poznati hrvatski znanstveni alternativac

DRAGO PLEČKO: Epidemiolozi ne strepe toliko od sadašnjih sojeva, već se boje da neka od bezbroj varijanti ne bude "VIRUS SUDNJEG DANA", OPCIJA OTPORNA NA SVE I VELIKE SMRTNOSTI

Epidemiolozi ne strepe toliko od sadašnjih sojeva, već se boje da neka od bezbroj varijanti ne bude "virus Sudnjeg dana", opcija otporna na sve i velike smrtnosti

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
Drago Plečko (Foto Cropix)

Drago Plečko (Foto Cropix)


Najpoznatiji alternativac hrvatske znanosti mr. Drago Plečko koji već toliko dugo ljetuje u Premanturi da ga se može proglasiti počasnim građaninom, kaže da u medicini nema boljeg načina suzbijanja pandemije od cijepljenja i korištenja lijekova koji se upotrebljavaju. Iako to možda očekuju u alternativnim krugovima, Plečko nije antivakser, cijepljen je i promiče znanstvene metode, što je za one koji znaju njegov rad i magisterij na zagrebačkom Prirodnoslovno matematičkom fakultetu nešto posve očekivano.

- Pandemija već drugo traje. Ipak, u javnosti se nisu čule alternativne ideje o liječenju, osim da se popije dezinficijens, što je predložio Donald Trump, ili uzima lijek za konje, o čemu govore hrvatski antivakseri?

- Da, Trumpova izjava će biti zapamćena kao neviđena besmislica. Prva je nada bio antimalarik hidroksiklorokin, no nakon dvanaest provedenih studija se od toga odustalo čak i kao preventive. No, Trumpova je izjava dala vjetar u leđa toj ideji i mnogi su se zanosili time neko vrijeme. Slijedila je priča o vitaminu D 3, tisuću jedinica dnevno kao rješenju odnosno preventivi, ali se pokazalo da ni to još u wuhanskoj fazi ne djeluje na smanjenje smrtnosti.

- Znači, bilo je alternativnih pokušaja liječenja?

- Kineski su liječnici u početku pokušavali s Oolong čajem i slatkim pelinom, a u Indiji su proveli klinička ispitivanja s korijenom ashwagandhe koji je dao neke učinke na jačanje imuniteta, ali ne u konkretnim situacijama s koronom.

- Kod nas je popularan veterinarski lijek za konje?

- Da, uslijedila je priča s Ivermectinom, antiparazitikom koji se koristi u veterini. Popularizirao ga je imunolog Srećko Sladoljev, tvrdeći da zna neke ljude koji su se time izliječili od covida. Naravno, znanstvena ga je komuna izopćila jer u stručnoj literaturi nema nijednog reprezentativnog istraživanja koje bi potvrdilo njegove navode. Ipak, nešto je tu bilo i meni čudno. Nijemci su pustili taj lijek u prodaju pod nazivom Driponin, iako nigdje ne navode vezu s covidom. Prodaje se za humanu uporabu, no sada je nakon nekoliko valova epidemije sasvim ispod radara.

- Dakle, cijepljenje i čekanje lijeka protiv korone je ono što preostaje?

- Kompletna znanstvena komuna se opredijelila za vakcinu kao kako kažu najbolje i zapravo jedino rješenje. Preživjela je donekle smjesa meda i đumbira kao pomoćno sredstvo ako se netko nađe daleko od bolnice i počne se gušiti pa uz to što smjesa navodno otapa sluz u plućima treba klečati i nagnuti se naprijed i čelom dodirivati podlogu dok su ruke smještene oko glave. Kažu da to pacijentu olakšava disanje. No, najbolje je u ovakvim okolnostima otići u bolnicu. Ima još uvijek kojekakvih prirodnih lijekova koji recimo djeluju tako da izbacuju sluz iz pluća, no sve je to na razini mita.

- U povijesti pandemija je li korona po nečem izuzetna, recimo po brzini širenja i globalnosti. Španjolska gripa i druge nisu obuhvatile cijeli svijet?

