zdravlje iz prirode

Izvucite dobrobiti iz ovog orašastog ploda, organizam će vam biti zahvalan, a posebno najvažniji mišić

| Autor: Glas Istre
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


Znanstvenici znaju da određene namirnice jačaju zdravlje srca, no mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora, kao na primjer zašto je to tako te koje druge namirnice postoje koje mogu smanjiti rizik za kardiovaskularne bolesti. S tim na umu istraživači sa Sveučilišta Texas Tech u Lubbocku i Juaniata Collega u Huntingdonu, Pennsylvania htjeli su otkriti nešto više o tome na koji način orasi pozitivno djeluju na srce te da li takav učinak počinje već u crijevima. Proveli su istraživanje analizirajući genetsku ekspresiju mikroba kod ispitanika koji su u okviru svoje prehrane konzumirali orahe ili nisu. Rezultate su predstavili na godišnjem kongresu Američkog društva za biokemiju i molekularnu biologiju, prenosi Gloria.hr.

Brze činjenice o zdravlju srca

Srčane bolesti su vodeći uzrok smrti u većini zapadnih razvijenih zemalja. Iako posljednjih 20 godina u našoj zemlji postoji trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one su i dalje prvi uzrok smrtnosti u Hrvata. Od njih je u 2021. umrlo 22.958 osoba, što čini čak 36,6 posto svih umrlih.

Na zdravlje srca utječe niz faktora, a jedan od vrlo važnih jest prehrana. Osobe čija je prehrana bogata mastima i kolesterolom imaju veće izglede da razviju stanja koja s vremenom mogu dovesti do nastanka srčanih bolesti. Kako bi smanjili rizik za razvoj srčanih bolesti, ljudi se mogu okrenuti prehrani s niskim udjelom masti, šećera i soli. Od velike pomoći može biti i izbjegavanje procesirane hrane te hrane bogate trans mastima. Neke od zdravih namirnica za srce, koje američki Nacionalni institut za zdravlje preporučuje su:

  • povrće
  • voće
  • cjelovite žitarice
  • riba i nemasno meso
  • orašasti plodovi.

Spomenuto istraživanje je pokazalo da, kad je riječ o orašastim plodovima, naročito orasi mogu poboljšati zdravlje srca i smanjiti rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Uloga mikrobioma crijeva

Zdrav mikrobiom crijeva imperativ je za dobro zdravlje općenito. Mikrobiota crijeva je grupa mikroorganizama koji koloniziraju gastrointestinalni trakt, a prema procjenama u gastrointestinalnom traktu čovjeka postoji oko 1013 bakterija, otprilike koliko je i stanica u ljudskom tijelu. Ponekad način života ili bolest mogu uzrokovati promjene u mikrobiomu crijeva te dovesti do toga da loše bakterije prevladaju nad onim dobrim i korisnim. Smatra se da mikrobiom crijeva ima važnu ulogu u ljudskom zdravlju te da utječe na eventualni razvoj kroničnih bolesti, od metaboličke bolesti do gastrointestinalnih poremećaja i raka debelog crijeva i rektuma. Srećom, postoje načini da se poboljša zdravlje crijeva, poput uzimanja probiotičkih suplemenata koji pomažu u ponovnom uspostavljanju ravnoteže mikrobioma crijeva. I neke namirnice mogu pomoći u tome, a među njima su jogurt, ukiseljeno povrće i kombucha čaj.

