Njemačka vina: PJENUŠAC IZ PFALZA

Enoteka Emila Perdeca

Njemačka je jedna od najpoznatijih svjetskih vinskih zemalja u kojoj se grožđe uzgaja još otkad su ga stari Rimljani zasadili uz rijeku Rajnu. Podijeljena je u 13 vinorodnih regija, a većina njih smještena je u jugozapadnom dijelu Njemačke. Vinogradi počinju južno od bivšeg glavnog grada Bonna, uz granicu s Belgijom, Luxembourgom i Francuskom do Švicarske na jugu. U svojem najistočnijem dijelu sežu do povijesnog grada Wurzburga u pokrajini Franken. Skroz na drugom istočnom dijelu zemlje, u bivšem DDR-u, dvije su manje vinske regije - Saale-Unstrut i Sachsen.

Burna povijest

Dotaknuo bih se vinske regije Pfalz, koja zauzima otprilike najjužniju četvrt njemačke savezne pokrajine Rheinland-Pfalz ili Falačko Porajnje s glavnim gradom Mainzom. Pfalz se sastoji od dvije podregije, Mittelhaardt-Deutsche Weinstraße sa 16 vinogorja i Südliche Weinstraße koja se sastoji od devet vinogorja. U Pfalzu je danas zasađeno 23.500 hektara vinograda raspoređeno na 125 vinarija. Od bijelih sorti grožđa dominira riesling, slijede pinot bijeli, chardonnay, pinot sivi, müller-thurgau, a od crnih dominira dornfelder uz pinot crni i portugizac.

Pfalz zemljopisno pokriva površinu od 5.450 četvornih kilometara te ima oko 1,4 milijuna stanovnika, a njegovi su stanovnici poznati kao Palatinci ili Pfälzeri. Zbog svog geostrateškog položaja ova je regija imala jako burnu povijest. Kao što je u Istri bio veliki utjecaj Venecije i Habsburgovaca, tako se u Pfalzu osjetio utjecaj Francuza i Bavaraca. Zbog čestih sukoba, loše gospodarske situacije, ali i vjerskih razlika prva veća emigracija stanovništva iz Pfalza dogodila se 1717. godine, najviše u SAD, preciznije - u Pennsylvaniju. Iseljavanje se nastavilo i kasnije, a zanimljivo je da iz okolice grada Kallstada potječu obitelji dvojice veoma značajnih Amerikanaca, kralja ketchupa Henryja Johna Heinza i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Preko jako dobre austrijske internetske trgovine vina (www.weinco.at) nedavno sam za kušanje kupio nekoliko finih butelja iz Pfalza, točnije od vinarije Reichsrata von Buhl iz Deidesheima, mjesta na pola puta između Kaiserslauterna i Mannheima. Ovu vinariju je davne 1849. godine osnovao Franz Peter Buhl, a do današnjih dana pod raznim je upraviteljima ostala vrlo bitan faktor na vinskoj sceni Pfalza, ali i Njemačke.

Vinariju vode direktor Dennis Geller i glavni enolog Simone Frigerio. U Reichsrat von Buhlu obrađuje se 64 hektara vinograda te su na tržištu prisutni s oko 40 etiketa. Naravno, dominantna sorta je riesling.

U dobroj formi

Danas bih s vama podijelio moje viđenje njihova pjenušca od rieslinga iz berbe 2017. Grožđe za ovaj pjenušac je ručno brano u vinogradu u okolici Deidesheima početkom rujna. Vinograd se nalazi na tlu koje se sastoji od crvenog pješčenjaka, lesa i vapnenca. Nakon prerade vino fermentira kombinirano u inoxu i velikim drvenim bačvama te se potom stavlja na drugu fermentaciju u bocu gdje provodi još minimalno 20 mjeseci na kvascima.

Vino krasi lijepa slamnato žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto, a po točenju u čašu iz nje izlazi mnoštvo sitnih i brzih mjehurića. Na prvo mirisanje javlja se nota svježeg voća u obliku zelene jabuke i svježe dunje, kasnije se javlja nota svježeg brioša koju prati nota korice limete, dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, djelomično toplo i djelomično mekano, a s druge strane ima izvrsne svježine te jako dobru mineralnost i srednje tijelo. U dobroj je ravnoteži, intenzivnost okusa mu je izražena, a trajnost okusa dosta dobra, kakvoća okusa je fina i lijepo se pije. Ima dobru harmoniju, na aftertasteu javlja se nota vinogradarske breskve. Ovaj pjenušac od rieslinga je u jako dobroj formi, ali pjenušce ne treba dugo čuvati već trošiti. Ovakav stil pjenušca, koji je sličan baznim šampanjcima, enogastronomski traži sirove morske plodove. Ja sam ga sljubio uz sirove oštrige iz Limskog kanala i kombinacija je bila sjajna.

Foto