Ove smo godine bili epidemiološki najsigurnija zemlja i turistički najbolje plasirano odredište na Mediteranu, općenit je komentar sudionika i govornika na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma čiji je domaćin Župa Dubrovačka. Bilo je riječi o promjenama koje nas čekaju na putu iz novog u staro normalno, a govorilo se i o mladima u turizmu.

Ove turističke godine, čulo se na skupu, najviše turista stiglo nam je iz Njemačke, na drugom mjestu su bili domaći gosti, a slijede ih Slovenci, Poljaci, Austrijanci, Česi, Mađari, Slovaci, Nizozemci i Talijani. Naše najposjećenije destinacije bile su, kao i uvijek, one istarske, i to Rovinj, Poreč i Medulin.

Mladi u turizmu

U Župi Dubrovačkoj od četvrtka traje tradicionalni susret turističkih djelatnika i ostalih sudionika u hrvatskom turističkom sustavu. Dane hrvatskog turizma organiziraju Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora.

Na konferenciji o mladima u turizmu naglašeno je da se kroz Europski socijalni fond potiče mlade na profesionalni angažman u turizmu. Dopredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica podsjetila je da se o ovoj temi trenutno raspravlja i na nizu drugih skupova na kojima građani EU-a daju svoja viđenja europske budućnosti. Zaključci će biti, tvrdi ona, predočeni i uzeti u obzir kod svih relevantnih europskih institucija.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je Europa najatraktivnije turističko područje na svijetu sa 764 milijuna turista.

- Vjerojatno nema druge članice Unije u kojoj je omjer stanovnika i turista jedan naprema pet jer na naša četiri milijuna stanovnika dođe nam i do dvadeset milijuna gostiju. Hrvatska je brendirana kao sigurna destinacija. Čim je počela pandemija, smanjili smo turističke članarine i pokrenuli akciju "Safe Stay in Croatia" koja se pokazala ključnom za dolazak turista, tako da ove godine imamo čak 89 posto vrijednosti fiskaliziranih računa iz turistički rekordne 2019. godine, rekao je Plenković.

Istaknuo je da smo imali uspješnu turističku sezonu, između ostalog, i zbog činjenice da smo osigurali punktove za testiranje i besplatno cijepljenje protiv Covida-19 za sve posjetitelje.

- Tu su danas s nama mladi iz centara za kompetencije i ugostiteljska zanimanja. Želimo čuti vaš glas. Želimo i od vas čuti kako povećati zanimanje za turističke profesije, a da bi u konačnici naš turizam imao potrebne kadrove, poručila je mladima ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Da je Hrvatska u iznimno zahtjevnoj 2021. godini zaista bila mediteranski turistički prvak potvrđuju i brojke.

- Imali smo čak 13,2 milijuna dolazaka i 83 posto više noćenja nego lani, otkrio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodajući da su takvom uzletu hrvatskog turizma u okolnostima pandemije pridonijele brojne ispravne odluke koje su donesene u pravo vrijeme, poput slobodnog prolaza gostiju preko državne granice uz Covid putovnice, odlične suradnje između javnog servisa i privatnog sektora te pravodobnog informiranja naših gostiju o zdravstvenoj situaciji u Hrvatskoj. Svemu tome prethodile su vrlo racionalne odluke Vlade, kaže Staničić, koja je situaciju s koronavirusom uspjela kontrolirati u pravo vrijeme, kada su se počele redati rezervacije za ljeto 2021.

Atipični gosti

U pauzama između mnogobrojnih panela i neformalnih diskusija, sreli smo i direktora Turističke zajednice Istarske županije Denisa Ivoševića, koji je preuzeo nagrade u ime šefa istarskog Stožera Dina Kozlevca. Na pitanje kakva je bila struktura gostiju u Istri u odnosu na posljednju uspješnu sezonu 2019. godine, Ivošević kaže da nam je koronakriza, na neki način, čak i pomogla.

- Koliko nam je s jedne strane odmogla, više nam je pomogla, barem u turizmu i promjeni strukture gostiju. Bili smo dobro pripremljeni i organizirani, pogotovo u smislu testiranja i cijepljenja. Naposljetku, to smo dobro iskomunicirali svim našim bitnim inozemnim tržištima. Već dugo radimo na restrukturiranju i repozicioniranju Istre u turizmu, već duže od 15 godina. Kad u mozaiku ne posložite bar 70 posto cjeline, ne znate kako će izgledati. Mi smo na dobrom putu i posložili smo se dovoljno, vidi se slika i to su gosti itekako prepoznali, ističe Ivošević.

Procjenjuje da je Istra u 2020. i 2021. dobila goste koji su inače običavali odlaziti na daleka putovanja, bilo da se radi o Floridi, Madagaskaru ili Tajlandu. Onemogućeni zbog koronakrize, u novim su se uvjetima odlučili za druge, bliže destinacije, pa su neki od njih tako stigli u Istru, gdje su boravili jako dugo, pa i mjesecima. Očito su neki od njih 2020. godine prepoznali Istru pa su nam se vratili i ove godine, kaže Ivošević.

- Naravno, imali smo i određen dio sreće, ali smo ju trebali i isprovocirati i iskoristiti. Bili smo dobro organizirani, sigurni i u kratkom smo se roku prilagodili novim uvjetima. Ti novi gosti su za nas bili atipični, putnici velike platežne moći, što potvrđuje veći promet u hotelima i restoranima, ali i drugim objektima viših kategorija, veli Ivošević.

Na upit o procjeni za sljedeću godinu, odgovara oprezno. "Zasigurno će se vratiti u igru svi naši konkurenti koji su do sada bili onemogućeni poslovati zbog pandemije. Znamo da su, primjerice, Portugal i Španjolska početkom srpnja ispali iz igre, a Grčka i Turska imale su, pored loše epidemiološke situacije, i požare. Italija se pretežito bazirala na domaćem turizmu. Kako bilo, mi smo ove godine definitivno pobjednici Mediterana u turizmu, a Istra, kao uvijek, i pobjednik Hrvatske, ističe Ivošević i podsjeća da je Rovinj očekivano prvi s 900 tisuća noćenja više od drugoplasiranog Poreča.

Nedostatak radnika

Kao izazov ističe problem radne snage koji nas, kao i druge zemlje Europe, sprječava da otvorimo baš sve objekte koje imamo. Ipak, većina je bila u pogonu, ističe Ivošević. No, mnogi nisu imali dovoljno radne snage, pa tako nisu željeli umanjiti reputaciju otvarajući svoje restorane i hotele uz manjak radnika.

- Država treba napraviti fleksibilan okvir s obzirom da smo puno manja destinacija u odnosu na neke druge. Moramo biti jako prilagodljivi da bismo mogli brzo reagirati i ponuditi rješenja - dovesti radnike za koje se bore i ostale zemlje. Potrebne su nam vize, kvote, omogućavanje privatnom sektoru olakšica i poticaja, zaključuje Ivošević.

Boris Žgomba, prvi čovjek pulskog Unilinea i predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK, ocjenjuje da je ovogodišnja sezona definitivno prošla iznad svih očekivanja, i po dolascima i po financijskim rezultatima, odnosno iznosom fiskaliziranih računa.

- Ipak valja podsjetiti da je 2019. bila godina eksplozije i nekontroliranog dolaska gostiju. Najviše smo se borili za održivost turizma. Ta je godina pokazala da imamo prenapučene gradove bez adekvatne infrastrukture koja puca po šavovima, konstatirao je Žgomba.

I ove godine, veli, nismo ni sanjali da će štogod biti, pa se također dogodila eksplozija. Upozorava da, čak i kada bi se održale ovogodišnje brojke, ulazimo u opasnost nedostatne infrastrukture, bilo da se radi o vodi, struji i otpadnim vodama, ili cestama i parkiralištima.

- Ove su nas sezone zapali gosti koji vjerojatno nisu prvotno htjeli doći u Istru, koji bi inače pošli na, primjerice, Siciliju. Uz to, oni su više platežne moći, a samim time i većih zahtjeva. Preostaje se samo nadati da će nam se takvi vratiti i dogodine. Jedan dio je iznenađen novom predivnom destinacijom i vratit će se. Drugi dio, koji je vezan uz kvalitetu usluge, sasvim sigurno neće. Otići će dalje. No, to nije problem budući da takvi gosti uglavnom nisu lojalni destinaciji, zaključuje Žgomba.

Kampovi ispred hotela

- U razgovorima s domaćim i stranim partnerima, ali i institucijama, dolazimo do zaključka da pandemija više nije tema. O tome se više ne razgovara, pa ni u Europi, već smo se vratili starim, uobičajenim temama. Koronavirus sasvim će sigurno ostati medicinski problem, ali prestaje biti turistički, siguran je Žgomba.

Također ističe problem radne snage. "Imamo hardware, odnosno hotele, restorane, brodove, autobuse, ali ono što nemamo je software u smislu kadrova. Ove je godine toga falilo, a i dio zaposlenih bio je upitne kvalitete budući da smo morali nužno sniziti kriterije. Neki se hoteli i restorani nisu ni otvorili zbog nedostatka kadra. Tako smo pali s kvalitetom usluge. Naravno, preživjeli smo, ali koja je cijena toga, još ćemo vidjeti", kazao je Žgomba.

Nedostatak kadra kroničan je problem, turistički djelatnici često odlaze iz sektora i zapošljavaju se u drugim djelatnostima, a neki odu u inozemstvo. "Znamo da u većini zemalja u uslužnim djelatnostima rade stranci. Sada smo i mi došli na to. Lokalno je stanovništvo nezainteresirano za tu vrstu rada, pa smo jednostavno primorani dovesti ljude koji žele raditi. U Istri također moramo sjesti i analizirati stvaramo li dovoljno kadrova koji su potrebni da bismo održali glavnu djelatnost na Poluotoku. Ja mislim da ne stvaramo. Ukratko, od hardvera nam fali bolja infrastruktura, a od softvera radna snaga", zaključio je Žgomba.

Direktor medulinskog TZ-a Enco Crnobori kaže da će općina Medulin ovu godinu završiti s otprilike 2,4 milijuna noćenja. Rekordne 2019. bili su na 2,8 milijuna.

- Promet bi trebao biti na nekakvih 85 posto u odnosu na 2019. godinu, što je odličan rezultat, budući da je plan bio 65 posto. Bila je to sinergija između Ministarstva, županijskih i lokalnih TZ-ova, Stožera civilne zaštite te gradova i općina. Svi smo puhali u isti rog i zato imamo takve rezultate. Nama u Medulinu je i posezona bila bolja nego rekordne 2019. U rujnu ove godine imali smo 15 posto više gostiju nego u rujnu 2019., a to se nastavlja i sada u listopadu. Kamp Kažela na današnji dan broji oko 300 gostiju. Inače, 40 posto prometa čine nam gosti iz Njemačke koji su, iako u lockdownu, znali da smo sigurna destinacija pa su nam se zato i vratili, kaže Crnobori.

Ističe i ulogu Arena Hospitality Grupe u cijelom tom procesu. "Svi su nam kapaciteti bili otvoreni, što drugdje nije bio slučaj. Ipak, hoteli su imali malo manje prometa. Popunjenost im je bila 8-12 posto. Po broju gostiju prednjače, naravno, kampovi, a slijedi privatni smještaj. Nautički turizam je ove godine, ali i prošle, odlično radio, kaže Crnobori. Navodi značajnu promjenu u ponudi ljetnih manifestacija: orijentirali su se pretežito na manje događaje zbog, naravno, korona-mjera, no učinak je bio isti.

Kaštijun je ometač

- Radili smo manje manifestacije u svim mjestima i pokazali da se i s manje novca može doći do željenog rezultata. Ipak, morali smo odustati od gastronomskog programa, napomenuo je Crnobori. Na pitanje prati li infrastruktura turističke brojke, potvrđuje da im je najveći problem promet, a boji se i pretjerane apartmanizacije. "Treba promišljati o tome. Infrastruktura pati, a prostor treba razvijati održivo i ravnomjerno. Kaštijun je također velik problem i ometač. Ove sezone se, kao i prijašnjih, radilo u nemogućim uvjetima i mislim da taj Centar definitivno nije trebao biti tu gdje je. Kaštijun je Ferrari koji nije imao dobrog vozača, ali ni gume, slikovito je zaključio Crnobori.

Malo drugačiju sliku turizma u Hrvatskoj s naglaskom na prava radnika predstavila nam je šefica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić.

- Već se nekoliko godina za redom osjeća nedostatak radnika u turizmu. Iz toga proizlaze i mnogobrojna kršenja njihovih prava, od prava na dan tjednog odmora ili na pauzu između dva radna dana, do puno većih problema kao što su niske plaće, što je danas bila i tema na panelima. Evidentno je da je motivacija radnika za odabir zanimanja u turizmu upravo plaća, prihod. Oni bi se rado vratili kada bi plaća bila veća. Ove godine zbog koronakrize sezona je prilično kasno krenula, ali je bila neočekivano dobra. Činjenica je da su radnici doslovce pljuvali krv od napora. Nije bilo dovoljno kadra, država nije osigurala sve preduvjete da bi se pravovremeno moglo uvesti dovoljno radne snage. S obzirom da se vrlo dug period nije radilo, interesa je bilo, i radnika i poslodavaca, da se turisti prime i da se ostvare neki prihodi za, između ostalog, i veće plaće radnicima.

Kako mlade privući da rade u turizmu? Kazati im da će raditi tri do pet mjeseca u sezoni za malu plaću koja je za 20 posto niža od državnog prosjeka (5.680 kuna)? Da će raditi bez slobodnog dana ili bez pauze? Kako će živjeti samo od sezonskog rada? Da u tim uvjetima neće moći planirati život i obitelj? Strašno me smeta kada poslodavci traže opravdanje za situaciju, a ne vide što su oni sami mogli napraviti da bi radnicima bilo bolje. Sigurna sam da su skoro svi mogli više uložiti u standard radnika. Da su kod nas uvjeti dostojni čovjeka, radnici bi nam ostali i ne bi nam bili potrebni stranci. Inače, moram reći da su gospodarstvenici tijekom ovog skupa radije šetali Dubrovnikom umjesto da se informiraju i slušaju o uvjetima i plaćama radnika, poručila je Cvitić.

Povezane vijesti

• Današnji gosti se mijenjaju i postaju sve zahtjevniji. VRIJEME JE DA SE MIJENJAMO I MI
• Boris Žgomba, predsjednik Uprave pulskog Unilinea i jedan od najvećih znalaca u hrvatskom turizmu, ZA GLAS ISTRE OBJAŠNJAVA KAKO NAKON KORONE VRATITI TURIZAM U ŽIVOT
• TURIZAM NA RESPIRATORU Boris Žgomba, vlasnik Unilinea: Ne očekujem više turističke BROJKE KOJE SMO DOSAD OSTVARIVALI!