zajednički cilj struke i gospodarstva
Sigurnost na radu nije trošak, već ulaganje: Ako ljudi stradavaju, tada cijeli sustav gubi smisao
Ilustracija (Snimio Patrik Macek / Pixsell)
Sigurnije radno okruženje kao zajednički cilj struke i gospodarstva bio je u središtu izbornog sastanka Strukovne grupe zaštite na radu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijska komora Pula, na kojem je jasno naglašena potreba snažnije suradnje, razmjene iskustava i sustavnog unapređenja prakse zaštite na radu. Za predsjednika Strukovne grupe izabran je Mateo Škuflić iz Maistra d.d., dok je za zamjenika predsjednika imenovan Sebastian Milotić iz Calucem d.o.o.. Već na samom početku mandata naglašeno je kako će fokus rada biti na konkretnim rezultatima i vidljivim pomacima na terenu.
Suradnja kao temelj promjena
Na sastanku je zaključeno kako je jačanje suradnje među stručnjacima, poslodavcima i institucijama ključno za podizanje razine sigurnosti i zdravlja na radu. Strukovna grupa pozvala je sve relevantne dionike da se aktivno uključe u njezin rad, kako bi zajednički doprinijeli razvoju kvalitetnijih i učinkovitijih rješenja.
- Strukovna grupa osnovana je s ciljem jačanja suradnje i razmjene iskustava među stručnjacima te podizanja razine sigurnosti i zdravlja na radu. Kroz zajednički rad želimo potaknuti kvalitetniju primjenu propisa, bolju edukaciju i stvaranje sigurnijih radnih okruženja, poručio je Mateo Škuflić.
Njegov zamjenik Sebastian Milotić naglasio je kako sigurnost mora biti apsolutni prioritet u svakom poslovnom procesu. - Ako ljudi stradavaju na radu, tada cijeli sustav gubi smisao. Upravo zato želimo povezati poslodavce i stručnjake, približiti im zakonske obveze, ali i njihovu pravilnu primjenu u praksi, istaknuo je.
Edukacija i praksa u prvom planu
Jedan od ključnih smjerova djelovanja Strukovne grupe bit će edukacija kroz stručna predavanja i radionice. Planira se organizacija niza tematskih skupova koji će obuhvatiti područja zaštite na radu, zaštite od požara, pružanja prve pomoći, ali i šire teme opće sigurnosti. Naglasak će biti na praktičnim primjerima i rješenjima iz svakodnevne prakse, a predavanja će se održavati u kompaktnim formatima kako bi bila dostupna što većem broju sudionika. Cilj je omogućiti stručnjacima kontinuirano usavršavanje, ali i pružiti konkretnu podršku poslodavcima.
- Posebna pažnja posvetit će se temama važnima za lokalnu zajednicu, poput sigurnosti dječjih igrališta, bazena i vodenih sadržaja, čime se djelovanje Strukovne grupe širi i izvan okvira radnih organizacija, ističe Škuflić.
Unatoč vidljivim pomacima, stanje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u Hrvatskoj i dalje otvara niz pitanja. Kako ističu stručnjaci, sve dok postoje teške i smrtne ozljede na radu, prostora za napredak ima i više nego dovoljno. Kao najveći izazovi izdvajaju se nedostatak kvalificirane radne snage, izražena sezonalnost u pojedinim sektorima, osobito turizmu, te sve veći broj stranih radnika. Upravo potonji segment zahtijeva dodatne napore u edukaciji, prilagodbi sigurnosnih procedura i komunikaciji. Dodatni problem predstavlja i opsežna administracija, koja često opterećuje poslodavce i odvlači fokus s ključnog, a to je stvarna sigurnosti na radnom mjestu. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost razmjene znanja i iskustava, koja može pomoći u pronalaženju učinkovitijih rješenja.
Digitalizacija i standardi kao prilika
U suvremenim uvjetima poslovanja sve veću ulogu ima digitalizacija, uključujući i primjenu umjetne inteligencije u sustavima zaštite na radu. Takvi alati omogućuju bržu obradu podataka, prepoznavanje rizičnih obrazaca i učinkovitije planiranje preventivnih aktivnosti.