- Španjolka je harala dvije godine, 1918.-1919. i bila apsolutni prvak. Špekulira se da je ubila, prema raznim izvorima, između 20 i 80 milijuna ljudi. Više nego svi ratovi 20. stoljeća zajedno. Budući da tada nije bilo doba genetskih manipulacija, jasno je da je nastala nekakvom mutacijom u prirodi. Danas neki autori vjeruju da su je iz jedne baze u Kanzasu donijeli američki vojnici koji su stigli u Prvom svjetskom ratu, 1917. godine na europsko tlo. U prilog tome govori i podatak da je čak pola poginulih Amerikanaca zapravo umrlo od španjolske gripe. Širila se strahovito i tada su govorili: Ujutro imaš temperaturu, popodne kašlješ, a navečer si mrtav.

- Koliko bi španjolska gripa danas usmrtila ljudi?

- Proračuni pokazuju da bi španjolka danas ubila postotno isti broj ljudi kao tada, odnosno oko šesto milijuna.

- Korona nije toliko opasna, za sada?

- Korona do sada u svim svojim varijantama nije pokazala ni približno takovu ubojitost, ali se neki sojevi, kao ovaj novi omikron, šire neočekivano lako i brzo. No, omikron po svemu sudeći nije smrtonosniji od ranijih sojeva. I treba razjasniti nešto što se izgubilo u silnim prepucavanjima oko mjera i cijepljenja: epidemiolozi ne strepe toliko od sadašnjih sojeva, već se boje da neka od bezbroj varijanti ne bude "virus Sudnjeg dana", opcija otporna na sve i velike smrtnosti. Neki virolozi upozoravaju da na 100 milijardi virusa njih 300 milijuna mutira. To bi mogao biti pravi ruski rulet za nas. Postoje razlozi radi kojih Kinezi zatvaraju čitave gradove u totalni lockdown zbog relativno malog broja zaraženih.

- Rulet se vrti. Pojavio se još jedan novi soj iz Afrike?

- Dok omikron preuzima dominaciju, iz Kameruna je do Marseillesa došla nova varijanta s još više mutacija - 46. Za sada je zabilježeno 12 slučajeva, a novom su soju nadjenuli ime IHU. Za sada nije jasno koliko je opasan.

- Ponavlja se i priča o tome da je koronavirus pobjegao iz kineskog laboratorija. Koliko je to moguće, treba li uopće tražiti krivca?

- Sve je moguće, ali jako malo vjerojatno. Počelo je s politikom. Dan nakon što su Trump, Angela Merkel i Emmanuel Macron optužili Kineze za virus koji je pobjegao iz laboratorija, javio se tada već vremešni nobelovac Luc Montagieur s tvrdnjom da se u strukturi virusa vide "dijelovi RNK virusa AIDS-a". To je dalo zamah teorijama zavjere, ali on se više nije javljao. Naime, radi se o nečem sasvim drugom.

- O čemu?

- Kinezi su objavili da su uzgojili miševe otporne na AIDS i primili čestitke svih znanstvenika u svijetu. Nisu rekli da su ti miševi igrom slučaja doživjeli još jednu transformaciju - bili su deset puta inteligentniji od svojih običnih rođaka! Budući da postoji tehnika CRISPR+Cas9 kojom je moguće nešto fantastično, a to je izrezivanje dijelova DNK i RNK i ubacivanje drugih sekvencija na njihovo mjesto, zapadni su istraživači ozbiljno prihvatili činjenicu da su Kinezi već proizveli dvije "genetski dorađene" bebe koje bi mogle imati IQ i do 1.000. Navodno se zovu Lulu i Nana. Naravno da sve izbezumljuje mogućnost da će Kinezi ljude-genije - a znamo da je Albert Einstein je imao IQ 14 - izbacivati na traci. Psiholozi osobe koje imaju IQ 1.000 opisuju "kao nekog koji istovremeno u glavi može rješavati 20 složenih problema iz raznih područja"...

- Najpoznatiji ste po alternativi u znanosti i medicini, ali ste i magistar kemijskih znanosti. Zašto se razvijaju – ako se razvijaju – takvi virusi na umjetan način?

- Općenito se smatra da je motiv oružje. Virusi koje se modificira u laboratorijima doista mogu biti iznimno ubojiti ako takve netko uspije uzgojiti što nije jednostavno kao u filmovima. No, svim takvim bakterijama i virusima je ugrađen genski mehanizam da izginu ako se nađu negdje izvan laboratorijskih uvjeta tako da opasnosti gotovo da i nema. Sada tu postoje bakterije koje mogu proizvoditi recimo naftu ili biogorivo, koje bi bilo najjeftinije. Ima gotovo nevjerojatnih mogućnosti, tako da sve i nije zlonamjerno. Osim toga, mikroorganizam koji ubija prebrzo nije opasan jer ima kratko vrijeme inkubacije i ne stigne se raširiti. Treba zadovoljiti puno kriterija za superoružje, a još uvijek je to potraga za iglom u stogu sijena.

