U rovinjskoj Staroj tvornici duhana, svoja je vrata danas otvorio najveći gourmet festival u regiji - dugo iščekivani 2. Weekend Food Festival. Oblačno vrijeme i povremeni pljuskovi nisu bili prepreka da se ondje okupi velik broj etabliranih chefova i sommeliera, stručnjake, gurmane, kao i ljubitelja enogastronomije.
Dok se o trendovima i izazovima gastronomije i prehrambene industrije raspravljalo na panelima i radionicama, u središnjoj sali tvornice ta se teorija pretočila u brojne mirise i okuse. Posjetitelji su imali priliku isprobati brojne specialty kave, vodu s kolagenom i kisikom koja još uvijek nije stigla ni na police dućana, a na glavnoj se pozornici istovremeno održavao cooking show na kojem se pripremala morska delicija - palenta sa sipama. To je samo djelić bogate ponude koja od danas do nedjelje, u Rovinj donosi pregršt gastronomskih noviteta i diskusija.
Potraga za održivom budućnosti u kuhinji i izvan nje, središnja je tema ovogodišnjeg izdanja festivala, a o njoj su, uz globalne i lokalne trendove u proizvodnji hrane u Hrvatskoj, raspravljali i čelnici prehrambene industrije i naših vodećih prehrambenih tvrtki - Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenove i Nenad Klepač, predsjednik Uprave tvrtke Vindija.
Dalić je istaknula da je prerađivačka prehrambena industrija najveća hrvatska industrija koja čini 25 posto cjelokupne industrije u Hrvatskoj. No, najveće prihode, čak 70 posto ostvaruje od izvoza, odnosno sa stranih tržišta, od Australije do SAD-a. Bez digitalizacije i automatizacije, dodala je, nema napretka. Pojasnila je da su njihova skladišta u potpunosti robotizirana te da već dugo vremena nema radnica koje sjede u proizvodnoj liniji, kao što se to ilustrira u medijima.
- Za Podravku ne postoji drugi put nego natjecati se s najvećim svjetskim prerađivačkim industrijama. To zahtjeva tehnološku i proizvodnu sofisticiranost, a s druge strane, investicije predstavljaju način suočavanja s lokalnim problemom starenja stanovništva i radne snage, kao i problem nedostatka odgovarajuće radne snage i kvalifikacija. Radnika će biti manje nego što je to bilo prošlih godina. Investicije su zalog u budući uspjeh Podravke, kao i njen opstanak i razvoj, rekla je Dalić. Kazala je i da su sveprisutniji novi potrošački trendovi koji podrazumijevaju okretanje prema hrani kvalitetnijih sastojaka, kao i proizvodima na biljnoj bazi.
Kako je rekao Peruško, Fortenova je u posljednje četiri godine, osim što je popravila kapitalnu strukturu, paralelno vrlo aktivno radila na investicijama. Pričajući o izazovima u poslovanju, Peruško je napomenuo da su se tijekom epidemije, Konzum, ali i proizvodne kompanije, brzo prilagodile situaciji i nisu se, unatoč poteškoćama, suočavale s nedostatkom hrane.
Prema njegovim riječima, u Fortenovi promjene trendova adresiraju na pravi način. Pa tako proizvode cijelu seriju proizvoda Planet of plants, baziranih na biljnim proteinima, a koji se u potpunosti proizvode u Hrvatskoj. Uz to kaže da se u svom poslovanju usredotočuju na racionalnu potrošnju energije, smanjenje otpada i CO2 otiska.
Naglasio je i da Fortenova jedan od najvećih proizvođača zelene energije u Hrvatskoj. Naime, kako tvrdi, 0,4 posto cjelokupne potrošnje energije u Hrvatskoj, proizvode u svojim bioplinarama u Slavoniji.
Na velik pad otkupa mlijeka upozorio je Klepač, dodajući da je taj problem detektiran još prije deset godina i da resorno ministarstvo radi na njegovu rješavanju.
- Mi poduzimamo sve što je u našoj moći da zaštitimo proizvođače i proizvodnju.
S radom je prestala riječka mljekara PIK, a iako nije bilo ekonomski opravdano preuzimanje, to smo učinili jer smo htjeli da se hrvatski proizvođači s aspekta otkupa osjećaju sigurno, kazao je Klepač dodajući da su uz riječku, s radom prestale i brojne druge mljekare diljem Hrvatske, kao i da je riječ o vrlo niskoprofitabilnoj grani. Uzrok problema leži u tome da Europa, kada ima viškove mlijeka, prodaje ih po niskoj cijeni, a kao takva na našem hrvatskom tržištu čini problem domaćim proizvođačima. Kazao je i da usmjeravanje vladinih mjera prema malom proizvođaču nije dovoljno. Potrebno je, smatra, više ulagati u mala obiteljska gospodarstva. Druga je prepreka ta što stočarska proizvodnja ne posjeduje dovoljno vlastitog zemljišta, a postoji velik interes za izvoz ratarskih kultura, što je, kaže, vrlo profitabilno.