Ilustracija (Pexels)
Kako dani postaju kraći, a sunčeve zrake sve rjeđe, mnogi primijete da im se mijenja raspoloženje. Taj osjećaj bezvoljnosti, umora ili zatvorenosti u sebe često nije samo "zimska tuga", nego oblik sezonske depresije (SAD – seasonal affective disorder).
Riječ je o stanju koje se ponavlja svake godine, obično od kasne jeseni do proljeća, a nastaje zbog manjka svjetla i promjena u tjelesnim ritmovima. Iako se sezonska depresija često povezuje s tugom i niskim raspoloženjem, simptomi mogu biti mnogo suptilniji, toliko da ih većina ljudi ni ne prepozna na vrijeme.
Evo nekoliko stvari na koje bi valjalo obratiti pažnju.
Ako jednostavni zadaci odjednom zahtijevaju više koncentracije, misli vam lutaju, a obaveze odgađate, moguće je da se radi o ranom znaku sezonske depresije. Ovaj osjećaj "mentalne magle" često se javlja zbog smanjenog izlaganja svjetlu i poremećenog cirkadijalnog ritma.
S dolaskom hladnijeg vremena normalno je više boraviti kod kuće, no ako primijetite da stalno odbijate pozive ili gubite interes za ljude koji su vam važni, to može biti više od obične introvertnosti. Stručnjaci sezonsku izolaciju nazivaju "hibernacijom uma", povlačenjem iz svijeta radi emocionalne iscrpljenosti.
Sezonska depresija često remeti ritam spavanja i apetit. Neki spavaju znatno više, posebno tijekom zimskih mjeseci, dok drugi pate od nesanice. Promjene u prehrani, poput pretjeranog konzumiranja ugljikohidrata ili potpuni gubitak apetita, također su česti prateći znakovi.
Pad libida, izbjegavanje dodira ili nedostatak želje za intimnošću može biti emocionalna reakcija tijela na depresivno stanje. Taj oblik povlačenja često je način na koji um pokušava "sačuvati energiju", ali dugoročno može povećati osjećaj udaljenosti i usamljenosti.
Ako sve češće posežete za telefonom kao bijegom od stvarnosti, te skrolate i gledate sadržaj bez cilja ili stalno provjeravate obavijesti, možda nesvjesno pokušavate otupiti osjećaj tjeskobe i bezvoljnosti. Povećana ovisnost o ekranu često je znak emocionalnog umora.
Boravite više na dnevnom svjetlu – čak i 20 minuta vani može pomoći u regulaciji hormona raspoloženja.
Održavajte društvene kontakte i planirajte male aktivnosti izvan kuće, čak i kad vam se ne da.
Krećite se redovito – lagane šetnje, joga ili istezanje dokazano podižu energiju.
Razmotrite svjetlosnu terapiju (posebne lampe koje imitiraju prirodno svjetlo).
Ako simptomi potraju, obratite se liječniku ili psihologu – pravovremena terapija, psihološki razgovor ili vitamin D mogu značajno ublažiti tegobe.