- Umjetna inteligencija (UI) danas mijenja način na koji se poslovi obavljaju, a njezin će značaj u području zaštite na radu i dalje rasti. Posebno je korisna u administrativnim poslovima, gdje može znatno ubrzati obradu podataka i izradu dokumentacije. UI može analizirati velike količine podataka, prepoznati trendove i ukazati gdje je potrebno pojačati preventivne aktivnosti. Uz to, može otkriti rizične obrasce ponašanja, analizirati slike i video materijale radi uočavanja opasnosti te pregledati projektnu dokumentaciju kako bi upozorila na rizike prije početka radova. UI također olakšava edukaciju i komunikaciju, uključujući i radnike iz različitih zemalja, kroz jednostavnije prevođenje sigurnosnih uputa, vizualne prikaze i sadržaje prilagođene različitim jezicima i kulturama. Zbog svega toga UI postaje ključan alat za stručnjake zaštite na radu u okruženju koje se brzo mijenja i zahtijeva jednako brza i precizna rješenja, veli Škuflić, a njegov zamjenik Milotić kaže kako je to put i smjer kojem treba krenuti.
- Pogotovo u smjeru smanjenja papirnate administracije i slično. Ima već jako puno digitalnih alata na mobitelima za interni nadzor u opticaju i odlično funkcioniraju, ima različitih varijanti, neke tvrtke imaju na primjer postavljene QR kodove po pogonima, skenira se lokacija i upiše se interni nadzor, odmah se po potrebi pokreću i korektivne akcije na licu mjesta. Ovo uvelike olakšava obaveze ovlaštenicima poslodavca. Ostali tehnički alati kao na primjer AI kamere na viličarima isto tako rade odlično i uvelike povećavaju sigurnost svih uključenih u interni transport, a smanjuju se i oštećenja na opremi. Postoje i senzori koji detektiraju ako radnik ne nosi svu potrebnu osobnu zaštitnu opremu koja je potrebna na određenom mjestu i onda reagiraju, što isto tako pomaže poslodavcima. Postoje razne dobre praske iz digitalizacije, zadnju koju sam čuo je da zaposlenici uz standarde alarme dobiju i poruku na mobitel ako se zahtijeva evakuacija iz radnih prostorija i prostora. Međutim kao što sam spomenuo, još se uvijek previše koriste prečaci u obavljanju radova, pogotovo na gradilištima i moramo raditi na razvoju svijesti prema sigurnosti i bez umjetne inteligencije, rekao je Milotić.
Međunardoni standardi
Također, važnu ulogu imaju međunarodni standardi poput ISO 45001, koji pomažu u sustavnom upravljanju sigurnošću. No, kako ističu stručnjaci, ključ uspjeha nije u formalnom uvođenju normi, već u njihovoj dosljednoj i stvarnoj primjeni.
U industrijskim sektorima takvi standardi često predstavljaju i preduvjet konkurentnosti na međunarodnom tržištu, dok u drugim djelatnostima doprinose podizanju kvalitete usluge i sigurnosti korisnika.
- Standardi mogu doprinijeti jako puno, i to ne samo kod sigurnosti radnika već i njihovih zajednica u kojima djeluju, pogotovo kod norme za sigurnost u prometu, poslodavci koji su uveli normu 39001 uvelike su poboljšali i uredili svoje prijevozničke aktivnosti i kulturu u prometu. Na žalost, još se uvijek ne prepoznaju dovoljno dobre prakse, pogotovo ako ti određeni procesi nisu striktno navedeni u zakonskoj regulativi, poslodavci ih ne primjenjuju. Dosljedna primjena normi nas usmjeruje da svaku radnu aktivnost sagledamo kroz procjenu rizika i samim time se poboljšavamo na svakom koraku u svim poslovnim procesima. Hrvatski poslodavci koji pružaju usluge u inozemstvu znaju koliko je implementacija i primjena norme ISO 45001 bitna, a često je i uvjet da bi uopće bili konkurentni i uklopili se u sustav i način izvođenja radova kod investitora, kaže Milotić.
Predsjednik Strukovne grupe Škuflić, pak, smatra kako, primjerice, norma ISO 45001 može biti vrlo korisna za podizanje sigurnosti, ali samo ako se primjenjuje stvarno, a ne formalno.
- Ako se uvede samo radi zadovoljavanja zahtjeva, postoji rizik da "papir" zamijeni najvažniji dio posla stručnjaka zaštite na radu, a to je procjenjivanje rizika na terenu i razumijevanje stvarnih uvjeta rada. Kada se provodi pravilno, ISO 45001 pomaže tvrtkama da jasnije prepoznaju rizike, standardiziraju procese i ojačaju preventivne mjere, što povećava sigurnost radnika. U turizmu i ugostiteljstvu utjecaj ove norme na konkurentnost je manji, jer se više vrednuju drugi međunarodno priznati certifikati koji doprinose sigurnosti radnika, ali i samih gostiju, te time pozitivno utječu na imidž i kvalitetu usluge, dodao je Škuflić. Zaključak je jasan. Sigurnost na radu nije trošak, već ulaganje. Ulaganje koje se vraća kroz zadovoljne radnike, kvalitetnije poslovanje i dugoročnu konkurentnost gospodarstva.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
