Dalibor brnos
Ravnatelj Županijske lučke uprave Pula o kapitalnom projektu rekonstrukcije pulskog lukobrana, uređenju rive, proširenju kapaciteta komunalnih vezova...
(Milivoj Mijošek, Arhiva Glasa Istre)
U pulskom akvatoriju u tijeku je realizacija jedne od najznačajnijih i najvećih investicija novijeg doba u lučku infrastrukturu - rekonstrukcija pulskog lukobrana, strateškog infrastrukturnog objekta čija je izgradnja počela 1910. te trajala do 1914. godine, kao preduvjet za očuvanje grada od naleta većih valova i stvaranje prostrane luke u kojoj su se tada sidrili svi brodovi ratne flote Austro-Ugarske Monarhije. Pulski lukobran nikad nije u potpunosti dovršen - tada je planirana dužina bila 1.200 metara, no ostao je 141 metar neizgrađenog dijela, a oko 250 metara je nedovršeno. Širok je sedam metara, a dubina na kojoj je podignut nasip iznosi od 20 do 36 metara. Također, i zub vremena je dobrano nagrizao ovu velebnu strukturu, tako da je aktualna investicija itekako nužna, a za nešto više od godinu dana bi ovaj zaštitni pojas oko pulskog akvatorija, koji se proteže od rta Kumpar do rta Proština, trebao biti u potpunosti saniran i dovršen.
Više o tome saznajemo u razgovoru s Daliborom Brnosom, ravnateljem Županijske lučke uprave Pula, ustanove čiji je osnivač Istarska županija.
- Projekt rekonstrukcije lukobrana u luci Pula najvažniji je projekt Županijske lučke uprave Pula još od njenog osnivanja 1998. godine. Krajem 2024. godine uspješno smo aplicirali za dodjelu 18,3 milijuna eura bespovatnih sredstava putem instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility - CEF) kao prva županijska lučka uprava u Europi koja je uspješno prijavila projekt na ovaj program. Razliku do ukupne vrijednosti od 26,9 milijuna eura sufinanciraju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Istarska županija. Odabrani izvođač radova Pomgrad inženjering d.o.o. iz Splita uveden je u posao u studenom 2025. godine, a projekt bi trebao trajati do srpnja 2027. godine.
Riječ je o kompleksnom zahvatu. Kakav je planirani tijek radova?
- U sklopu dogradnje lukobrana planira se dogradnja zida u ukupnoj duljini od 145,75 metara, čime će se formirati jedinstveni puni profil lukobrana. U tu svrhu trenutno se izvodi proizvodnja i betoniranje betonskih blokova na samom gradilištu, koji će oblikovati konstrukcijski zid lukobrana sukladno projektnom rješenju. Blokovi se trenutno skladište na pripremljenom betonskom platou te će se naknadno polagati u more, nakon izvedbe kamenog nasipa. Izrada općeg kamenog nasipa odvija se prema planu, a materijal se doprema na lokaciju Štinjan, odakle se dalje transportira do mjesta ugradnje. Dosad je ugrađeno gotovo 3.000 kubičnih metara općeg kamenog nasipa.
Bolja zaštita pulskog zaljeva
Veći dio zahvata odnosi se na sanaciju postojećeg lukobrana u ukupnoj duljini od 1.055 metara, gdje se izvode radovi iskopa i uređenja podloge postojećeg nasipa. Trenutno se u najvećem opsegu izvode radovi betoniranja nadbetona kojim se saniraju oštećeni dijelovi konstrukcije, i to na prvih 700 metara lukobrana. Dosad je izvedeno oko 910 kubičnih metara betona u sklopu radova nadbetona. Prije izvođenja betoniranja provodi se čišćenje površina zida lukobrana od organskih naslaga te uklanjanje korodiranih metalnih elemenata, kao priprema za kvalitetnu izvedbu sanacijskih radova.
Veliko mi je zadovoljstvo, nakon više od 111 godina, vidjeti aktivno gradilište na lukobranu te da ovaj povijesni projekt ide u svoju konačnu realizaciju.
Je li bilo neplaniranih zastoja tijekom provedbe projekta i hoće li to utjecati na rok dovršetka radova?
- Na početku realizacije projekta bilo je određenih zastoja uslijed nominacije betona i kamena te izrade 3D snimka postojećeg stanja. Osim toga, u blizini korijena lukobrana pronađena su neeksplodirana ubojna sredstva, više od 1.000 komada, koja su brzom intervencijom Specijalne policije uklonjena iz mora te uništena na poligonu na Marleri. Intervencija je izvršena zaista u vrlo kratkom roku, na čemu se od srca zahvaljujem svima koji su u njoj sudjelovali.
U narednim mjesecima dinamika radova će se značajno povećati. To znači da će i promet kamiona s betonom i kamenom biti značajno povećan, pogotovo na potezu od Kanfanara do lučice u Štinjanu. Ovim putem molimo lokalno stanovništvo za razumijevanje jer je riječ o strateškom projektu od iznimne važnosti za grad Pulu i Istarsku županiju. Nastojat ćemo tijekom lipnja napraviti što veće zalihe kamena u Štinjanu kako bi se tijekom srpnja i kolovoza što manje vozilo tom rutom.
