Tekst je realiziran u suradnji s Gradom Pulom

PULA HERCULANEA Na području Pule 80-ak je hektara javnih zelenih površina: Orezani su drvoredi, posađena nova stabla, pokošena "zimska" trava

Osim parkova koji predstavljaju najvišu kategoriju uređenosti, velika se pozornost daje drvoredima, šetalištima, kružnim tokovima, cvjetnim gredicama, živicama te zelenim površinama oko većih stambenih četvrti. Nisu zaboravljene ni gradske šumice, plaže i kupališta

| Autor: Milan PAVLOVIĆ


Komunalna tvrtka Pula Herculanea skrbi o oko 80 hektara javnih zelenih površina grada Pule od čega je oko 75 hektara pod biljnim pokrovom, dok ostalih pet čine staze, trgovi, popločenja. Pulski parkovi najzahtjevnija su kategorija zelenila s aspekta održavanja pa se najviše vremena i truda posvećuje baš njihovom uređenju. O aktivnostima koje se na gradskim zelenim površinama odvijaju ovog proljeća informirao nas je direktor Pula Herculanee Igor Stari.

Od parkova do rotora

Djelatnici Hortikulture Pula Herculanee svakog proljeća užurbano uređuju javne zelene površine. S obzirom na stalni trend povećanja "zelene" kvadrature, svake se godine javljaju nove aktivnosti i potrebe da i novoformirane zelene oaze dobiju njegovan izgled. Osim parkova koji predstavljaju najvišu kategoriju uređenosti, velika se pozornost daje drvoredima, šetalištima, kružnim tokovima, cvjetnim gredicama, živicama te zelenim površinama oko većih stambenih četvrti. Nisu zaboravljene ni gradske šumice, plaže i kupališta.

S prvim danima proljeća završavali su orezivanje stabala u parkovima i drvoredima. Posve je orezan drvored u Ulici Sv. Polikarpa i uklonjeno samoniklo raslinje s padine u Bečkoj ulici. Djelomice je orezan drvored u Mutilskoj, stabla u Ulici Starih statuta, u Carrarinoj i Flavijevskoj. U akciji "Posadi drvo ne budi panj" posađena su stabla u drvoredima i to osam likvidambara, devet platana, osam lagerstremija, šest ladonja te po jedna crnika i pinija.

Palme na rivi redovito se tretiraju protiv štetnika i bolesti (Snimio Duško Marušić Čiči)

U travnju, kako ime kaže, raste trava pa je najintenzivnija aktivnost Hortikulture bila košnja, okopavanje i plijevljenje gredica i ukrasnog bilja. Važan je ovaj prvi otkos kojim se uklanja stara "zimska" trava i omogućava rast mladih vlati. Neke gradske površine pokose se i više od 15 puta tijekom vegetacijskog razdoblja da bi zadržale uredan izgled, prvenstveno parkovne površine jer one imaju status intenzivnog održavanja, dok se oko većih stambenih četvrti kosi u prosjeku dvaput mjesečno.

Koncem travnja posađeno je oko 750 sadnica ukrasnog grmlja, prvenstveno na mjestima gdje mlađe biljke nisu opstale pa je ponovnom sadnjom osiguran izvorni izgled parkovnih površina. Tako su dosađene na devet lokacija i to pasica uz Mornaričku crkvu, kružni tok na križanju Palisine i zaobilaznice, križanje Radićeve i Meštrovićeve, pasice na Trgu Republike i u Koparskoj, kružni tok s pripadajućim površinama na križanju Koparske i Ulice 43. Istarske divizije, pasica uz Park mladenaca i parkovna površina uz Katastar te centralna pasica u Ulici Veruda.

Hortikulturno je uređen kružni tok na križanju Valturske i Ulice Jurja Žakna sadnjom 160 ruža i triju stabla lagestremije, uz dekorativno kamenje i sustav za zalijevanje kap na kap. I ostali sustavi za zalijevanje, kojih je više od 40, kontroliraju se uoči sezone zalijevanja.

Palme i fontane

Nakon uskršnjeg zahlađenja, dolaskom pravog proljetnog vremena i pulske palme su zablistale. Skinuta im je zaštita, orezane stare i ispucale grane, a u njihovom podnožju tijekom ožujka okopano je i oblikovano ukrasno bilje. Palme se redovito tretiraju protiv štetnika i bolesti, kao i ostalo ukrasno bilje po potrebi.

Većina parkova potječe iz doba Austro-Ugarske, a Valerijin ispod Arene je iz razdoblja talijanske vladavine (Snimio Duško Marušić Čiči)

Svake godine kroz program redovnog održavanja i program malih komunalnih akcija postavi se 20-ak novih klupa, a postojeće se redovito održavaju, zamjenjuju se stare daske i oliče po potrebi. Ljeti posebnu pažnju privlače trgovi i parkovi s fontanama pa je u proljeće njihovo uređenje imperativ svake urbane sredine. Osim mehaničkog čišćenja, koriste se i algicidi i preparati za održavanje pH vode da bi ostala bistra. Stoga fontane nisu primjerene za piće, ali pogled na njih ugodno osvježava u sparnim mjesecima. Ovo je vrijeme i okopavanja i plijevljenja gredica pod biljnim materijalom, a potom slijedi gnojenje. Krajem svibnja na redu je sadnja ljetnica na pripremljene površine, ali i u cvjetne vaze.

Besplatno zbrinjavanje zelenog otpada za građane

- S obzirom na to da i naši sugrađani sada uređuju svoje vrtove i okućnice, podsjećam ih da zeleni otpad mogu dovesti na naše reciklažno dvorište, u Valmadama 38, svakoga dana izuzev nedjelje i blagdana, od 8 do 18 sati. Kontakt telefon je 052-633-387, e-mail reciklažno.dvoriste @ herculanea.hr. Besplatno zbrinjavanje zelenog otpada je samo za građane i to čitave godine, ali ne za pravne osobe koje odvoz trebaju naručiti od Herculanee, kaže Igor Stari.

