O apstraktnoj skulpturi Tito je turskim novinarima rekao da se njemu taj stil ne dopada baš mnogo "jer su sve figure veoma slične jedna drugoj" * Moderna poezija zadržala je razumljiviju formu i nije pretrpjela veće deformacije, kazao je Tito i ostao živ. Još nepune četiri godine

Nakon dvosatnog obilaska glasovitog historijskog grada Efesa, prilikom čega mu je uručena i zlatna statua boginje Artemide, predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito tog je lipnja 1976. godine, prije točno 44 godine priuštio si je naknadni razgovor s turskim novinarima o umjetnosti, ne libeći se udariti po apstraktnoj umjetnosti.

O apstraktnoj skulpturi Tito je rekao da se njemu taj stil osobno ne dopada baš mnogo "jer su sve figure veoma slične jedna drugoj". I za apstraktno slikarstvo rekao je da ono više služi za dekoraciju nego što ima stvarnu umjetničku vrijednost.

- Moderna poezija zadržala je razumljiviju formu i nije pretrpjela veće deformacije, kazao je Tito i ostao živ. Još nepune četiri godine.

Bizjak u Cannesu

Martin Bizjak, direktor Festivala jugoslavenskog igranog filma vratio se s tada obljetničkog 30. filmskog festivala u Cannesu i svoje dojmove svog radnog, prvog posjeta prenio u intervjuu prije točno 44 godine, 14. lipnja 1976. godine.

- To je grandiozna stvar, neusporediva s našim festivalom. Grad živi dinamično. Za festival radi ogromna mašinerija. To se osjeća svugdje. To je velika svjetska manifestacija gdje su autori i kinematografi svijeta zainteresirani. Tu nacionalne kinematografije nude svoju produkciju, više od tri tisuće organizacija i pojedinaca. Veza između festivala i grada Cannesa je vrlo čvrsta. Spregu Cannesa i festivala objašnjava i podatak da grad sudjeluje s jednom trećinom sredstava u budžetu festivala, kazao je tada Bizjak, dodajući da je iz Cannesa u Pulu donio - samopouzdanje.

- Ne treba se stidjeti poslovne strane festivala. Film treba biti viđen, ali i prodan. Potrebno je više poslovne širine uz naglašenu kulturnu komponentu, kazao je direktor FJIF-a.

Dva delfina

Jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća Gustav Krklec, koji je napisao i brojne pjesme za djecu, posjetio je tog dana 1976. pulsku osnovnu školu "Bratstvo i jedinstvo" (danas OŠ Veruda). Učenici su za tu prigodu uredili panoe s ilustracijama i tekstovima o književnikovom stvaralaštvu, a ispred pjesnika nastupili su i polaznici literarne, recitatorske i novinarske grupe. Pjesnika je posebno impresionirao pano na temu njegove pjesme "Dva delfina", koji su uradili učenici 6. razreda. Taj je rad naknadno poklonjen pjesniku, zajedno s buketom crvenih ruža.

Gustav Krklec (1899-1977) svoje mjesto u hrvatskoj književnosti zauzeo je vrlo mlad, već u 16. godini. Javlja se gotovo istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. Nakon Prvog svjetskog rata Krklec je objavio dvije zbirke "Lirika" 1919. i "Srebrna cesta" 1921., koja je naišla na izvrsnu recepciju publike.

Ovdje ćemo citirati njegovu pjesmu "List": "Osjećam živo da sam list na grani, što se iz zemlje tajnim sokom hrani. Nemir me trza i vjetar još brži savija, trese. Al’ me korijen drži i ne da još da kao sjenka žuta padnem u blato negdje pokraj puta; još neda da me na samotnoj stazi okrutna noga prolaznika zgazi. Korijen me čuva. Dobra zemlja hrani. Osjećam živo da sam list na grani…"

Skuplja struja

U mini ilustraciji dosega ondašnje novinske kritike, vrijedi navesti tadašnju odluku o povećanju struje za 18 posto (domaćinstvima 20 posto), koju su ondašnji komentatori ocijenili udarom na obiteljski budžet i društveni standard uopće.

- Teško je vjerovati da skupa energija neće biti fitilj koji će izazvati lančanu eksploziju poskupljenja jer, napokon, industrijski proizvođači morat će u prodajnu cijenu uračunati ovu dodatnu stavku. I mimo struje nazire se erozija standarda. Nemojmo se začuditi ako uskoro budemo pili skuplje mlijeko, pri čemu bi dakako porasla i vrijednost svim "derivatima" ove svakodnevne nezaobilazne namirnice. Drskost kojom nam elektroprivrednici udaraju na standard počinje prelaziti granice pristojnosti, pisao je tada kritički Drago Kojić koji je, ipak, na kraju teksta pohvalio, citiramo, "energičnost, odlučnost i nepopustljivost Izvršnog vijeća Sabora koje je samo djelomično udovoljilo zahtjevu za povećanje cijena, izrekavši usput i oštre kritike na račun ponašanja elektroprivrede, čime je dalo do znanja da ne može u delegatskom sistemu carevati politika svršenog čina".

Boksači Pule svladali Zvezdaše

U dvorani Mirna u Patinaggiu tog je vikenda u meču prve boksačke savezne lige BK Pula pobijedila Crvenu zvezdu s 12:8. Za "Pulu" su nastupili Miličević, Čalić, Prodan, Kadić, Velenik, Kovljanić, Stanković, R. Vujović, Gerlić (kojemu je Stojanović prije početka susreta predao meč) i Gadžur. Prema potonjem je, kako je na današnji dan prije 44 godine napisao pokojni kolega Pjer Ladavac učinjena nepravda - taj susret u teškoj kategoriji s Radovanovićem, uz vidljivu prednost i superiornost mladog Puljanina koji je od početka meča neustrašivo navalio na suparnika, proglašen je neriješenim.

U Ljubljani je odigrana jedinstvena maratonska rukometna utakmica. Ekipa iz Ljubljane "Prule" i Mlinotest" iz Ajdovščine igrali su punih 25 sati, bez prekida, a utakmicu je sudio gotovo čitav zbor ljubljanskih rukometnih sudaca. Obje ekipe imali su po 35 igrača, a konačan rezultat je bio 810:675 (370:312) za ekipu "Prule".

Na današnji dan…

Vremeplov ćemo zarolati više od 200 godina unazad. Na današnji dan 1800. godine Napoleon Bonaparte porazio je austrijske trupe kod Marenga i ponovno osvojio Italiju, a politički značaj te pobjede umnogome je prevazilazio vojni. Istog datuma 1811. rođena je američka književnica Harriet Beecher-Stowe, čije je najpoznatije djelo roman objavljen 1852. - "Čiča Tomina koliba". Tada ropstvo, danas, kao žilavi odjek, smrt Georgea Floyda.

Povezane vijesti

• GLAS ISTRE SE NA DANAŠNJI DAN 1980. BAVIO I PRIJEVOZNIČKIM PROBLEMIMA: Taksist dobio godinu dana zatvora zbog preskupih vožnji!
• NA DANAŠNJI DAN 1977. GODINE: U podmorju pronađen kvalitetni plin - samo što nije stigao
• LOKALNE AFERE U GLASU ISTRE NA DANAŠNJI DAN 1970. GODINE: Pula u novogodišnjoj noći kao Divlji zapad