Slučaj Thompson
"Ima li Grad ustavnu obvezu reagirati?" SDP u Poreču otvorio pitanje sprječavanja veličanja NDH
(SDP Poreč, Luka Jeličić)
SDP-ovi vijećnici u Gradskom vijeću Poreča-Parenzo Aleksandar Kovač i Mladen Lač dostavili su pisanim putem gradonačelniku i gradskoj upravi niz pitanja vezanih uz ustavnu odgovornost Grada i potrebu za preventivnim djelovanjem u vezi s koncertom zakazanim za 10. siječnja 2026. godine u sportskoj dvorani kojom upravlja Grad.
Kako navode u obrazloženju, odluka o održavanju tog koncerta snažno je polarizirala javnost te otvorila šira pitanja zaštite javnog prostora, vladavine prava i društvene klime u Poreču.
Ustavna obveza i sudska praksa
Aleksandar Kovač podsjetio je da su vijećnici zatražili da Gradsko vijeće donese zaključak istovjetan onome koji je ranije usvojila Gradska skupština Grada Zagreba. "Takvim zaključkom osnažuje se gradonačelnik u donošenju odluka nužnih za prevenciju ponavljanja kršenja Ustava i zakona Republike Hrvatske", rekao je Kovač, dodajući kako je upravo "na temelju procjene stvarnog i ponovljivog rizika" u Zagrebu spriječeno ponovno održavanje ranije najavljenog koncerta.
Kako zbog "formalno-pravne zapreke" o tom zahtjevu nije bilo moguće raspravljati na sjednici Gradskog vijeća, Kovač je, kako je naglasio, pitanja postavio tijekom Aktualnog sata. U prvom je izravno upitao smatra li Grad da ima ustavnu obvezu preventivno štititi javne prostore od veličanja NDH i poticanja mržnje.
"Moje prvo pitanje odnosi se na ustavnost, zakonitost i preventivnu odgovornost Grada Poreča-Parenzo u situaciji kada postoji ozbiljna i argumentirana bojazan da bi se u javnim prostorima kojima upravlja Grad mogao održati događaj na kojem bi se koristila fašistička i ustaška ikonografija, uključujući poklič ‘Za dom spremni’", rekao je Kovač.
Pozvao se na Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske, naglašavajući da "u njima jasno stoji da je suvremena hrvatska državnost utemeljena nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, kroz odluke ZAVNOH-a". Podsjetio je i da "članak 3. Ustava među najvišim vrednotama ustavnog poretka navodi vladavinu prava, dok članak 39. izričito zabranjuje i kažnjava poticanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje".
"Smatra li Grad Poreč-Parenzo da ima ustavnu i institucionalnu obvezu preventivno djelovati kada postoji realan dokumentiran rizik kršenja tih odredbi ili smatra da Grad nema aktivnu odgovornost i da treba čekati intervenciju policije nakon mogućeg kršenja zakona?" upitao je Kovač.
U drugom je pitanju otvorio temu sudske prakse i europskih standarda. "Europski sud za ljudska prava je u presudi Šimunić protiv Republike Hrvatske iz 2019. godine potvrdio da sankcioniranje pokliča ‘Za dom spremni’ ne predstavlja povredu slobode izražavanja, jer je riječ o simbolu totalitarnog režima NDH koji vrijeđa žrtve i ugrožava demokratski poredak", naglasio je.
Podsjetio je da je "Ustavni sud u priopćenju od 5. lipnja 2020. jasno naveo da pozdrav ‘Za dom spremni’ nije u skladu s Ustavom RH", kao i da se "u Izvješću pučke pravobraniteljice iz veljače 2024., na temelju analize više presuda, nedvojbeno navodi da je taj pozdrav povijesno i pravno vezan uz ustaški pozdrav i totalitarni režim NDH". U tom je kontekstu spomenuo i "više desetina presuda Visokog prekršajnog suda RH".
"Uzima li Grad Poreč-Parenzo ovu sudsku praksu i europske standarde kao obvezujući okvir te primjenjuje li pristup prema kojem se ne zanemaruju prethodna iskustva i obrasci ponašanja, nego se preventivno štiti javni red, mir i prava nacionalnih manjina?" upitao je Kovač, zatraživši i navođenje konkretnih presuda i standarda koje Grad uzima u obzir.
Društvena klima i strah građana
Sličan naglasak na preventivno djelovanje imao je i vijećnik Mladen Lač, koji je upozorio na, kako je rekao, "zabrinjavajući podatak da je više od polovice potpisnika nedavne peticije za obranu antifašističkih vrijednosti ostalo anonimno".
"To ne govori o slabosti njihove poruke, nego o strahu da javno izraze stav koji bi u demokratskom društvu trebao biti normalan i neupitan", rekao je Lač, dodajući da "antifašizam nije ekstreman stav – on je ustavna vrednota i temelj moderne Europe".
Prema njegovim riječima, "ako se ljudi boje javno stati iza tog stava, to upućuje na ozbiljan problem društvene klime", zbog čega se, kako je istaknuo, moramo zapitati "jesmo li svjesni rizika da postajemo društvo straha – i želimo li takvo društvo za sebe i svoju djecu".
Lač je upozorio i na pristup prema kojem institucije reagiraju tek nakon kršenja zakona. "Takav pristup znači reagiranje tek nakon što je šteta već učinjena – nakon osjećaja straha, incidenata i narušenog povjerenja", rekao je, dodajući da su "svima poznati događaji kojima svjedočimo posljednjih tjedana u više hrvatskih gradova".
"Ako znamo da postoji dokumentiran obrazac problema, razumno je i odgovorno djelovati preventivno", poručio je Lač, podsjetivši da su "brojni gradovi u Hrvatskoj i Europi, temeljem sigurnosnih procjena, odlučili ne koristiti javne prostore za događaje s povećanim rizicima".
Na kraju je gradonačelnika i nadležne gradske službe upitao: "Kako Grad Poreč, kao javna vlast koja se s pravom poziva na vrijednosti tolerancije, suživota i antifašizma, namjerava dodatno djelovati – politički i stručno – kako bi se građani osjećali sigurnima javno izražavati stavove protiv ekstremizma i mržnje?", ocijenivši pritom da je "sadašnje stanje porazno".
Oba SDP-ova vijećnika zatražila su pisane odgovore na postavljena pitanja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
desktop8
