(Hina/EPA)
Na Veleučilištu u Karlovcu u petak je održana konferencija u sklopu projekta "Istraživanje i razvoj specijaliziranih multirotornih bespilotnih letjelica" kojega u partnerstvu s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu provodi ta visokoškolska ustanova.
Projekt je vrijedan više od šest milijuna kuna, od toga iz EU sufinanciran s više od pet milijuna.
Provodi se do 20. srpnja u svrhu istraživanja i razvoja multirotornih letjelica radi stjecanja novih znanstvenih spoznaja i proširivanja komercijalne primjene tih uređaja, a posebni su ciljevi poboljšanje suradnje između znanstvenih organizacija i širenje rezultata znanstvenih istraživanja u poslovnoj zajednici, stvaranje uvjeta za komercijalizaciju istraživanja te unapređenje sustava koji koriste takve letjelice za nadzor, prikupljanje podataka, potrage i spašavanja.
Između ostaloga je napisan i objavljen niz znanstvenih radova na tu temu, a osnovana je i tvrtka od koje se već naručuju takvi dronovi.Iza projekta stoji prije svih znanstveni dvojac kojega čine Denis Kotarski i Petar Piljek. Dekan Veleučilišta u Karlovcu Ivan Štedul ih je nazvao dečkima s dječačkom znatiželjom.
"Cijelo vrijeme su se u biti igrali. Pun im je laboratorij kojekakvih naprava", rekao je Štedul.
Dodao je da je ostvaren i cilj da znanja, vještine i oprema budu na korist studentima strojarstva i mehatronike.
Kotarski je rekao da se s Piljekom druži od osnovne škole.
"Prije prijave projekta smo istraživali u sklopu izrade doktorata. Prvo smo pisali pola godine jednadžbe po pločama, a onda smo kupili komponente. Noćima u studentskoj sobi smo testirali kojekakve dijelove. Počeli smo koristiti jeftine komponente, da bismo zaključili da je potrebno nabaviti bolje. Istina je da smo se igrali. Bilo je i komičnih situacija zbog kojih imam fobiju od propelera", dodao je Kotarski.
S izradom prvih letjelica su počeli 2016. godine. "Problem je isto gdje testirati – ne možemo u sobi, niti danju u parku jer su prolaznici zbunjeni, pa smo to radili noću", rekao je Piljek.
Voditeljica projekta Sanja Belobaba je rekla da su pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini stvorili brojne izazove kao što su nedostatak komponenti računala na tržištu, problemi s transportom i slično, pa je trajanje projekta bilo produženo.