Nužne promjene
Bez hlada, vode i sigurnosti: Rad na otvorenom postaje prijetnja zdravlju i životu
(Snimio Sergej Drechsler)
Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), velike vrućine svake godine diljem svijeta dovedu do 22 milijuna ozljeda na radu i gotovo 19 tisuća smrti povezanih uz takav rad, a ljeta su sve toplija pa i rad na otvorenom s vremenom postaje sve opasniji, upozorava Sindikat graditeljstva.
Ljetne vrućine koje se iz godine u godinu intenziviraju zbog klimatskih promjena sve snažnije pogađaju radnike na otvorenom, a postojeći zakonski okvir u Hrvatskoj, kao i u većem dijelu Europske unije, nedovoljno je učinkovit u zaštiti njihovog zdravlja i života. O tome svjedoče i sindikalna iskustva s terena, kao i upozorenja pučke pravobraniteljice, koja najavljuje konkretne preporuke za izmjene propisa.
Rad bez hlada, bez vode, bez sigurnosti
"Radnici nam se redovito javljaju s problemima vezanima uz rad na otvorenom tijekom ljetnih mjeseci. Oni su različiti, od nedostatka rashlađenih prostora, hladne vode i češćih pauza, do potpune izloženosti suncu na gradilištima bez ikakve zaštite", kaže za Hinu glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar. Posebno su pogođena područja priobalja i kamenjara, gdje radnici rade bez hlada i bez mogućnosti da se sklone u rashlađene kontejnere, jer oni, kad postoje, često dosežu i 60 stupnjeva Celzija, pojašnjava.
Sindikat već godinama uoči ljeta šalje apele poslodavcima da organiziraju radno vrijeme i uvjete rada u skladu s vremenskim prilikama. Predlažu češće pauze, pomicanje radnog vremena u hladnije dijelove dana, opskrbu vodom i rashladnim prostorijama, no reakcije su, kaže Ferdebar, neujednačene.
Dodaje da su veće firme u pravilu bolje organizirane, pogotovo ako posluju i u inozemstvu pa prenose standarde zaštite na radu iz drugih država. No kod manjih izvođača, a osobito kod podizvođača na velikim projektima, često nema nikakve sustavne zaštite. Sve ovisi o tome koliko je pojedini poslodavac osviješten ili spreman ulagati, kaže.
Humidex i stvarno toplinsko opterećenje
Sindikat se u svojim apelima poziva i na podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji putem Humidex indeksa mjeri stvarno toplinsko opterećenje.
"Temperatura od 29°C u hladu uz relativnu vlažnost zraka od 45 posto može značiti opterećenje od 34-35 stupnjeva Celzija. Ako radnik radi izravno na suncu, to skače i do 43 stupnja", objašnjava Ferdebar.
Kod asfaltiranja situacija je još teža jer radnici trpe i radijaciju s asfalta koji se ugrađuje na 160°C.
"Pitanje je kako netko uopće izdrži takve uvjete. Imamo ljude koji nose kacige, reflektirajuće prsluke, odjeću dugih rukava, pri čemu tijelo ne diše, zrak stoji, a prašina dodatno otežava disanje", dodaje.
Pučka pravobraniteljica: Rad na vrućini postaje pitanje ljudskih prava
Da su posljedice potencijalno smrtonosne, potvrđuju i podaci Međunarodne organizacije rada (ILO): zbog ekstremne vrućine godišnje se u svijetu dogodi više od 22 milijuna ozljeda na radu i gotovo 19 tisuća smrti. U Hrvatskoj se ta tema tek probija u javni prostor, ističe pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u izjavi za Hinu.
"Rad na ekstremnim vrućinama doista može biti nehuman i utječe na temeljna prava radnika, poput prava na zdravlje, na sigurne uvjete rada, pa i na život", upozorava. Dodaje da je riječ i o pitanju jednakosti jer teške fizičke poslove češće obavljaju radnici lošijeg imovnog stanja i nižeg obrazovanja, među kojima su osobito ranjivi stariji i oni sa zdravstvenim problemima.
Nakon analize važećih propisa i preporuka nadležnih tijela, njezin je Ured zaključio da zakonski okvir treba poboljšati. Pripremaju se i preporuke prema Ministarstvu rada kako bi se, u suradnji s poslodavcima, sindikatima, meteorolozima i stručnjacima medicine rada, konačno definirala jasna i provediva pravila.
Što piše u propisima i zašto to nije dovoljno?
Najkonkretnija zakonska obveza poslodavaca nalazi se u Pravilniku o zaštiti na radu na mjestu rada, koji propisuje da se, u slučaju rada pri visokim ili niskim temperaturama, moraju poštovati smjernice nadležnog zavoda za javno zdravstvo. No, problem je u tome što su te smjernice - upravo to: smjernice, a ne obvezujuća pravila, kaže Ferdebar.
Dodaje da su, za razliku od Hrvatske, neke države članice EU već su krenule u normiranje uvjeta rada na vrućinama.
"Španjolska, primjerice, propisuje obvezne mjere koje poslodavci moraju poduzeti kada državni meteorološki zavod izda narančasto ili crveno upozorenje. Austrija intenzivno vodi dijalog sa socijalnim partnerima da se rad prekida kad temperatura dosegne 35°C", pojašnjava, i dodaje da u sličnom smjeru idu Italija, Njemačka i Grčka. Hrvatska još nema takvu regulaciju, sve se svodi na preporuke koje nisu obvezujuće.
Pučka pravobraniteljica navodi da Europska agencija za okoliš poziva na uvođenje obveza zaštite radnika na otvorenom kao prioriteta javnih politika EU, dok je Europska konfederacija sindikata (ETUC) ovog ljeta zatražila donošenje posebne direktive o radu na vrućinama.
Radnici prepušteni sebi, sindikati traže promjene
"Radnici su često prepušteni sami sebi. Ako se požale, mogu biti optuženi da odbijaju raditi. A poslodavci će reći da DHMZ pokazuje 31°C i da to nije strašno. No kad se uračuna stvarno opterećenje, to može biti izuzetno rizično", kaže Ferdebar.
Tajnik sindikata dodaje i da edukacija radnika mora biti redovita i specifična za ovakve uvjete o tome kako prepoznati simptome iscrpljenosti, koliko tekućine unijeti, kako reagirati ako kolega kolabira. Ipak, bez zakonskog okvira poslodavci nisu obvezni takve edukacije provoditi.
A to bi, uz sve ostalo, bilo i ekonomski isplativo.
"Postoji niz studija koje potvrđuju da svaki euro uložen u zaštitu na radu donosi povrat od 2,2 eura, i to kroz smanjenje broja ozljeda, bolovanja i izbjegavanje odštetnih zahtjeva", ističe Ferdebar.
Vrijeme je za zakonske promjene
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter naglašava da rad na vrućinama više nije samo tehničko pitanje organizacije rada, već pitanje ljudskih prava, jednakosti i javnog zdravlja. Potreba za jasnim, konkretnim i obvezujućim pravilima postaje sve hitnija, jer klimatske promjene ne jenjavaju, a radni ljudi na terenu ne mogu čekati da se sustav "prilagodi".
"Ne treba čekati da stanje postane još gore. Ako boljim pravnim okvirom možemo spriječiti ozljede, pa i smrti radnika, onda to moramo učiniti", poručuje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
