Nevjerojatno bogatstvo koje nudi ruralna Hrvatska, kako domaćim, tako i stranim turistima, objedinjeno je u promotivnu kampanju Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice "Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku."

Cilj je dodatno približavanje upravo ove raznolike ponude hrvatskih ruralnih destinacija. Kampanja se provodi na online i offline kanalima komunikacija te kroz društvene mreže Croatia, Full of Life uz oznake #RuralnaHrvatska i #DoživiDomaće. Ovaj put nas je istraživački put ruralnim područjem odveo u najmanji grad na svijetu - Hum.

Planetarna slava

Najmanji je na cijelom svijetu. U njemu živi svega 28 stanovnika. Istarski gradić Hum nije, kako to neki pogrešno tumače, Guinnessov rekorder, već ga je najmanjim gradom na svijetu prije pola stoljeća, proglasio Čakavski sabor kako bi pokrenuo njegovu revitalizaciju. Pokazalo se to dalekovidnim potezom jer priskrbio mu je doslovno - planetarnu slavu!

Prema legendi, Hum je nastao slučajno. Divovima koji su gradili gradove u dolini rijeke Mirne preostalo je nekoliko kamena, dostatnih tek za mali grad. Od pamtivijeka obrambene funkcije, prvi se puta spominje u ispravi iz 1102. godine kao castrum Cholm. Nekoć glagoljaško središte, danas je turističko odredište, meta turista sa svih strana svijeta.

U grad se ulazi kroz gradska vrata, dvokrilna od velikih bakrenih ploča s rukohvatima u obliku volovskih rogova. S jedne i druge strane rukohvata nalaze se alke.

Na jednoj je zapis: "Vrata se ne zatvaraju danju, nema noći u ovom gradu. I nek ne uđe nitko tko je okaljan!" Na drugoj je pozivna pjesma u Hum ročkog pjesnika Vladimira Pernića: "Tom malom gradiću u pohode dođi, na kamenu tvrdom toplina vri". Humska vrata imaju još jedno obilježje, kalendarij s dvanaest medaljona za dvanaest mjeseci, s prikazima radova u svakom pojedinom mjesecu.

Put vodi unutar očuvanih gradskih bedema do župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Obnovljena je 1802. godine na mjestu starije koju je 1609. godine gradio domaći majstor Juri Gršinić o čemu govori glagoljski natpis uzidan u pročelje crkve. Na malom trgu sva su obilježja srednjovjekovnog gradića, Polača kako mještani nazivaju gradsku palaču, a uz nju i zvonik - kula. Tu je i gradska Lođa, s kamenim stolom oko kojeg se odvijao dio javnog života u gradu, komuna, a danas je mjesto izbora župana na leto dan. U Humu na izbore idu bez kemijske olovke jer svog župana s jednogodišnjim mandatom biraju uz pomoć Boga i raboša, kosirom urezuju crtice glasove u raboš - drvenu palicu. Po obnovljenom prastarom hrvatskom običaju iz 12. i 13. stoljeća.

Selo Kotli istarski Pamukkale

U obilazak Huma svakako valja uključiti i crkvicu sv. Jeronima na mjesnom groblju, s vrijednim freskama iz druge polovice XII. stoljeća. U oslikane zidove urezani su glagoljski grafiti, među njima i poznati Humski grafit.

Cijeli gradić živi od turizma. Na malom prostoru jedna je konoba, tri suvenirnice, jedna kuća za odmor, jedna vila, pet apartmana i šest soba. Humska konoba prepoznatljiva je po mirisima i okusima izvorne istarske kuhinje, siru, pršutu, maneštri od stupanog kukuruza, fužima, njokima s gulašom, s umakom od gljiva, s tartufima, nadalje po ombolu, kupusu, kobasicama, istarskoj supi, biski, kroštulama. Hum krasi i titula grada biske gdje se ova ljekovita žestica, dan, danas priprema po receptu omiljenog humskog svećenika i poznavatelja pučke medicine Josipa Vidaua. Pod sloganom "Domaća rakija je naša medižija", u njemu je 2001. godine pokrenuta smotra istarskih rakija.

Na povratku iz Huma obavezno treba svratiti do obližnjeg sela Kotli o čijoj se ljepoti glas viralno proširio društvenim mrežama zahvaljujući čarobnim fotografijama oduševljenih izletnika. Za ovo selo, zbog kotlastih udubina u riječnom koritu, kažu da je nalik čarobnom Pamukkaleu, kompleksu jedinstvenih mineralnih izvora u jugozapadnoj Turskoj.

Smješteni u dolini Rečine, čije vode, nakon spajanja s pritokom Dragom, tvore rijeku Mirnu, Kotli su nekada bili gospodarski najjače selo na Humštini, poznati po obrtnicima, krojačima ili žnjidarima, mlinarima... Gornji mlin, Cvekov malin, odavno je srušila nabujala rijeka, a zubu vremena odolijeva tek donji, malin od Šampatića. Star je više od 400 godina, svojevremeno je rekonstruiran no trebalo bi ga ponovo sanirati.

Nezaobilazni turistički trolist ovog kutka sjeverne Istre čini i Aleja glagoljaša koja se proteže uz cestu od Roča do Huma u dužini od sedam kilometara. Spomen-kompleks posvećen je kolijevci hrvatske pismenosti, glagoljašima i glagoljaštvu. Podignut je kao poseban projekt Čakavskog sabora od 1977. do 1985. godine i obuhvaća jedanaest obilježja: Stup Čakavskog sabora, Stol Ćirila i Metoda, Katedru Klimenta Ohridskog, Glagoljski lapidarij, Klanac Hrvatskoga Lucidara, Vidikovac Grgura Ninskoga, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi te Vrata Huma.

*Sadržaj reailziran u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom

Povezane vijesti

• LUKSUZNO MJESTO ZA PUNJENJE BATERIJA DIGITALNIH NOMADA - TRI VILE SPOJENE U JEDNO ZDANJE: Aqua, Terra i Sole u Režancima prave su krasotice
• MONKODONJA-MAKLAVUN-TURNINA: Gradići u kojima se ljevala bronca stoljećima prije rođenja faraona Tutankamona
• Vila Jasenka na Velom Vrhu sjajan je primjer kako privući digitalne nomade. A DIGITALNI NOMADI PRODUŽUJU SEZONU