- Kada bi pandemija, po Vašem mišljenju, mogla završiti? Po nekima je omikron dobra vijest, po drugima loša?

- Tu dolazimo do onog najosjetljivijeg pitanja: da cjepivo i da mjere ili ne? Počelo je tako da je cjepivo premalo testirano i u panici pušteno u promet rekordno brzo. U tom trenutku je bilo pitanje osobne procjene rizika od cijepljenja. Mlađi i zdravi se nisu htjeli cijepiti u strahu od problema na dulju stazu. Ja sam svojih 70 godina i tri mala unučića nisam imao dileme. Za mene je cjepivo kudikamo manji rizik od obolijevanja od korone pogotovo nakon što sam vidio da je jedanaest mojih poznanika iz Samobora umrlo na raspiratoru. Da li je to kriva procjena radi koje ću požaliti? Možda i je. Budućnost će pokazati ali kako je do sada u svijetu cijepljeno oko četiri milijarde ljudi bez dramatičnih posljedica mislim da je ispitano dovoljno. Istina je da tu i tamo oboli ili umre netko zbog zgrušavanja krvi ili upale srčanog mišića, nakon cijepljenja, ali je to izvanredno malen broj ljudi. Svaki lijek ima popis nuspojava dugačkih kao naša ruka pa te lijekove ipak uzimamo. Tako da ja nisam ni vakser ni antivakser. Cijepio sam se tri puta ali smatram da svatko to treba odlučiti sam za sebe. Bez da ga netko davi da se ne cijepi ili da se cijepi. Ili silom na to tjera. Takva sloboda podrazumijeva i povećane rizike za širenjem raznih sojeva virusa ako ne dođe do "imuniteta krda". Tome se nadaju Izraelci jer je omikron osjetno manje ubojit i ako bi nam se posrećilo epidemija bi krenula prema svom kraju...

- Najveća je pobuna oko mjera vezanih uz covid potvrde i ograničenja kretanja?

- To je logično jer nam je svima zbilja dosta tih mjera. U nekoj smo vrsti pritvora dvije godine i tko ne bi počeo luditi od toga? Osim psihološkog aspekta, tu su i ekonomski razlozi jer se ljudi sve teže snalaze. Stalno me pitaju da li sam za mjere. Naravno da nisam! U Samoboru dolazim uvijek u isti kafić, u istom sam društvu i ne vidim potrebu za nošenjem maske recimo. Ali, državni Znanstveni savjet i Stožer su u drugoj situaciji. Zamislite da proglase ukidanje svim mjera?! Svih. Nakon toga će sasvim sigurno oboljeti dosta ljudi, a neki i umrijeti. Što mislite hoće li rodbina umrlih podnijeti tužbu protiv države da je zbog nemara kriva za smrt njihovih najmilijih?

- Koga poslušati u toj kakofoniji (para)znanstvenih savjeta?

- Ako postoji netko tko je pametniji od Đikića, Štagljara, Rudana, Bana, Trobonjače, Čičin-Šaina, Lenharda koji su svjetski autoriteti i može ponuditi bilo kakav plan da skinemo mjere s grbače, ja ću odmah biti uz njega. Ne govorim o razbijanju izloga i skupljanju političkih bodova, nego suvislom i prihvatljivom rješenju. Jer, na sličan način reagiraju u čak 210 država svijeta. Koji izbor imamo mi? Tko uostalom mene ili vas išta pita?

- Nerješiv problem su klimatske promjene?

- Da, malo ljudi zna da smo izloženi čak 30 000 raznih toksina iz okoliša od kojih je 2000 teratogenih dakle utječu na plod u maternici trudnice. Danas je gotovo sigurno da je to glavni uzrok poremećaja poput autizma kod djece. I niza malignih i kardiovaskularnih oboljenja pa se čak i multiplaskleroza pripisuje tome. Nema objektiovno nade da korporacije koje se hrane na prljavoj industriji išta poduzmu kako bi se nešto promijenilo usprkos šumama koje gore, izumiranju stotina životinjskih vrsta dnevno i prijetećem ekološkom kolapsu kada se atmosfera zagrije.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini