Stoljetna tradicija

FOTO / Završila je još jedna Rota Palagruzona: Pogledajte prizore s najstarije jedriličarske regate na svijetu

| Autor: Glas Istre

Evo finila i ova Rota Palagruzona, posebna, drukčija i jedinstvena.

Rota Palagruzona izrasla je iz stoljetne regate komiških ribara prema Palagruži, prvi put zabilježene 12. lipnja 1593. godine, kada su 74 komiške falkuše zaplovile prema Palagruži. Regata se u kontinuitetu održavala sve do 1936. godine, a obnovljena je 2009. na inicijativu Kulturne ustanove Ars Halieutica.

Danas je Rota Palagruzona festival mora i maritimne baštine koji okuplja ljude povezane s tradicijskim brodovima, jedrenjem i morem.

Nekadašnja Rota nije bila samo natjecanje. Komiški ribari plovili su prema Palagruži u velikim skupinama i zbog zaštite od gusarskih napada, a najbrže posade zauzimale su najbolja mjesta za izvlačenje brodova, soljenje ribe, sušenje mreža i višednevni boravak na Palagruži. Pobjednici su se u Komiži pamtili generacijama.

"Ove godine more nam nije išlo na ruku. Vjetar nije dopustio mnogim posadama dolazak do Komiže niti odlazak prema Palagruži, pa se program mijenjao gotovo iz dana u dan. Život na otoku naučio nas je prilagođavati se vjetru, neverama i nepredviđenim situacijama, a da se pritom ne izgubi osnovna ideja festivala", ističu organizatori.

Među rijetkima koji su uspjeli morem stići do Komiže bila je gajeta Lojko s Hvara, koja se nakon festivala sigurno vratila doma.

U 17 godina organizacije obnovljene Rote organizatori su naučili da treba razvijati sadržaje i u Komiži, jer mistična Palagruža nije uvijek raspoložena da primi posade i goste. Ostaje nedostižna ljepotica, a oni koji do nje stignu dugo je pamte.

Ove godine velik dio programa bio je usmjeren na radionice za djecu i odrasle te suradnju među udrugama. U Komižu su stigli članovi udruge Arzanà iz Venecije, Kanata iz Zadra i Hvar Metropola Mora, a festivalu se pridružila i Anne Nygren iz norveške udruge Forbundet Kysten.

Zajedno s djecom slagala se gajeta u radionici "Ofalkono gajeta – falkuša od kolumbe do idra", dok je Udruga Kanata predstavila modele guca Belona i kroz radionice uspoređivala tehnike jedrenja na različitim dijelovima Jadrana.

U okviru Rote isprid Purta organizirano je i jedrenje na falkušama, pa su brojni gosti imali priliku doživjeti brod na moru, a ne samo gledati ga s rive.

Bilo je tu predavanja, filmova, projekcija fotografija, kvizova i igara za djecu. Na zidu Komune prikazan je film "Falkuša koja je osvojila svijet", dok je Hrvoje Duvančić na kraju dana prikazivao fotografije i videosnimke nastale tijekom Rote.

U kaštelu Komuna održana su i predavanja prof. dr. sc. Nikole Vuletića "Oprema tradicijskih jedara na hrvatskom Jadranu" te prof. emeritusa Joška Božanića "Komiški memorandum duždu Venecije", a otvorena je i izložba fotografija posvećena maritimnoj baštini Komiže.

Kulinarski dio festivala počeo je u venecijanskom duhu. Udruga Arzanà pripremala je bigole sa slanim inćunima, a nakon povratka s mora Damir Karuza iz Udruge Palagruza, uz pomoć gostiju iz Venecije, pripremio je palagruški brujet.

Kako su se vremenski uvjeti stalno mijenjali, sudionici Rote isprid Purta dogovorili su da se natjecanje ne održi, nego da se nastavi s edukativnim jedrenjem.

Umjesto natjecanja, posade su zajedno jedrile, uspoređivale falkušu i betinsku gajetu i razmjenjivale iskustva.

Za goste je organizirana i plovidba do Biševa i posjet Modroj špilji, dok su posade do Biševa stigle gajetama.

Događaj koji su Komižani posebno čekali bila je regata gundula "Marijetina". Ove godine sudjelovale su 22 gundule i više od 40 žena, a prvo mjesto ponovno su osvojile prošlogodišnje pobjednice Teuta i Marija.

Bila su to četiri puna dana programa u Komiži.

Tomislav Tičić iz Udruge Kanata ovogodišnju je Rotu sažeo riječima: "Kakvo je ovo bilo izuvanje..."

Gosti iz Venecije istaknuli su kako su u Komižu stigli kao gosti, a otišli osjećajući se kao dio velike komiške obitelji, dok je Anne Nygren iz Norveške Rotu opisala kao jedan od najljepših i najzanimljivijih festivala na kojima je sudjelovala.

Palagruža nas ove godine nije primila. Ostala je razlog da joj se vratimo.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama