Incident u Premanturi?
Divlje svinje (još uvijek) ne grizu turiste po kampovima
(Reuters)
Poljskog državljanina ozlijedile su divlje svinje početkom mjeseca svibnja u jednom premanturskom kampu. Strani je gost usred noći potražio medicinsku pomoć u pulskoj bolnici, a liječnička obrada pokazala je da su ozlijede daleko blaže nego što su nam to prve informacije iz Premanture sugerirale. Naime, do nas je isprva došla priča da je Poljak teško ozlijeđen tako što ga je po ruci izgrizla krmača, a koja je nasrnula na njega tijekom sukoba s njegovim psom.
Zavjet šutnje
- Pacijent je obrađen 4. svibnja u noćnim satima, a radilo se o ogrebotini lijeve podlaktice koja je primarno zbrinuta previjanjem, nakon čega je otpušten kući. Prema dostupnim podacima, ozljeda je nastala uslijed naleta divlje svinje tijekom šetnje, izvijestio nas je mr.sc. Andrej Angelini, dr.med., ravnatelj OB Pula.
Kako smo neslužbeno doznali, Poljak se iz bolnice u kamp vratio u noćnim satima s manjim flasterom ili povezom na zapešću lijeve ruke. Da su u pitanju zaista bili ugrizi tako velike i jake životinje, ozljede bi bile kudikamo teže.
Nije bilo lako provjeriti sve informacije ovog slučaja, s obzirom da je Poljak odavno napustio kamp te da ne raspolažemo njegovim imenom. Uz to, mnogi su zauzeli poziciju šutnje, jer priča sigurno nije ugodna po lokalni turizam. Na naš upit oglušila se i uprava društva koje upravlja kampom. Tako da su sve raspoložive informacije o tome što se doista događalo u kampu - neslužbene. A ona pak sugeriraju da divlje svinje nisu napale čovjeka, nakon što je njegov pas nasrnuo na njih, niti su ga grizle. Vjerojatnije je da su se krmače razbježale kad su se susrele s čovjekom te da je do kontakta došlo slučajno, u paničnom mimoilaženju.
- U Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije u proteklom razdoblju nije se javila osoba koju bi ugrizla divlja svinja, niti smo iz drugih zdravstvenih ustanova dobili takvu dojavu, što je inače praksa kada dođe do ugriza životinje, izvijestila na je specijalistica epidemiologije dr.sc. Branka Sep-Ševerdija, dr. med., voditeljica Odjela za operativnu epidemiologiju.
- Ukoliko dođe do ugriza životinje, takva rana se mora dobro isprati vodom i sapunom, sterilno previti, a osoba zaštiti antibiotskom terapijom te zaštitom protiv tetanusa. Takvi se ugrizi obavezno prijavljuju nama, u NZZJZIŽ, u antirabičnu ambulantu gdje se onda, ovisno o okolnostima ugriza, provodi i postekspozicijska antirabična zaštita cijepljenjem protiv bjesnoće, navodi Sep-Ševerdija. Podsjećamo da je Hrvatska još 15. travnja 2021. službeno proglašena zemljom slobodnom od bjesnoće.
Problemi u lovačkom savezu
- Prema dostupnim stručnim podacima, napadi divljih svinja na ljude najčešće se događaju u situacijama kada se životinja osjeti ugroženom, osobito tijekom iznenadnog bliskog kontakta, zaštite mladih te ako je u životnoj opasnosti (npr. nakon ranjavanja), nikada kao spontana agresija prema čovjeku, navodi Sep-Ševerdija.
Divlje svinje sveprisutne su u Premanturi i redovno se na društvenim mrežama objavljuju snimke njihovih pohoda kroz naselje. Premanturski lovci potvrđuju nam da divljač često gostuje i u kampovima, no za konkretan slučaj ozljeđivanja Poljaka, kažu, nisu čuli. Za slučaj je čuo predsjednik Lovačkog društva Istra Davor Peruško, ali nam je i rekao da ništa više od toga ne zna.
- Sada je razdoblje kada divlje svinje vode mlade i to može biti opasno. Trebalo bi izbjegavati odlazak u šumu sa psom, jer kad pas zalaje uznemiri se krmača s mladima. Normalno je da će vepar i krmača braniti svoje mlade ako lajanje shvate kao napad. I lovcima je od 1. travnja zabranjeno ulaziti u šumu s psima zbog reprodukcije divljači, kaže Peruško.
Navodi da unatoč evidentnom porastu divljači u blizini naselja, lovačke puške već neko vrijeme miruju. Lovački savez potresale su afere, kaže, mijenjalo se vodstvo te je trenutno slaba koordinacija s nadležnim ministarstvom koje bi trebalo izdavati dozvole za odstrel.
Divljači ne treba prilaziti
Da divlje svinje nisu sklone agresiji u naselju, sugerira i navodna snimka divljih svinja u kampu, na kojoj se, kažu nam, vidi kako ruše kantu za smeće, ali se i na prvi znak dolaska psa povlače u mrak. Na takvo mirno ponašanje divljači ukazuje i doktorica Sep-Ševerdija.
- Divlje svinje su inteligentne i uglavnom plahe životinje koje u pravilu izbjegavaju kontakt s ljudima i kada vide čovjeka pokušavaju se udaljiti od njega te se ne smatraju životinjama koje spontano napadaju ljude bez razloga, napominje Sep-Ševerdija. Približavaju se naseljenim područjima u potrazi za hranom samo zato jer im je ljudskim djelovanjem većina njihovih prirodnih staništa uništeno. Divlje svinje navikavaju se na prisutnost ljudi, a sve se više na njih navikavaju i ljudi.
Ipak, divljači ne treba prilaziti - od držanja međusobne distance nitko još nije stradao.
Od doktora Angelinija doznajemo da se u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu tek sporadično javljaju pacijenti ozlijeđeni u kontaktu s divljači. Najčešće se radi o ogrebotinama i razderotinama, a povremeno se zaprimaju i pacijenti ozlijeđeni u prometnim nesrećama nastalim uslijed naleta na divljač.
Stručnjaci napominju da daleko veća opasnost po čovjeka predstavlja konzumacija mesa divljači nego susret s njom.
- Što se tiče bolesti koje bi divlja svinja mogla prenijeti na čovjeka, to su uglavnom bolesti koje čovjek može dobiti konzumacijom mesa, a koje veterinar nije pregledao i nije termički dovoljno dobro obrađeno (npr. trihineloza, hepatitis E, toksoplazmoza, salmoneloza,...). Treba naglasiti važnost dobre termičke obrade mesa, jer sušenje, dimljenje, soljenje i zamrzavanje mesa divlje svinje ne uništava većinu uzročnika bolesti, zaključuje Branka Sep-Ševerdija.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
