Možda vam je poznato da su probiotici i prebiotici zdravi. Ili ste možda čuli da su dobri za vaš "mikrobiom".
lifestyle
recepti
automoto
film
gastro
glazba
dom
moda i stil
showbizz
svijet zivotinja
tehnologija
zanimljivosti
zdravlje i fitness
znanost
putovanja
more i nautika
dodaci prehrani
Evo što se sve događa u tijelu ako uzimate probiotike i prebiotike
Ilustracija (Pexels)
U lokalnoj ljekarni ili šećući omiljenom drogerijom, sigurno ste primijetili probiotike i prebiotike. Dolaze u obliku dodataka koje možete piti ili uzimati kao tablete, a nalaze se i u hrani koju svakodnevno konzumirate.
Ali što zapravo jest mikrobiom? I koja je razlika između probiotika i prebiotika?
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definiraju probiotike kao "žive mikroorganizme koji, kada se uzimaju u odgovarajućim količinama, donose zdravstvene koristi". Ti mikroorganizmi su bakterije i kvasci koji se nalaze u hrani poput jogurta, kiselog kupusa i kombuche, kao i u dodacima prehrani.
Prebiotici, pak, označavaju "hranu" koju probiotici trebaju za preživljavanje i razmnožavanje, piše Science Alert, a prenosi N1.
Prebiotici su poznatiji kao prehrambena vlakna. Uključuju posebne vrste vlakana poput fruktana tipa inulina, galaktooligosaharida, rezistentnog škroba i pektina. Prebiotici se prirodno nalaze u biljnim namirnicama, dodaju se hrani (poput kruha i žitarica za doručak) i dolaze kao dodaci prehrani.
Prehrambena vlakna ostaju neprobavljena u želucu i tankom crijevu sve dok ne stignu do debelog crijeva. Tamo ih mikroorganizmi (probiotici) razgrađuju (fermentiraju), pretvarajući ih u metabolite ili hranjive tvari povezane s boljim zdravljem.
Za probiotike i prebiotike se kaže da potiču zdrav mikrobiom – zajednicu različitih mikroorganizama koji žive u ili na vašem tijelu. To uključuje one u ustima, crijevima, na koži, u dišnom sustavu i urogenitalnom traktu (koji regulira mokrenje i ima reproduktivnu funkciju).
Mikrobiom je kod svakog pojedinca različita i mijenja se tijekom života. Na primjer, promjene u prehrani, tjelesnoj aktivnosti, higijeni, uzimanju antibiotika ili infekcijama utječu na mikrobiom.
Ti čimbenici mogu promijeniti raznolikost mikrobioma, odnosno broj različitih vrsta mikroorganizama koje imate. Također mogu utjecati na omjer zdravih i nezdravih mikroorganizama.
Kada mikrobiom postane manje raznolik ili kada broj nezdravih mikroorganizama nadvlada broj zdravih, to se naziva disbioza. To može dovesti do problema poput proljeva ili zatvora, sindroma iritabilnog crijeva, krvarenja desni, atopijskog dermatitisa (ekcema) ili akni.
Budući da antibiotici mogu promijeniti vaš mikrobiom, ti se proizvodi također reklamiraju kao način za poboljšanje mikrobne raznolikosti tijekom uzimanja antibiotika ili nakon toga.
Mikrobiom ima ključnu ulogu u našem zdravlju. Primjerice, zdrav mikrobiom povezan je sa smanjenim rizikom od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, alergijskih bolesti i upalnih bolesti crijeva.
Ali što je s uzimanjem dodataka prehrani s probioticima za jačanje mikrobioma?
Pregled kliničkih ispitivanja probiotičkih dodataka kod zdravih ljudi nije pokazao povećanje raznolikosti njihovog mikrobioma.
Drugi pregled kliničkih studija koji se bavio učincima probiotika tijekom uzimanja antibiotika također nije zabilježio poboljšanje raznolikosti mikrobioma.
Jedno drugo istraživanje, koje nije uključeno u ta dva pregleda, pokazalo je da probiotici mogu čak pogoršati mikrobnu raznolikost - kratkoročno. Otkriveno je da probiotici usporavaju obnavljanje mikrobioma nakon uzimanja antibiotika.
Provedeno je malo studija o učincima samog uzimanja prebiotičkih dodataka kod zdravih ljudi. Međutim, postoje studije koje istražuju kombinirano uzimanje prebiotika i probiotika u kontekstu određenih zdravstvenih aspekata.
Na primjer, jedno veliko istraživanje razmatralo je razne neuropsihijatrijske ishode, uključujući demenciju, Parkinsonovu bolest i blago kognitivno oštećenje, kod osoba koje su uzimale prebiotike i probiotike (zajedno ili odvojeno). Drugo istraživanje ispitivalo je učinak prebiotika, probiotika ili sinbiotika (dodaci koji sadrže i jedno i drugo) kod osoba s dijabetesom.
No rezultati nisu jednoznačni. Potrebno je više istraživanja kako bi se ti dodaci mogli rutinski preporučivati. Također, oni nisu zamjena za standardne lijekove i zdravu, uravnoteženu prehranu.
Prirodni probiotici i prebiotici nalaze se u svakodnevnoj hrani.
Probiotici se nalaze u fermentiranim namirnicama poput sira, kiselog kupusa, jogurta, misa, tempeha i kimchija.
Prebiotici se nalaze u hrani koja sadrži vlakna – to su sve biljne namirnice. Važno je u prehrani imati raznovrsne biljne namirnice. To će osigurati unos različitih vrsta vlakana potrebnih za preživljavanje zdravih bakterija i povećanje raznolikosti mikrobioma.
Konzumiranje hrane umjesto dodataka prehrani također omogućuje unos dodatnih hranjivih tvari koje ta hrana sadrži.
Australske prehrambene smjernice preporučuju prehranu bogatu biljnim namirnicama i potiču konzumaciju fermentirane hrane (u obliku sira i jogurta). Takva kombinacija idealna je za održavanje zdravog mikrobioma.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
