SUPROTSTAVLJENA RAZMIŠLJANJA

IVOR BALEN VS. BOJAN ŽIŽOVIĆ: Za i protiv lakšeg davanja otkaza radnicima

| Autor: Ivor BALEN i Bojan ŽIŽOVIĆ
Ivor Balen i Bojan Žižović

Ivor Balen i Bojan Žižović


ZA

Neradnici nisu radnici (Ivor Balen)

Fleksibilizacija zakona o radu jedna je od najčešće spominjanih a najmanje jasnih tema u javnom diskursu u Hrvatskoj. Kada se stvari maksimalno pojednostave, ona znači veći manevarski prostor poslodavcima u odnosu prema radnicima, što u prijevodu znači i lakše davanje otkaza.

Upravo zbog tog segmenta fleksibilizacije stvara se dojam da je fleksibilizacija nešto loše za radnike. Tu "istinu", a koja je zapravo vrlo krupna i dobro zamotana laž, u javnost već desetljećima plasiraju sindikati. Ta laž bazira se na teoriji koju je vrlo lako širiti jer je lako razumljiva širokim masama. Što je još važnije, tim istim širokim masama, "obićnim malim ćovijecima" - kako ih se u šali naziva na društvenim mrežama - mnogo je lakše prihvatiti "istinu" da su dobili otkaz zato što neki zli poslodavac ima nešto protiv njih, nego istinu, pravu istinu, da su otkaz dobili zato što su ga debelo zaslužili.

Tako dolazimo do ključna dva pojma u raspravi o Zakonu o radu, a to su radnik i neradnik. Sindikati ovu podjelu ne prihvaćaju jer su za njih svi radnici isti. Međutim, svatko tko je negdje radio jako dobro zna da radnici ne samo da nisu isti, nego su razlike među njima ponekad drastične. Postoje radnici koji će u svaki zadatak uložiti napor i entuzijazam, ali i radnici koji će, po onoj staroj narodnoj "nije posao zec", samo gledati kako da ga izbjegnu.

Takvi "radnici", a u suštini neradnici, zaslužili su da dobiju otkaz jer je to dobro i za one koji doista rade, dakle prave radnike, jer je to dobro za njih same, a na koncu, što je i najvažnije - jer je dobro za sve one koji bi rado došli na njihovo radno mjesto.

Naime, kada loš radnik dobije otkaz, na njegovo mjesto doći će netko drugi, trenutačno nezaposlen, tko će taj posao vjerojatno raditi bolje. Istovremeno, dobri radnici imat će kvalitetnije kolege i radno okruženje, a loši radnici dobit će priliku, ako su sposobni za samokritiku, ispraviti greške i krenuti dalje. Širi efekt koji se pritom postiže je da bolji radnici čine bolju tvrtku, a bolje tvrtke čine bolju, bogatiju nacionalnu ekonomiju. Dobri radnici pritom, ni uz svu fleksibilizaciju svijeta, nisu u opasnosti jer se niti jedan poslodavac neće rješavati radnika koji je vrijedan i kvalitetan.

Ova istina o dobrim i lošim radnicima mnogima nije po volji jer je hrvatsko društvo desetljećima odgajano na načelu da smo svi isti. Zato populističke ideje i koncepti, kakve proturaju sindikati, nailaze na plodno tlo. One u ušima "obićnog malog ćovijeka" zvuče kao najbolji valcer   To međutim ne znači da su ti koncepti ispravni. Dapače, oni su grubo pogrešni.

Svu zabludu takvog razmišljanja otkrio je, na primjer, sindikalac Krešimir Sever u utorak u emisiji Otvoreno, u kojem se začuđeno zapitao: "Pa neće valjda radnici biti krivi ako je firma u problemima?". Pa tko će biti kriv za probleme u firmi, pa makar samo jednim dijelom, ako ne radnici koji u njoj rade?

Po zapovjednoj odgovornosti, naravno, uvijek su krivi vlasnici i šefovi, ali upravo zato njima treba dati odriješene ruke. Treba im dati - fleksibilniji Zakon o radu.

PROTIV

Koje to gaće da skinemo kad smo
već ostali goli? (Bojan Žižović)

Budimo fleksibilni, prilagodljivi, savitljivi. Podmetnimo leđa za naše poslodavce. Radimo 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, budimo plaćeni toliko da izguramo mjesec, popišajmo se u zdjelu koju su radničkim pravima krvavo ispunili neki prije nas, osobe poput Clare Zetkin i Rose Luxemburg. U čemu još kao radnici možemo popustiti, koje to gaće da skinemo kad smo već ostali goli? Malo pomalo nam grickaju stečena prava, skidaju slojeve kože.

Kad god se počne pričati o novom Zakonu o radu ili o njegovim izmjenama, uvijek političari na vlasti, bilo HDZ ili SDP, jer u tome su oduvijek bili na istim pozicijama, sve svedu na fleksibilizaciju. To je ta magična riječ koja će spasiti napaćene poslodavce, koji, kontaju oni, financiraju njihovu političku rastrošnost. Jer spas nije u ukidanju parafiskalnih nameta, smanjivanju poreza, u fleksibilnijim zakonima koji bi poslodavcima omogućili jednostavnije poslovanje. Ne, problem svih problema leži u Zakonu o radu, neprilagođenom današnjim potrebama na tržištu.

Naravno, nitko neće otvoreno reći da bi cilj svih ciljeva trebalo biti lakše otpuštanje radnika. To je zakamuflirano raspravama o nedavno otkrivenim prednostima rada od kuće ili dopunskom radu. Upravo taj dopunski rad puno govori o stanju na našem tržištu rada. Naime, zakonodavac je svojedobno najavio namjeru da radnicima koji su zaposleni kod jednog poslodavca omogući rad kod drugoga, i to ne samo maksimalnih osam sati tjedno, kao što je sada propisano, već puno više. Time bi se naravno morao povećati i dozvoljeni prekovremeni rad, što poslodavcima itekako odgovara. Dakle, radnik bi, ako je zaposlen na puno radno vrijeme, kod jednog poslodavca radio 40 sati tjedno, to jest osam sati dnevno, pet dana u tjednu, a onda bi kod drugoga trebao valjda odraditi drugu smjenu. To samo može značiti da radnici nisu dovoljno dobro plaćeni pa moraju tražiti dodatni posao. Taj dodatni posao, međutim, znači i jedno radno mjesto manje za nekog novog radnika, čime ulazimo u začarani krug.

Radnici u privatnim tvrtkama izgubili su kolektivne ugovore. To je realnost o kojoj bi trebalo pričati. Poslodavci su im nametnuli svoje pravilnike o radu, koji zamjenjuju kolektivno pregovaranje. Radnička prava svedena su na mrvice koje nas još samo u natruhama podsjećaju kako je bilo prije krize 2008., a da ne pričamo o vremenu socijalizma.

Fleksibilizacija Zakona o radu samo bi produbila klasne razlike u društvu, koje su ionako preduboke. Ovo nezdravo društvo postalo bi još bolesnije, a između poslodavaca i radnika produbio bi se jaz. Kome bi takvo što odgovaralo? Poslodavcima i državi svakako, ali samo kratkoročno. Današnja fleksibilizacija sutra bi tražila dodatnu fleksibilnost, sve do točke kada potlačeni ne bi shvatili da su brojniji, snažniji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of