Što taj projekt konkretno mijenja za Pulu?
- Rekonstrukcijom će se povećati strukturna čvrstoća lukobrana i osigurati bolja zaštita pulskog zaljeva od valova i nevremena. Povećat će se i sigurnost pomorskog pristupa za teretna, putnička i rekreativna plovila, omogućit učinkovitije i sigurnije operacije u luci, čime se jača njezina uloga kao gospodarskog i prometnog središta regije.
Projektom će se postojeća dva kraka lukobrana spojiti u jednu funkcionalnu cjelinu što će znatno poboljšati i zaštitu akvatorija. Poboljšani lukobran značajno će unaprijediti sigurnost, funkcionalnost i otpornost luke Pula dajući joj novu razinu zaštite od nevremena i poboljšavajući uvjete za sve putnike, teretni promet i nautičare. Uvjereni smo da će doći i do većeg putničkog i teretnog prometa te da će se potaknuti dodatne investicije kako bi se Pula, kao mediteranski grad, više okrenula prema moru.
Na Vallelungi je planiran putnički terminal za pomorski promet, a preduvjet za taj projekt jest upravo rekonstrukcija lukobrana. S obzirom da će već sljedeće godine taj uvjet biti zadovoljen, postoje li kakvi konkretni obrisi kad bi mogla krenuti gradnja putničkog terminala?
- Teško je reći kad bi krenula gradnja putničkog teminala za pomorski promet. Županijska lučka prava Pula započela je raditi na ovom projektu prije više od deset godina, kad je izrađena prva Studija izvedivosti i analiza troškova i koristi. Projekt je na listi strateških projekata Republike Hrvatske.
Tijekom 2021. godine napravili smo novo idejno rješenje te financijsku i ekonomsku analizu projekta. Procijenjena vrijednost projekta je 130 milijuna eura, a prema procjenama trajao bi četiri godine. Planirano financiranje je kombinacija bespovratnih EU sredstava i javno-privatnog partnerstva.
Znači li izgradnja putničkog terminala i otvaranje ka tržištu kruzera i većih brodova?
- Novo idejno rješenje predviđa multifunkcionalni terminal za prihvat do dva plovila istovremeno. Okoliš je zamišljen kao urbani park uz 20.000 četvornih metara podzemnog parkinga. Terminal bi bio fleksibilan i prilagodljiv te bi se mogao koristiti i u svrhu konferencijskih dvorana ili, primjerice, kao dvorana za održavanje koncerata. Projekt je u skladu sa Strategijom zelene tranzicije te predviđa cold ironing, odnosno priključenje broda na obalni izvor električne energije. Također, predviđa korištenje solara i energije vjetra te inovativne načine gospodarenja otpadom.
Cilj je da Pula zbog svog geografskog položaja i dobre prometne povezanosti postane home-port, odnosno ukrcajna luka za kruzere. Time bi se ostvarili brojni multiplikativni efekti na gospodarstvo ne samo grada Pule, nego i Istarske županije. Osim toga, produljila bi se turistička sezona i pojačao brend Pule i Istre kao turističke destinacije. Međutim, potrebna su i značajna ulaganja u popratnu infrastrukturu te čvrsta suradnja i koordinacija svih dionika.
Županijska lučka uprava Pula radi na još nizu projekata. Koje bi izdvojili?
Županijska lučka uprava Pula kontinuirano radi i na "manjim" europskim projektima. Upravo završavamo s dva takva projekta: DANOVA NEXT i CROSSCONNECT.
DANOVA NEXT jest pametna prometna mreža za pristupačnost putnika s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u dunavskoj regiji kroz inovativne usluge. Županijska lučka uprava Pula sudjelovanjem u EU projektu DANOVA NEXT napravila je važan iskorak prema dostupnijem i inkluzivnijem prometnom sustavu. Projekt nam je omogućio unaprjeđenje infrastrukture i usluga s posebnim naglaskom na potrebe osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Sudjelovali smo u kreiranju digitalne aplikacije za pristupačnost, te njenu primjenu možete pogledati na našim mrežnim stranicama. Naša pilot aktivnost bila je razvoj informacijskog zaslona za otvoreni prostor, prilagođenog osobama s invaliditetom, koji uključuje sustav pretvaranja teksta u govor (text-to-speech) te indukcijsku petlju za osobe oštećena sluha. Radi se o prvom takav uređaju na ovom području, ali i šire, što kažu i same osobe s invaliditetom koje su ga testirale. Postavljena je i taktilna traka za slijepe osobe na graničnom prijelazu na Riječkom gatu. Kupljena su invalidska kolica za iznenadne potrebe putnika u luci, izgrađeno je još jedno parkirno mjesto za osobe s invaliditetom, te je održana edukacija za djelatnike na temu ophođenja s osobama s invaliditetom. Ukupan budžet projekta iznosi 2.622.400 eura; budžet ŽLUP-a iznosi 150.000 eura. Projekt broji 16 projektnih partnera iz cijele dunavske regije.
