lifestyle
recepti
automoto
film
gastro
glazba
dom
moda i stil
showbizz
svijet zivotinja
tehnologija
zanimljivosti
zdravlje i fitness
znanost
putovanja
more i nautika
Pomicanje sata
Biste li radije zauvijek zadržali ljetno ili zimsko vrijeme?
(Unsplash)
Dani su sve kraći, mrak stiže ranije, a uskoro nas čeka i tradicionalno jesensko pomicanje kazaljki. Hrvatska će na zimsko, odnosno standardno računanje vremena prijeći u noći sa subote 24. na nedjelju 25. listopada 2026. godine.
U 3 sata ujutro sat će se vratiti jedan sat unatrag, na 2 sata. To znači da ćemo te noći, barem na papiru, dobiti jedan dodatni sat sna.
Većina pametnih telefona, računala i drugih uređaja vrijeme će promijeniti automatski, no kazaljke na klasičnim satovima, kao i vrijeme na nekim kućanskim uređajima i automobilima, ipak ćemo morati namjestiti sami.
Je li zimsko vrijeme zapravo "pravo" vrijeme?
Tu stvar postaje zanimljivija nego što se na prvi pogled čini.
Ono što svakodnevno nazivamo zimskim računanjem vremena zapravo je standardno vrijeme. U Hrvatskoj je to srednjoeuropsko vrijeme, odnosno CET, koje je jedan sat ispred koordiniranog svjetskog vremena.
Ljetno računanje vremena predstavlja pomicanje sata još jedan sat unaprijed kako bismo tijekom toplijeg dijela godine imali više dnevnog svjetla u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima.
Zato se može reći da je "zimsko" vrijeme naše osnovno ili standardno računanje vremena. To, naravno, ne znači da je ljetno vrijeme "netočno". Dok je na snazi, ono je službeno vrijeme koje koristimo.
Zašto uopće pomičemo sat?
Glavna ideja ljetnog računanja vremena bila je bolje iskoristiti dnevnu svjetlost.
Kada u proljeće pomaknemo kazaljke jedan sat unaprijed, Sunce prema satu zalazi kasnije. Ljudi tako nakon posla ili škole dobivaju više svjetla za boravak na otvorenom, rekreaciju, kupnju i druge aktivnosti.
Ušteda energije također je desetljećima bila jedan od glavnih argumenata za takav sustav. Međutim, suvremene analize pokazuju da su energetske uštede uglavnom male, dok se navike potrošnje energije znatno razlikuju od vremena kada je sustav uveden.
Što je dobro kod pomicanja sata?
Najvidljivija prednost ljetnog računanja vremena svakako su duže svijetle večeri. Tijekom proljeća i ljeta ljudi imaju više dnevnog svjetla nakon završetka radnog dana, što pogoduje rekreaciji, druženju, turizmu i drugim aktivnostima na otvorenom.
Jesenski prijelaz ugodniji je i zato što tada sat vraćamo unatrag. Za razliku od proljeća, kada nam se noć praktički skrati za jedan sat, krajem listopada dobivamo dodatni sat.
Standardno vrijeme donosi i ranije svitanje nego što bismo ga imali kada bismo cijele godine zadržali ljetno računanje vremena, što je posebno važno tijekom zimskih mjeseci.
A što je loše?
Problem je u tome što naš organizam ne gleda samo na brojke na satu.
Spavanje, tjelesna temperatura, lučenje hormona, budnost i niz drugih procesa povezani su s cirkadijalnim ritmom, odnosno unutarnjim biološkim satom. Nagla promjena službenog vremena za jedan sat može ga privremeno poremetiti.
Neki ljudi nekoliko dana nakon promjene osjećaju umor, pospanost, manjak koncentracije ili teže zaspu. Promjena se posebno može osjetiti kod djece, starijih osoba i ljudi koji već imaju nepravilan ritam spavanja.
Istraživanja su zbog toga godinama poticala raspravu o zdravstvenim posljedicama sezonskog pomicanja sata. Promjena na proljetno računanje vremena obično se smatra neugodnijom jer tada gubimo sat sna.
Jesenska promjena ipak ima drugu manu: mrak odjednom počinje padati osjetno ranije prema satu. Nekima upravo to teško pada jer se nakon završetka radnog dana čini kao da je dan već završio.
Zar Europska unija nije trebala ukinuti pomicanje sata?
Jest - barem je postojao takav plan.
Europska komisija još je 2018. predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, nakon velike javne rasprave u kojoj je većina sudionika bila za prestanak promjene vremena. Europski parlament podržao je ukidanje 2019. godine.
Međutim, države članice nisu postigle potreban dogovor o tome kako bi novi sustav trebao izgledati.
Problem nije samo pitanje sviđa li nam se više ljetno ili zimsko vrijeme. Kada bi pojedine države odabrale različita trajna vremena bez međusobne koordinacije, posljedice bi se mogle osjetiti u prometu, putovanjima, poslovanju i prekograničnoj trgovini.
Zato se kazaljke i dalje pomiču.
Štoviše, Europska komisija već je objavila raspored početka i završetka ljetnog računanja vremena za razdoblje od 2027. do 2031. godine, što znači da se zasad ne nazire skori kraj ove prakse.
Kako se lakše prilagoditi?
Većina ljudi na jesensko pomicanje sata prilagodi se bez većih problema. Ipak, može pomoći nekoliko jednostavnih stvari.
Dobro je zadržati približno isto vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, ujutro što prije izaći na dnevno svjetlo, a navečer smanjiti jako osvjetljenje i korištenje ekrana neposredno prije spavanja.
Posebno je korisno ne pokušavati "nadoknaditi" dodatni sat tako da se u subotu ostane budno mnogo dulje nego inače. Biološki sat voli rutinu više nego što voli onu dodatnu uru koju nam kalendar pokloni.
Dakle, podsjetnik je jednostavan: u nedjelju, 25. listopada, u 3 sata kazaljke vraćamo na 2. Spavat ćemo sat dulje, ali ćemo već istoga dana primijetiti drugu stranu jesenskog pomicanja sata - večer će stići puno ranije.
