca češće izložena negativnim utjecajima umreženih digitalnih tehnologija. Online igre, društveni mediji i programi za video-chat pružaju djeci mogućnost da se povežu i igraju sa svojim prijateljima, roditeljima i rođacima dok su u izolaciji. Sve ta povećana aktivnost na internetu podržava dječje učenje, socijalizaciju i igru, ali ih istovremeno izlaže pojačanom riziku. Prema izvještaju „Djeca u digitalnom svijetu” (UNICEF, 2017.), te rizike možemo podijeliti na: rizike sadržaja, rizike kontakta te rizike ponašanja.

Dugo vremena se smatralo da upotreba digitalnih tehnologija započinje u školskoj dobi, međutim istraživanja pokazuju da se te navike stvaraju već u vrlo ranoj dobi. Edukacija roditelja ključna je za osvješćivanje štetnosti i benefita digitalizacije kako bi uz pomoć tog znanja pružili djeci adekvatnu zaštitu. Prilikom korištenja digitalnih medija od iznimne je važnosti da roditelj odabire kvalitetne aplikacije te ih koristi kao saveznike za učenje i stjecanje novih vještina kod predškolskog djeteta. Također valja istaknuti važnost da se koriste ne dulje od jedan sat dnevno, izbjegavajući korištenje medija tijekom konzumiranja hrane i neposredno pred odlazak na spavanje. Savjeti o kvalitetnim aplikacijama i sadržajima za djecu predškolske dobi mogu se pronaći na mrežnim stranicama Udruge Roda. Svi koji sudjeluju u odgoju djece trebali bi koristiti preventivne strategije koje uključuju racionalni i kontrolirani pristup digitalnim uređajima.

Povezane vijesti

• KAKO DONOSITI OBITELJSKA PRAVILA? Praktični savjeti za roditelje ali i - djecu
• Online predavanje: KAKO POSTAVITI GRANICE MALOJ DJECI?
• TJEDAN PSIHOLOGIJE Mentalno zdravlje: Riječi koje svakodnevno slušamo, no znamo li što znače?