Za prekogranični koordinirani pristup more-kopno koji povezuje luke Jadranskog mora sa zračnim lukama i urbanim područjima CROSSCONNECT, ukupan budžet projekta iznosi 2.088.780 eura; budžet ŽLUP-a iznosi 240.000 eura. Projekt broji osam projektnih partnera iz Italije i Hrvatske.
Suradnjom Županijske lučke uprave Pula i Pulaprometa d.o.o. na pilot aktivnosti projekta financiranog iz Programa prekogranične suradnje Interreg VI-A Italija-Hrvastka u Puli prometuje nova autobusna linija. Za potrebe uvođenja nove autobusne linije Pulapromet d.o.o. je nabavio novi električni autobus i aparat za prodaju karata, a Županijska lučka uprava Pula je nabavila brzu punionicu za električna vozila. Uređeno je autobusno stajalište u luci te je postavljen informacijski zaslon na kojem se prikazuje vozni red autobusa s autobusnog stajališta koje luku povezuje s ostalim prometnim čvorištima (autobusnim i željezničkim kolodvorom), ali i sa središtem grada, bolnicom i trgovačkim centrom. Županijska lučka uprava Pula je u sklopu projekta nabavila i ugradila dva para kontejnera za recikliranje otpada s prešom na solarni pogon kako bi doprinijela ciljevima ozeljenjavanja i smanjenja CO2.
Rado se odazivamo ovakvim aktivnostima jer nam omogućuju razmjenu znanja, iskustava te najboljih praksi s drugim lučkim upravama, zračnim lukama i javnim prijevoznicima iz Istre i Hrvatske. To je jedini način da budemo još bolji u svemu što radimo na korist svih naših korisnika.
Na pulskoj Rivi nedavno je dovršena izgradnja prve zgrade, a u planu je i druga zgrada…
- Tako je, ali ne samo druga nego i treća i četvrta. Prva zgrada, koja ima ugostiteljsku namjenu, praktički je završena. Imali smo tehnički pregled za izvedene radove i očekujemo uporabnu dozvolu. U tijeku je i postupak dodjele koncesije za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Obzirom da koncesionar ima obvezu investicije, dovršetka i opremanja objekta, otvaranje se očekuje nakon turističke sezone. Gradnja prve zgrade sufinancirana je iz EU fondova putem HBOR-ovog programa Urbani razvojni fond čime je Lučka uprava ostvarila kapitalni rabat u iznosu od 30 % glavnice i 50 % kamate kredita.
Za drugu zgradu je u tijeku postupak odabira izvođača radova. Tu će biti novo sjedište Županijske lučke uprave Pula otprilike na 1/3 površine, dok će 2/3 površine putem koncesije ići u gospodarsku upotrebu za pomorske agencije, trgovinu nautičkom opremom i ostale sadržaje povezane s morem.
Za treću i četvrtu zgradu pripremamo dokumentaciju za raspisivanje natječaja za koncesiju s pravom gradnje za muzejski, odnosno sportski sadržaj. Očekujemo da će do kraja 2029. sve četiri zgrade biti izgrađene i stavljene u funkciju.
Novi komunalni vezovi
Na to se nadovezuje projekt rekonstrukcije i dogradnje nove obale od servisnog platoa do uvale Mandrač, kao i proširenje kapaciteta lučice Mandrač za 60 novih komunalnih vezova. Novom obalom će se, između ostalog, poboljšati pristupni put do linijskih putničkih brodova.
Realizacijom ovih projekata promijenit će se vizura tog dijela grada Pule i započeti okretanje grada prema moru, što Pula kao mediteranski grad i zaslužuje.
Građani često ističu problem nedostatka vezova. Može li Lučka uprava pratiti potrebe lokalnog stanovništva? Planiraju li se investicije u tom segmentu?
- Kontinuirano radimo na modernizaciji postojećih vezova te proširenju kapaciteta komunalnih vezova. Pored spomenutih planiranih 60-ak novih komunalnih vezova na Mandraču, završili smo i prvu fazu projekta Luka Verudela u sklopu luke Bunarina. Kroz narednih mjesec dana dodijelit ćemo ugovore za 50-ak novih komunalnih vezova. Ovo je prvo ozbiljnije povećanje kapaciteta komunalnih vezova na tom izuzetno atraktivnom području.
Osim toga, trenutno je u izradi glavni projekt dogradnje i uređenja luke Fažana s više od 150 novih vezova. Nakon toga ide ishodovanje građevinske dozvole i sama realizacija projekta.
Također, u Ližnjanu je trenutno u izradi idejni projekt dogradnje i uređenja luke Kuje s više od 300 novih vezova. Nakon izrade idejnog projekta i ishodovanja lokacijske dozvole ići ćemo na izradu glavnog projekta i ishodovanje građevinske dozvole. Osim povećanja lučkih kapaciteta, ovim projektima će se značajno poboljšati sigurnost, otpornost i održivost luka.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