Ozelenjavanje grada kroz povijest: Prvi pulski vrtlar Albert Fischer podigao je rasadnik na Pra Grandeu

Iako prvi podaci o planiranom i smišljenom ozelenjavanju grada Pule datiraju tek iz doba Austro-Ugarske, ne možemo reći da je prije toga Pula bila lišena tog estetskog doživljaja. Poznato je da su još stari Rimljani bili ljubitelji svega lijepog pa je realno očekivati da je Pula i u to davno doba bila okupana zelenilom. Zasigurno se radilo uglavnom o autohtonoj vegetaciji u koju su bile implantirane građevine ili o utilitarnom vrtlarenju tipa maslinika i vinograda.

Rimske vile

Bogate vile rimskih patricija bile su okupane zelenilom čempresa, borova i lovora, a šarenilo zumbula, narcisa, karanfila, ljiljana, ruža, ljubičica, ciklama, anemona, nevena i makova davalo je sliku bogatstva i raskoši. Oko vodenih površina fontana i bazena rasli su adijantus i akantus, a aromatično bilje poput timusa, kimena, melise, valerijane, origana, ružmarina, osim u kulinarstvu, bilo je korišteno i u vrtnom oblikovanju. Vrtovi hramova, crkava i samostana bili su brižno sađeni i njegovani.

Od rimskog pa do austrougarskog doba pretpostavlja se da je uzgoj bilja na području Pule počinjao i završavao utilitarnim vrtlarenjem. Neslućen procvat pejsažnog oblikovanja Pula doživljava u doba Austro-Ugarske. Pojavljuju se prvi vrtlari-cvjećari koji svojim cvjetnicama zadovoljavaju potrebe ne samo Pule, već i Beča i Pešte. Prvi vrtlar bio je Albert Fischer koji je na području i danas postojećeg rasadnika na Pra Grandeu podigao rasadnik. Tu su se mogli naći kakijevac, topole, borovi, cedrovi, magnolije, čempresi, palme i drugo. Potražnja za živim ogradama i tada je bila velika pa je Fischer uzgajao i kalinu, lovor višnju, lempriku, šimšir. Izgradio je klijališta u kojima je sijao ljetnice te je bio prvi uzgajivač kala, frezija, anemona i ranunkula.

Kao i drugdje, i u Puli je krajem prošlog stoljeća bilo aktivno Društvo za poljepšanje grada. Članovi su bili imućniji građani koji su novčanim prilozima pridonosili izgledu grada. Na čelu Društva bio je Upravni odbor, a predsjednik je bio sam gradonačelnik. Osnovna aktivnost bila je sadnja stabala na općinskim površinama kao i projektiranje zelenih površina.

Palme na rivi redovito se tretiraju protiv štetnika i bolesti (Snimio Duško Marušić Čiči)

Početkom 20. stoljeća u Puli su već postojali prvi uređeni parkovi. Maksimilijanov park, Monte Zaro, Gradski park i Park Valerije, koji su do pada Austro-Ugarske bili pod upravom Mornaričkog inženjeringa, a zatim prelaze pod općinsku upravu. Za potrebe tih parkova postojao je rasadnik između zgrade zatvora i Ulice Olge Ban. U doba talijanske vladavine potreba za cvijećem i ukrasnim biljem se smanjuje jer je broj stanovnika značajno opao. Vrtlari nastavljaju sa smanjenom proizvodnjom, a veće potrebe podmiruju se dobavom s Brijunskog otočja.

Nakon Fischerove smrti posao preuzima njegov djelatnik Maioni, a zatim Randi koji uvodi uzgoj karanfila i krizantema. Fischerov rasadnik postupno biva zapušten, a Randi uređuje nov prostor u Ulici Sergijevaca. Maioni se seli u Šijanu i počinje s proizvodnjom dotad nepoznatog cvijeća kao što su gladiole, ruže, dalije, zumbuli i narcisi te trajnica uz primjenu sustava za zalijevanje. Vlakom su se s talijanske rivijere zimi dopremale kamelije, mimoze, brnistra, ljubičice i grane fenix palmi za izradu buketa i vijenaca.

Nova Pula

U drugoj polovici 19. stoljeća počinje širenje grada izvan gradskih zidina prema jugu i jugoistoku. Stanovnike "Nove Pule" činilo je uglavnom kolonizirano austrijsko građanstvo, za koje je izgrađen prostor na južnim brežuljcima - "predio vila s parkovima i vrtovima, sunčan, zračan, zelen, cvjetan, zdrav, s divnim pogledom tu na široki zaljev, tamo na otvoreno more. Bilo je tu više reda, urednosti i čistoće, čisti i polivani parkovi, umivene staze, nasadi, čiste, zeleno obojene klupe u nasadima", piše Balota u knjizi "Puna je Pula". Tu je sagrađena i Mornarička crkva i Mornaričko groblje, a stanovnici "Nove Pule" imali su privilegiju da, kako piše Balota, "imaju uza stan vrtić minijaturan svakako, ali vrtić ipak za cvijeće i za poneku voćku".

Većina današnjih pulskih parkova izgrađena je upravo u doba Austro-Ugarske, dok vladavina Italije nije ostavila znatnijeg traga izuzev, recimo, Parka cara Augusta, današnja Valerija ispod Arene. Svi su parkovi, koji su nastali u austrougarsko doba, imali osmišljen raspored staza, vodnu instalaciju, biljke su stručno sađene, da se naglase lijepe a sakriju manje lijepe vizure.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater