ZAGREB

Osvijestiti da se riječju "autističan" stereotipiziraju osobe s autizmom

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


U Hrvatskoj je potrebno podizanje svijesti među medijskim djelatnicima i javnim osobama kako bi prepoznali da, pežorativnom upotrebom riječi "autističan" i "autistički", stereotipiziraju osobe s autizmom, jedan je zaključaka novog broja časopisa Collegium antropologicum.

U temi posvećenoj nekim društvenim aspektima jezika u hrvatskom javnom diskursu, u jednom od tekstova se ističe da način na koji se govori ili piše o ljudima ima ključnu ulogu u tome kako ih se percipira, a to zauzvrat utječe na njihov položaj u društvu.

Autori podsjećaju na upotrebu i ulogu jezika u dehumanizaciji, ugnjetavanju i diskriminaciji određenih skupina, poput židovskih građana tijekom nacističkog režima u Njemačkoj, Tutsija u genocidu u Ruandi 1994., crnaca SAD-u od 1619., žena kroz povijest ili gay i osoba s invaliditetom danas.

Jezik prvi korak u marginalizaciji određene skupine

U tim i drugim slučajevima, jezik je bio prvi korak u marginalizaciji određene skupine, ističe se.

Skupina autora analizirala je upotrebu riječi "rod" i "spol" u hrvatskom jeziku te utvrdila da je ona povezana s mnogim problemima i nedosljednom uporabom. Ti se izrazi, kažu, ponekad koriste kao sinonimi, odnosno rod se koristi umjesto spol, a ponekad kao kvazisinonimi, tj. rod kao ispravniji način izražavanja spola često pod utjecajem engleskog jezika.

Naime, napominju, promjena izvanjezične stvarnosti izazvala je nova značenja ionako višeznačne riječi "rod", dok se značenje riječi "spol" nije bitno promijenilo.

"Rod" je dobio nova značenja i pod utjecajem engleske riječi "gender", koju ne treba automatski prevoditi pomoću roda, navode autori teksta i ističu da bi se možda moglo govoriti o biološkom, društvenom, sociološkom, antropološkom i psihološkom spolu, a da se rod koristi samo za opise nebinarnih situacija.

U jednom tekstu analiza se obraćanje publici i stoji da je uljudno to raditi koristeći parove ženskog i muškog roda poput "dame i gospodo", uz naglasak kako je pristojno koristiti prvo ženski, a zatim muški par.

Autori navode i primjere kada nema jezičnih razloga za korištenje parova ženskog/muškog roda, jer imenica muškog roda označava osobe oba spola, osobito u množini. Primjer toga je i nepotrebno obraćenja "drage gošće i gosti" jer  "dragi gosti“ obuhvaća i muške i ženske članove publike.

Od jednoznačnosti u komunikaciji 'snažnija' želja kako sačuvati obraz

Među inim tekstovima nalazi se i onaj o upotrebi eufemizama u govoru, pri čemu se ističe kako - unatoč načelima da javna komunikacija počiva na maksimalnoj kvaliteti, odnosno istini, umjerenoj dužini, pridržavanju teme i izbjegavanju nejasne i dvosmislenosti - ipak jasno postoji potreba za korištenjem manipulativnih oblika i eufemizama koji ne poštuju navedena načela.

Intenzivnija od želje i potrebe da budemo jednoznačni u komunikaciji je želja da sačuvamo obraz, prije svega vlastiti. 

Eufemizmi su subjektivno stajalište govornika koji želi postići pozitivan učinak u komunikaciji, a njihovom upotrebom imenujemo ekstralingvističke objekte, ali govorimo i o sebi, odnosno izražavamo svoje stavove. Zato su eufemizmi neizostavan dio svakog sofisticiranog, profinjenog i pristojnog stila, zaključuje se u časopisu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom