Piše Dražen Katalinić
Počinje hlađenje ekonomije
(Igor Šoban / Pixsell, Davor Kovačević)
Nakon što je kroz deset paketa mjera pomoći građanima i poduzetništvu za ublažavanje inflatornih pritisaka potrošila devet milijardi eura, Vlada je odlučila reći dosta i veći dio tereta u suzbijanju inflacije prebaciti na privatni sektor, posebno one koji cijelo vrijeme ostvaruju ekstraprofite dok država stalno troši novac iz proračuna, a ne zarađuje ništa. Najnoviji antiinflacijski paket mjera stoga se ne može nazvati 11. po redu jer je, kako se i najavljivalo, potpuno drugačiji od dosadašnjih Vladinih napora u borbi sa stalnim rastom cijena i ne bazira se više na subvencijama i državnoj potrošnji, nego na većem oporezivanju prekomjernih dobiti srednjih i velikih poduzeća s najvećom gospodarskom snagom kojih je trenutno 1740, i na rezanju državne potrošnje.
Naime, svi dosadašnji paketi Vladinih mjera išli su isključivo na štetu državnog proračuna ili poreznih obveznika, a s najnovijim antiinflacijskim paketom Vlada potpuno mijenja smjer i nastoji povećati prihode u državni budžet uvođenjem poreza na ekstraprofit, progresivnom oporezivanju slobodnih profesija kako bi se izbjeglo "bježanje" u paušalne porezne obveznike te još snažnijim oporezivanjem privatnih iznajmljivača kojima je Vlada još lani povećala paušal po krevetu za čak 500 posto, a sada se predlaže dodatnih 100 posto. A u isto vrijeme od tih istih iznajmljivača traži snižavanje cijena za 10 do 20 posto.
Dosadašnji paketi mjera očito nisu dali rezultata u suzbijanju inflacije jer smo i dalje rekorderi u Europskoj uniji po rastu cijena u maloprodaji, no Vladi se treba priznati njezina "socijalna" namjera da što je moguće više ublaži inflatorni udar za najosjetljivije građane kroz zamrzavanje cijena osnovnih životnih potrepšina i kroz subvenije cijena energenata zbog kojih energetsku krizu jedva da smo osjetili na računima za struju i plin.
Vlada će se protiv inflacije odsad pokušati boriti i rezanjem državne potrošnje, odnosno zamrzavanjem rasta plaća za 200 tisuća zaposlenih u javnom sektoru, a sindikati već poručuju da će to utjecati na smanjenje potrošnje na čijim krilima nam zadnjih godina leti BDP. No, Vlada to namjerava kompenzirati ukidanjem poreza na mirovine, što će umirovljenicima donijeti 30-ak eura povišice koju će penzioneri ili potrošiti ili dati unucima, pa će u svakom slučaju otići u potrošnju, a dio se vratiti Vladi kroz PDV. Ukidanje poreza na mirovine je jedina mjera koju bismo mogli svrstati pod "stare" Vladine pakete mjera pomoći jer je jedina mjera iz novog paketa koja će Vladu nešto koštati, sve ostale mjere idu prema punjenju proračuna. Vlada je tako jednim potezom podigla namete, a istodobno odlučila smanjiti izdatke iz proračuna.
Sva dosadašnja državna potrošnja kroz subvencije energije i rast plaća zaposlenih u javnom sektoru rezultirala je povećanjem manjka u proračunu do maksimalnih 3 posto BDP-a, tako da se uvođenje novog poreza na ekstraprofite i povećanje turističkih paušala uz zaustavljanje rasta plaća mogu smatrati mjerama za obranu fiskalnog deficita, a ne toliko antiinflacijskim mjerama. Nije baš jasno ni kako bi oporezivanje profita velikim poduzetnicima moglo utjecati na usporavanje inflacije jer povećanje nameta poduzećima obično znači i rast cijena. Udruga poslodavaca je već jučer upozorila kako planirano ponovno uvođenje poreza na ekstradobit stvara dodatnu "investicijsku neizvjesnost" pred očekivano pristupanje OECD-u te da će takve mjere zahvatiti najuspješnije tvrtke, a moglo bi naruštiti i konkurentnost dijela domaćeg gospodarstva.
Sve navedene mjere trebale bi ići prema hlađenju pregrijane ekonomije do koje dolazi kada gospodarstvo ostvaruje brže razine rasta od onoga što je u mogućnosti dugoročno podnijeti, a manifestira se upravo kroz povećanu potrošnju, rast plaća veći od produktivnosti, manjak radne snage, izraženu inflaciju i rast cijena nekretnina. Vlada tako pokreće mehanizam hlađenja gospodarstva, dosad neviđen u Hrvatskoj, pri čemu bi trebalo pripaziti da previše ne ohladimo rast BDP-a koji je nakon postpandemijskog uzleta po inerciji počeo usporavati.