Što kaže novo istraživanje

Autori studije zanimalo je na koji način orasi utječu na zdravlje crijeva i jačaju zdravlje srca. Orasi imaju visok udio alfa linolenske kiseline (ALA), što je značajno jer ALA može utjecati na neurološke i kardiovaskularno zdravlje. Za potrebe studije analizirali su podatke 42 osobe koje su sve imale povišen rizik za kardiovaskularne bolesti. Svi ispitanici su 2 tjedna bili na klasičnoj zapadnjačkoj prehrani koja se sastojala od 50 % ugljikohidrata, 16 % proteina i 34 % masti. Znanstvenici su uzeli uzorke stolice kako bi analizirali mikrobiome crijeva ispitanika, a zatim su ih razdijelili u tri skupine. Prvu su činili ispitanici koji su jeli 57-99 grama oraha dnevno ili otprilike 1 šalicu oraha dnevno. Druga skupina je konzumirala istu količinu alfa linolenske kiseline koja je prisutna u orasima, ali bez jedenja oraha. Treća je trebala uzimati suplement alfa linolenskom kiselinom i ne jesti orahe. Nakon 6 tjedana znanstvenici su uzeli uzorke stolice od ispitanika kako bi analizirali sastav i funkcionalnost mikrobiote crijeva.

Orasi, zdravlje srca i crijeva

Nakon što su uzeli uzorke stolica, znanstvenici su proveli genetsku analizu mikrobiota crijeva iz svake skupine. Na taj način mogli su utvrditi postoji li viša ili niža razina određenih bakterija. Otkrili su višu razinu bakterije Gordonibacter u skupini koja je jela šalicu oraha dnevno, a ta je bakterija odgovorna za metabolizam biljnih tvari. Kod te skupine su otkrili i više razine ekspresije gena u putevima uključenim u metabolizam aminokiseline L-homoarginin, što je vrlo važno jer osobe s niskom razinom homoarginina imaju viši rizik za srčane bolesti. Također, otkrili su kod ispitanika poboljšanje u omjeru loših i dobrih bakterija nakon što su proveli 6 tjedana uz prehranu koja im je propisana. Iako je uzorak ljudi na kojima je provedeno istraživanje malen, rezultat sugeriraju da postoji mogućnost smanjenja rizika za kardiovaskularne bolesti uvođenjem promjena u prehrani koje utječu na mikrobiom crijeva.

- Ono što smo otkrili doprinosi boljem razumijevanju modulaciji mikrobioma crijeva povezanoj s orasima, a to bi moglo biti od velike pomoći u shvaćanju na koji način zdravlje crijeva utječe na zdravlje srca općenito, rekla je Mansi Chandra, jedna od suradnica istraživanja.

Što kažu stručnjaci

- Orasi su bogat izvor omega 3 masnih kiselina, naročito alfa linolenske kiseline i imaju pozitivan učinak na poboljšanje zdravlja srca. Smanjuju upalu, poboljšavaju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak te smanjuju rizik za razvoj metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti. Rezultati ove studije naglasili su u kojoj su mjeri različiti organski sustavi međusobno povezani. U ovom slučaju radi se o međusobnoj povezanosti gastrointestinalnog sustava i srca. Slobodno se može reći da zdrava crijeva znače zdravo srce! - istaknuo je dr. John Higgins, profesor kardiovaskularne medicine sa Sveučilišta Teksas u Houstonu koji nije bio uključen u istraživanje. Dodao je i da istraživanje sugerira da bi promjenom prehrane i modeliranjem sastava i metabolizma crijevne mikrobiote (primjerice tako da počnemo jesti šalicu oraha svaki dan) mogli doprinijeti prevenciji kardiovaskularnih bolesti, iako će biti potrebna daljnje studije da se to detaljnije istraži.

- Ova studija podržava ideju da se promovira koncept mediteranske prehrane kao najzdravije prehrane za srce. Takva je prehrana u nekim prijašnjim studijama dovela čak do regresije ateroskleroze u krvnim žilama u srcu, mozgu pa čak i u spolnim organima. Iako smo svjesni dugoročnih dobrobiti mediteranske prehrane, ne znamo još točne mehanizme kojima ona djeluje na zdravlje srca. Stoga će nam ovo istraživanje, zajedno s mnogim drugima, pomoći da bolje razumijemo moguće biokemijske obrasce na koje utječe unos određene hrane, uključujući orahe - rekao je dr. Ernst von Schwarz, kardiolog i profesor sa Sveučilišta u Kaliforniji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom