Ilustracija (Pexels)
Tave s neprianjajućim slojem izvrsne su za pripremu jaja, ribe i drugih osjetljivih namirnica, no njihov vijek trajanja ovisi isključivo o pravilnoj brizi. Nekoliko loših navika može uzrokovati ogrebotine, deformacije i ubrzano propadanje, stoga je važno znati kako ih spriječiti i produljiti im vijek trajanja, piše Serious Eats, a prenosi Index.hr
Dobra tava može trajati desetljećima, pa čak i generacijama, no nažalost, tave s neprianjajućim slojem ne spadaju u tu kategoriju. To, međutim, ne znači da nisu korisne. Nezamjenjive su za osjetljivu hranu sklonu lijepljenju, poput jaja, ribljih fileta i palačinki. Postoje tradicionalne tave premazane politetrafluoretilenom (PTFE), poznatijim pod trgovačkim nazivom teflon, te novije keramičke tave čiji je premaz dobiven iz pijeska.
Iako postoje pitanja o dugoročnom utjecaju nekih premaza na zdravlje i okoliš, obje vrste tava koristan su alat u kuhinji. No, bez obzira na vrstu, neprianjajući slojevi su osjetljivi. Jednom kad se oštete, izgrebu ili deformiraju, njihova učinkovitost naglo slabi. Srećom, nekoliko jednostavnih navika može dramatično produljiti vijek trajanja vašeg posuđa i održati ga funkcionalnim znatno dulje.
Ovo je ključno pravilo. Metalni pribor najbrži je način za uništavanje neprianjajućeg sloja. Čak i sitne ogrebotine s vremenom oslabljuju površinu, što na kraju uzrokuje ljuštenje. Umjesto metala, koristite mekši pribor od silikona, drva ili plastike otporne na toplinu. Silikonske lopatice i žlice posebno su dobar izbor jer su dovoljno fleksibilne da ne oštete površinu tave. Također, izbjegavajte agresivno miješanje, sjeckanje ili struganje po tavi.
Tave s neprianjajućim slojem zagrijavaju se vrlo brzo. To je odlično kad na brzinu pripremate omlet, ali opasno ako praznu tavu slučajno ostavite na upaljenom štednjaku. Premazi na bazi PTFE-a mogu se početi raspadati na temperaturama iznad 260 °C, pri čemu ispuštaju štetne pare i trajno se oštećuju.
Prazna tava tu temperaturu može doseći iznenađujuće brzo. Zato se preporučuje dodati ulje ili maslac u tavu prije zagrijavanja. Masnoća služi kao vizualni pokazatelj: kad se maslac otopi ili ulje počne svjetlucati, znate da je tava spremna, ali ne i pregrijana.
Ovaj savjet nadovezuje se na prethodni. Općenito, posuđe s neprianjajućim slojem najbolje funkcionira na niskoj do srednje jakoj vatri. Ove tave nisu namijenjene za pečenje odrezaka na najjačoj temperaturi ili za snažno prženje povrća.
Za takve zadatke bolji su nehrđajući čelik i lijevano željezo jer mogu podnijeti temperature koje neprianjajući premazi ne mogu. Redovito izlaganje visokoj temperaturi brže će istrošiti premaz, čak i ako nema vidljivih ogrebotina.
Neprianjajuća tava nije posuda za dugotrajno kuhanje umaka od rajčice, vinskih redukcija i drugih jela s visokim udjelom kiselina. S vremenom, kiseli sastojci mogu postupno nagrizati osjetljivi premaz. Stoga takve tave čuvajte za brzu pripremu jela poput jaja, ribe, palačinki ili povrća, a za kisela jela i umake koristite posuđe od nehrđajućeg čelika.
Perite tave ručno, čak i ako na ambalaži piše da su perive u perilici posuđa. Deterdženti za strojno pranje su jaki i abrazivni, a u kombinaciji s visokom temperaturom i agresivnim mlazovima vode mogu skratiti vijek trajanja premaza.
Ručno pranje toplom vodom, deterdžentom i mekom spužvom znatno je nježnije, a traje tek minutu ili dvije. Pritom je važno pustiti tavu da se potpuno ohladi prije pranja. Stavljanje vruće tave pod hladnu vodu može uzrokovati toplinski šok, što dovodi do deformacije tave i oštećenja premaza.
Slaganje tava jedne na drugu siguran je način da izgrebete premaze, a da toga niste ni svjesni. Ako zbog nedostatka prostora morate slagati posuđe, umetnite papirnati ubrus, kuhinjsku krpu ili posebni filcani zaštitnik između svake tave kako biste zaštitili površine. Možda se čini kao nepotrebna gnjavaža, ali je svakako manje iritantno i jeftinije od kupnje nove tave svake godine.