Dok se danas pale roštilji, dijeli grah i planira izlet u prirodu, prvi dan svibnja nosi puno više od običnog slobodnog dana. Kroz povijest se na isti datum preklapalo svašta: radnički prosvjedi, proljetni običaji, ratne obljetnice, crkveni spomendani, ali i događaji koji su kasnije postali omiljeno gorivo za teorije zavjere.

Prvi maj danas najčešće povezujemo s Praznikom rada. Njegovi moderni korijeni vode u Chicago, gdje su 1886. radnici tražili osmosatno radno vrijeme. Ta borba, koja je kulminirala krvavim sukobima i Haymarketskom aferom, postala je simbol radničkog pokreta, a nekoliko godina kasnije 1. svibnja prihvaćen je kao međunarodni dan radničke solidarnosti.

Drugim riječima, iza današnjeg graha i roštilja krije se vrlo ozbiljna priča: pravo na radno vrijeme koje ne pojede cijeli život, pravo na odmor, pravo na dostojanstvo rada i pravo da čovjek ne bude samo kotačić u tuđem profitu.

U Hrvatskoj se Praznik rada počeo obilježavati već 1890. godine. Zagrebački radnici tada su se okupljali oko zahtjeva koji se pamte kao “tri osmice”: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati za obrazovanje, obitelj i vlastiti život.

Danas je ta slika puno opuštenija. Umjesto radničkih parola, mnogima je prva asocijacija grah, roštilj, dekica, park, izlet ili produženi vikend. Ali baš zato Prvi maj ima dvostruki život: s jedne strane je dan za odmor, a s druge podsjetnik da odmor nije pao s neba, nego je izboren.

U hrvatskoj novijoj povijesti 1. svibnja nosi i sasvim drukčiju težinu. Na taj je dan 1995. počela vojno-redarstvena operacija Bljesak, kojom su hrvatske snage oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije. Operacija je započela rano ujutro i trajala nešto više od jednog dana, a u hrvatskom se javnom pamćenju veže uz završnu fazu oslobađanja zemlje u Domovinskom ratu.

Zato je za Hrvatsku 1. svibnja istodobno i praznik rada i datum državne memorije. Dok se u jednim gradovima dijeli grah i organiziraju koncerti, u Okučanima se svake godine obilježava obljetnica Bljeska. To je isti datum, ali dva potpuno različita sloja sjećanja.

Prvi svibnja ima i svoju crkvenu dimenziju. Katolička Crkva 1. svibnja obilježava spomendan svetog Josipa Radnika, čime je i kršćanska simbolika rada dobila svoje mjesto uz datum koji je već bio snažno obilježen radničkim pokretom.

No, prvi dan svibnja nije počeo s industrijskim radnicima. Mnogo prije sindikata, tvornica i političkih govora, taj se datum u dijelovima Europe povezivao s dolaskom proljeća, plodnošću, vatrom i obnovom prirode. U Irskoj i Škotskoj slavio se Beltane, stari proljetni festival kojim se označavao početak toplijeg dijela godine. Palile su se vatre, ukrašavali domovi i slavilo ono što bi se danas, modernim rječnikom, nazvalo povratkom života.

Tu negdje ulazi i Walpurgina noć, koja se u sjevernoj Europi i Njemačkoj obilježava uoči 1. svibnja. U narodnoj predaji vezivala se uz vještice, buku, kostime i krijesove kojima se simbolično tjeralo zlo. Danas to više zvuči kao spoj folklora, proljetnog karnevala i idealnog materijala za filmove, ali pokazuje koliko je prijelaz iz travnja u svibanj nekoć imao snažnu mitsku atmosferu.

A onda dolazimo do dijela koji uvijek raspali maštu: iluminati.

Povijesno gledano, bavarski iluminati doista su osnovani na Prvi maj 1776. godine. Osnovao ih je Adam Weishaupt, profesor kanonskog prava u Ingolstadtu, a riječ je bila o tajnom društvu prosvjetiteljskog tipa, s idejama razuma, protivljenjem praznovjerju i kritikom tadašnjih oblika političke i vjerske moći. Ono što je povijesna činjenica kasnije je, međutim, preraslo u mitologiju: u popularnoj kulturi iluminati su postali gotovo sveobuhvatno objašnjenje za “tajne vladare svijeta”, od revolucija do pop zvijezda i simbola na novčanicama.

Tu treba stati na loptu. Da, iluminati su postojali. Da, osnovani su baš na Prvi maj. Ne, to samo po sebi nije dokaz da iz sjene upravljaju svijetom. Ali kao priča za datum koji već nosi vatru, radničke bune, vještice, proljetne obrede i moderne političke simbole, zvuči gotovo predobro da bi ga internet ostavio na miru.

Zato prvi dan svibnja nije samo dan kada se pita tko nosi meso, tko ugljen, a tko kruh. To je datum na kojem se neobično preklapaju rad, proljeće, pobuna, religija, Domovinski rat i teorije zavjere.

I možda je baš zato Prvi maj toliko živ. Ujutro može biti praznik rada, popodne obiteljski roštilj, navečer kratka lekcija iz povijesti, a negdje između svega toga podsjetnik da se iza svakog “slobodnog dana” često skriva duga borba onih koji ga nisu imali.

Povezane vijesti

• Kutlača: Sad je vrijeme za borbu
• Prvomajska fešta u Šišanu: REKREATIVNA BICIKLIJADA, GRAH, IGRE ZA DJECU I VOĐENO RAZGLEDAVANJE UTVRDE MONTE MADONNA
• KORONAVIRUS STIGAO U HRVATSKU!