S dolaskom toplijih dana započinje i sezona roštiljanja, a s njom i višesatna druženja u dvorištima i na otvorenom. Takva se okupljanja često protežu od ranog poslijepodneva do kasno u noć, a hrana, osobito prilozi poput raznih salata, nerijetko satima stoji na stolu. Upravo to otvara važno pitanje - je li sigurno jesti hranu koja je dulje vrijeme stajala izvan hladnjaka? Odgovore smo dali su stručnjaci za sigurnost hrane, piše The Kitchn.

Na tu temu govorio je Don Schaffner, istaknuti profesorom i stručnjak za prehrambenu znanost sa Sveučilišta Rutgers, te Amy Keating, nutricionistica i voditeljica programa u organizaciji Consumer Reports, prenosi Index.hr

Koliko dugo hrana smije stajati na sobnoj temperaturi?

Schaffner ističe kako je opća preporuka da se hrana ne ostavlja izvan hladnjaka dulje od dva sata. Dodaje i važnu napomenu: ako je temperatura okoline vrlo visoka, to se vrijeme prepolovljuje na samo jedan sat. Ipak, naglašava kako su to oprezne preporuke te da je restoranima, primjerice, dopušteno držati pripremljenu toplu ili hladnu hranu izvan temperaturne kontrole i do četiri sata.

Oboje stručnjaka, i Keating i Schaffner, potvrdili su da je hrana sigurna za jelo ako se vrati u hladnjak unutar preporučena dva sata. Međutim, ako odlučite ostaviti hranu vani dulje od toga, Schaffner savjetuje da je kasnije radije ne jedete.

Trebamo li se više brinuti zbog nekih namirnica?

Mnogi vjeruju da su prilozi s mliječnim proizvodima ili majonezom, poput krumpir-salate, najrizičniji ako se ostave na sobnoj temperaturi. No, Schaffner kaže kako ga manje brine vrsta hrane, a više način na koji je bila izložena vanjskim utjecajima. Veći je problem, kaže, ako gost kontaminira jelo bakterijama s ruku.

Prema Schaffneru, ključni faktori koji utječu na sigurnost hrane su aktivnost vode i pH vrijednost. Što je u hrani više vode, veća je i mogućnost za razvoj bakterija. Kao primjer hrane s niskom aktivnošću vode, zbog koje se ne treba brinuti, naveo je čips. Važna je i kiselost jela - što je hrana kiselija, to je manje pogodna za razvoj bakterija. Zbog toga se, primjerice, trebate više brinuti za umak od sira nego za salsu, koja sadrži kiselinu iz rajčica.

Posebno se osvrnuo na majonezu, objasnivši da je kupovna majoneza zapravo kisela te su je prehrambeni znanstvenici osmislili tako da sprječava razvoj patogena. Opet, rizik nije u samoj majonezi, već u načinu pripreme jela i mogućoj kontaminaciji tijekom rukovanja.

Stručnjaci također upozoravaju na razliku između pokvarene i kontaminirane hrane. Pokvarena hrana, poput starog mlijeka, može imati neugodan miris i izgled, ali je mala vjerojatnost da ćete se od nje razboljeti. S druge strane, hrana koja izgleda savršeno ispravno može biti zaražena bakterijama poput salmonele, E. coli ili stafilokoka te uzrokovati ozbiljno trovanje.

Na što još paziti tijekom sezone roštilja

Prije nego što uopće počnemo brinuti o prilozima koji stoje na stolu, Schaffner ističe da je puno veći problem mogućnost križne kontaminacije i konzumacija nedovoljno pečenog mesa. Keating se slaže i dodaje da ljudi moraju paziti na pribor i tanjure koje koriste pri roštiljanju.

"Primjerice, ako sirove pljeskavice donesete na tanjuru i okrećete ih na roštilju hvataljkama, i tanjur i hvataljke morate zamijeniti novima ili ih oprati prije nego što na njih stavite pečeno meso", objašnjava ona.

Schaffner također naglašava važnost pravilne termičke obrade mesa. Predlaže korištenje termometra za meso kako biste bili sigurni da su hamburgeri, kobasice i piletina pečeni na odgovarajuću temperaturu. Sada kada znate da su vaši prilozi vjerojatno sigurni za jelo, pobrinite se da je i sve ostalo što poslužujete pripremljeno na siguran način.

Povezane vijesti

• OTKRIVEN UZROK POŽARA U LOBORIKI: Sada je jasno da treba biti jako oprezan
• Recept dana: Ćevapi koji mirišu na neradni dan
• Pravilno čuvanje mesa nakon roštilja: Koliko dugo ostaje sigurno za jelo