TURIZAM DANAS I SUTRA

Današnji gosti se mijenjaju i postaju sve zahtjevniji. VRIJEME JE DA SE MIJENJAMO I MI

Boris Žgomba (N. LAZAREVIĆ)

Boris Žgomba (N. LAZAREVIĆ)


Rješenje valja tražiti u promjeni načina razmišljanja i djelovanja svih koji u turizmu i od turizma žive. Riječ je, između ostalog, o sljedećim principima: prvo, moramo iz faze hiperpotražnje preći u fazu konkurentnosti; drugo, početi se ponašati međusobno solidarno i s uvažavanjem ograničenja prirodnih resursa, i treće, nužno je učiti iz svojih pogrešaka i stalno se mijenjati

PIŠE BORIS ŽGOMBA, predsjednik Uprave Unilinea i Udruge hrvatskih putničkih agencija

Bez razvoja nema napretka, a u turizmu s napretkom stiže opasnost ugrožavanja održivosti prostora unutar kojeg se odvija turistička djelatnost. Opasnost je pritom univerzalna i vrijedi za sve – lokalno stanovništvo, hotele, kampove, marine, turoperatore, ugostitelje i putničke agencije – ukratko, sve dionike i sudionike u turizmu. Postaje direktno ili indirektno tim veća kad uzmemo u obzir sadašnju ovisnost hrvatskog društva i države o turizmu kao gospodarskoj grani, imajući u vidu da turizam generira oko 20 % nacionalnog društvenog proizvoda. Za početak bi svi mi iz turističkog sektora željeli da se ta ovisnost smanji razvojem drugih gospodarskih grana.

Opasna faza

Podsjećam da sam još u najavi sezone 2017. nagovijestio da hrvatski turizam ulazi u opasnu fazu. Nekoliko mjeseci kasnije svjedočili smo preopterećenosti velikog broja lokalnih domaćih destinacijskih infrastruktura, posebno u Istri, prouzročenih prekomjernim brojem gostiju. Posljedice su bile očigledne – od čistoće vanjskih površina, nedostatka prostora za parkiranje, do nemogućnosti davanja kvalitetne usluge gostima uslijed pomanjkanja stručne radne snage.

Rješenje valja tražiti u promjeni načina razmišljanja i potom djelovanja svih koji u turizmu i od turizma žive. Riječ je, između ostalog, o sljedećim principima: prvo, moramo iz faze hiperpotražnje preći u fazu konkurentnosti; drugo, početi se ponašati međusobno solidarno i s uvažavanjem ograničenja prirodnih resursa, i treće, nužno je učiti iz svojih pogrešaka i stalno se mijenjati.

Jer, današnji se gost promijenio i konstantno se mijenja. Ima potrebu živjeti na destinaciji kao lokalac, preferira autentičnost i tradiciju, iskazuje pažnju prema očuvanju okoliša, teži ka novom pristupu zdravlju i zdravom životu. To znači da postaje sve svjesniji, etičniji, odgovorniji i time - zahtjevniji. I za razliku od dosadašnjeg tipa gostiju na koji smo navikli, ima više raspoloživog vremena i interesa da se posveti onom zbog čega je i došao, bilo da je riječ o sportskom, kulturnom i povijesnom, gastro turizmu, odnosno turizmu zdravog života. To je dovelo i do nove globalne definicije luksuza u turizmu. Novi luksuz nastaje kada se gostu, slikovito rečeno, omogući da bude ono što želi biti u čistom i nenarušenom prirodnom prostoru, i to po mogućnosti u zonama tišine.

Naši se gosti mijenjaju, vrijeme je da se mijenjamo i mi. Poslovno rečeno, destinacijski dionici, dakle i javni i privatni sektor, moraju početi međusobno intenzivnije razgovarati, surađivati i kvalitetnije djelovati, sve u cilju stvaranja nove kvalitete turističkih proizvoda, odnosno doživljaja s ugrađenom dodatnom vrijednošću. Takvi turistički proizvodi nisu isključivo sezonalnog, već su cjelogodišnjeg karaktera. Nose prihodovno i profitno više sa relativno manjim, a održivim brojem turista, kako za onog koji pruža usluge, tako i za društvo u cjelini, uz znatno manje ukupno opterećenje destinacije.

U tom svjetlu valja razmišljati o receptivnim kapacitetima dizajniranim sukladno ambijentu i mogućnostima u kojima ćemo biti u stanju ponuditi prvenstveno lokalne proizvode. Ekspanzija privatnog smještaja, kada se na svaki jedan novi ležaj u hotelima otvara 14 u privatnom smještaju, za svaku destinaciju stvara novi i teško održivi pritisak u svakom pogledu, što može neutralizirati jedino tržište. No, naglašavam da ta ekspanzija nije rezultat isključivo novoizgrađenih objekata, već u velikoj mjeri i prijelaza već postojećih iz sive zone.

Prodaja na dlanu

Internet je naš saveznik, a ne neprijatelj. Otvorio je prostor, slikovito rečeno, svijeta na dlanu. U tom novom svijetu, svatko dobiva šansu da osmisli, prodaje i kupuje izvorne turističke proizvode, s time da internet preskače, odnosno smanjuje broj posrednika u prodaji. Globalne prodajne platforme su realnost i, u isto vrijeme izazov. U tržišnoj utrci ostaje onaj koji inovativan, kreativan i spreman na stalnu promjenu. U našem slučaju, onaj koji je u stanju osmisliti inovativne turističke doživljaje za novonastalu publiku koja te doživljaje i kupuje te je za to spremna potrošiti više, vodeći se načelom da je doživjeti važnije nego imati.

Da bi sve što želimo i ostvarili, valja učiti iz tuđih i vlastitih i dobrih i manje dobrih iskustava i stalno se educirati u hodu. Vrijeme je da iz faze bahatosti i hiperpotražnje što bezbolnije prijeđemo u fazu održivosti i konkurentnosti. I to odgovorno i usklađeno u svakom pogledu i na svaki mogući razuman način, boreći se za svakog gosta.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini