PLAVI SVIJET

Popis najzdravijih riba na svijetu. Dobra je vijest da se na njemu nalaze i "naše" srdele i inćuni

| Autor: Branko Šuljić
(Snimila: Petra Stefanović)

(Snimila: Petra Stefanović)


Lovostaj je, konačno, istekao! Predugo je trajao, slažu se uglas ribari i potrošači njihovih ulova. Nije baš u potpunosti okončan ali, kako kazuje jedna stara reklama, lakše se diše. Tek s početkom ožujka nastupit će potpuna normalizacija u ribolovu i na tržištu. Stjecajem okolnosti proteklih dana nisam posjećivao ribarnicu, pa ne mogu komentirati prvu ponudu i cijene male plave ribe. Za potražnju znam i bez ulaska u ribarnicu. Kao i uvijek nakon dužeg razdoblja bez plave ribe. Narod se naprosto zaželio!

Najpristupačnije od svega iz mora što se koristi za prehranu. Mnogi će pritom dodati i – najzdravije. Da, plava riba je zdrava, puna zdravih i organizmu korisnih sastojaka. Puno sam o tome pisao, još više pročitao, neću ponavljati poznatu priču. Ali ne odmičem daleko, tema je skoro ista. U prostranstvu interneta, a bez njega danas ne možemo, prije stanovita vremena pročitao sam zanimljiv tekst, ne sjećam se na kojem portalu, niti tko mu je autor. Radni mu je naslov »najzdravije ribe«.

Po sadržaju kao da je namijenjen upravo ovom vremenu – korizmi, sada smo na njenu početku. Prošla je Čista srijeda, dan posta i nemrsa. Međutim, u razdoblju do Uskrsa mnogi se odlučuju na post i nemrs, ili barem nemrs, svakoga petka. Tog dana na jelovniku im je najčešće riba, ili nešto drugo iz mora. Neki će je konzumirati i češće, povremeno se odricati mesa. Autor teksta s interneta nešto piše i o postu, a više se poziva na riječi liječnika koji preporučuju konzumiranje ribe barem jednom tjedno. Uz ponovljenu konstataciju da je ona zdrava, objavio je popis »devet najzdravijih riba na svijetu«. Pritom napominje da prilikom kupnje ribe nikada ne bi trebalo štedjeti na njenoj kvaliteti. Također, dodaje da ribu treba birati pametno, jer nije baš svaka zdrava. Prema njegovim riječima, neke vrste što dolaze iz intenzivne akvakulture pune su teških metala, posebno žive.

Stanovnici Jadrana

Na popis »najzdravijih riba« uvrstio je morske i slatkovodne. Iako, nazivi su mi malo čudni, očito nije baš vrstan poznavatelj ribljeg svijeta, barem ne morskog. Najprije citiram popis »najzdravijih«, redom kako je objavljen na portalu: atlantski losos, strijelka, atlantska haringa, jezerska zlatovčica, girice, skuša, pastrva, sardina, tuna. Većina vrsta s ovog popisa čitateljima je poznata, stanovnici su našeg Jadrana ili naših slatkih voda. Znamo za losos i haringu, njihova su staništa nešto dalje, ali se losos redovito nalazi u našoj maloprodaji, dok se značajne količine haringe uvoze za prehranu tuna na farmama. Priznajem, nepoznata mi je jezerska zlatovčica, ribe slatkih voda općenito slabo poznajem. Prema dostupnoj literaturi, ona je uvezena u naše vode, a stanovnik je Plitvičkih jezera. Prirodno, živi u moru, na hladnijem sjeveru, a u slatke vode seli kada joj dođe vrijeme za mriještenje. Otprilike kao losos.

Zbunjuju me dvije vrste s popisa – girice i sardina. Na spomen girica najprije sam pomislio da je riječ o gavunima i oligama, budući da ih u nas često tako nazivaju. Mogle bi biti i male, nedorasle menule… Nikada, međutim, nisam čuo da je netko te vrste spominjao kao one koje bi trebalo često konzumirati jer su zdrave. U redu, zdrava je svaka riba, ali je neka zdravija. U objašnjenju uz girice stoji: »Inćuni ili srdele su vrsta ribe koja ima toliko proteina da može parirati bilo kojem mesu. S druge strane njene kalorijske vrijednosti su male. Bogata je vitaminima i mineralima koji su potrebni čovjeku da bi normalno funkcionirao.«

Očito, autor je mislio na inćun jer pojavljuje se i sardina, a to nije naša sardina iz limenke, nego – srdela. Za nju je napisao: »Ova mala riba se dobro apsorbira u ljudskom organizmu i odličan je izvor proteina. Sardina sadrži čitav kompleks vitamina i riblje ulje, koje snižava kolesterol.«

U biti, nije nam otkrio velike novosti, barem ne onima koji o ribama znaju malo više od prosjeka. Novost na popisu su strijelka, jezerska zlatovčica i pastrva. Za strijelku piše: »Ova plava riba smatra se izuzetno korisnom za čovjeka jer sadrži obilje fosfora, kalija, kalcija, natrija i željeza«, a za jezersku zlatovčicu: »Njeno meso je masno skoro kao meso lososa, ali se ne suši kada se termički obradi.« Po onome što je napisao za pastrvu, nju bismo morali svi redovito konzumirati. »Ako samo jednom tjedno budete jeli pastrvu, možete sniziti kolesterol, ojačati krvne žile i živce, te izbjeći probleme s pamćenjem u starosti.« Ne znam samo jesu li kakvoćom i zdravim sastojcima, iste kalifornijska pastrva iz uzgoja u nekom ribnjaku kao i divlja, na primjer, potočna pastrva iz rijeke Gacke, ili soška pastrva iz rijeke Soče, što velikim dijelom protječe kroz Sloveniju. Ne tako davno nazočio sam natjecanju sportskih ribolovaca na Soči u lovu pastrva. U lovini je dominirala kalifornijska pastrva, jasno divlja, a bilo je i nekoliko primjeraka soške pastrve. Ona je zaštićena pa sa manji primjerci moraju živi vraćati u vodu. Kompletan ulov pripremljen je za ručak i – osjetila se razlika između dviju vrsta.

Usporavanje starenja

Za haringu mnogi kažu da je premasna. Osobno, stavio bih je nisko na listu prioriteta u prehrani. Jeo sam frigane u ulju i dimljene, nisam poželio ponoviti. Naša jadranska srdela, također frigana u ulju, s njom je neusporediva. Ljudi sa sjevera Europe, nadasve Norvežani, puno je konzumiraju što, očito, ima utjecaja na njihov život i zdravlje. U citiranom tekstu za haringu stoji: »Ova riba se smatra masnijom ribom, ali omega 3 masne kiseline koje sadrži, od velike su koristi za čovjekov krvožilni sustav.«

U velikim količinama sjevernjaci konzumiraju i losose, a tko ih ne bi jeo, samo da su cijenom pristupačniji. Upravo losos i tuna redovito su na vrhu liste »najzdravijih riba«, bez obzira na to tko sastavljao popis. U pravilu, slijedi ih skuša. U komentaru za te tri vrste stoji: »Losos – mnogi kažu da omega 3 masne kiseline što se nalaze u crvenom mesu ove ribe mogu utjecati na biološki sat čovjeka, što znači da može usporiti čovjekovo starenje. Tuna – ova je riba puna omega 3 i omega 6 masnih kiselina, što je svrstava u jednu od najkorisnijih riba. Skuša – savršena je za svaku dijetu jer sadrži malo kalorija, a mnogo vitamina i minerala neophodnih za ljudski organizam.«

Cijena ili kvaliteta

Dobro je što se na popisu »najzdravijih riba« nalaze inćun i srdela, tako da se svatko od nas, bez obzira na primanja, može zdravo hraniti. Kada bi bili samo tuna i losos, koje nam najčešće preporučuju na listama zdrave hrane, rijetki među nama konzumirali bi zdravu hranu. Ne treba objašnjavati, dovoljno je pogledati njihove cijene u ribarnicama i mnogim supermarketima. A u tekstu na koji se pozivam autor ističe da na kvaliteti ne treba štedjeti. Netko može tako postupiti, većini je, međutim, cijena na prvom mjestu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of