Zbog kreni-stani sukoba u Perzijskom zaljevu već je došlo do ponovnog rasta inflacije, a nastavi li se blokada Hormuškog tjesnaca i izvoz nafte i plina, dogodit će nam se usporavanje gospodarskog rasta uz još veću inflaciju. Tako procjenjuju u Međunarodnom monetarnom fondu koji nam je znatno podigao procjenu inflacije za ovu godinu, i to s 2,8 na 4,4 posto. Ustvari, inflacija bi se trebala zadržati na razini prošle godine, a početi padati tek dogodine, tako da nastavljamo po starom, a ciljana stopa od dva posto inflacije nije na vidiku barem do 2028., iako je više nitko u Hrvatskoj ni ne spominje.

Nastavi li Donald Trump luditi sa svojom prevrtljivošću, inflacija će nam još biti i najmanji problem, ne zato što smo se u Hrvatskoj na nju navikli jer smo cijelu prošlu godinu nosili lentu prvaka po rastu cijena u eurozoni, nego zato što bi sukob na Bliskom istoku u najgorem scenariju mogao ugroziti proizvodnju hrane jer kroz Hormuški tjesnac nikako da prođe umjetno gnojivo bez kojeg nema poljoprivrede. Možemo mi i kod kuće proizvesti umjetno gnojivo, u kutinskoj Petrokemiji, ali za njegovu proizvodnju je potreban plin kojeg ili nema dovoljno, ili mu raste cijena pa će takvo umjetno gnojivo, ako se i proizvede, koštati suhoga zlata, a ne zaboravimo da je samo nekoliko dana od napada na Iran cijena gnojiva odmah skočila za gotovo trećinu jer su obustavom isporuke plina zbog rata u Perzijskom zaljevu ugrožene sve petrokemije u svijetu. Zbog skupog gnojiva neminovan je rast cijena hrane, sve i da umjetnog gnojiva ima dovoljno. Gnojivo je, uz sjeme i vodu, temeljni uvjet suvremene ratarske proizvodnje, upozoravaju agronomi, a bez njega bi nam prinosi bili kao u doba feudalizma - nedovoljni za prehranu cijelog stanovništva, pri čemu bi siromašne zemlje i one koje uvoze žitarice s vremenom prve ostale bez hrane. Mi u Europi bismo hranu uvozili, ali pitanje je po kolikim cijenama jer bi smanjena ponuda ili bolje rečeno ogromna potražnja za hranom potakla rast cijena. Struka također upozorava da je i stočarstvo ugroženo jer se za ubrzani tov stoke koristi sojina sačma za koju je također potreban plin, a bez soje svinje bismo tovili kao prije stotinjak godina, odnosno presporo.

I Europska komisija je uvidjela da je vrag odnio šalu pa se počela konzultirati s članicama oko Privremenog kriznog okvira za državne potpore kako bi se pomoglo europskoj poljoprivredi te cestovnom i pomorskom prometu, a koji planira usvojiti što prije, do kraja ovog mjeseca. Zbog ozbiljnosti situacije Komisija bi sada dozvolila državne subvencije "u slučaju neočekivanih gospodarskih rizika". Državnu pomoć tako bi dobila poduzeća zbog rasta troškova gnojiva i energije, a izgleda da je Komisija spremna i na tzv. helikopterski novac, odnosno dodjelu pomoći tvrtkama "bez detaljnog praćenja stvarne potrošnje", slično kao što je naša vlada dijelila 4000 kuna svim zaposlenima u tvrtkama koje su bile pogođene pandemijom COVID-a.

Zbog potrebe oporavka od pandemije Komisija je članicama kroz Nacionalne planove oporavka i otpornosti (NPOO) podijelila jako puno novca u malo vremena, što je dijelom generiralo inflaciju u cijeloj Uniji, pa se očekuje da bi Bruxelles ovog puta trebao biti pametniji kako ne bismo dobili inflaciju zbog inflacije. Mi smo, primjerice, iz fonda za ruralni razvoj u pet godina dobili 3,5 milijardi eura za poljoprivredu, ali bez ikakvog učinka na poljoprivrednu proizvodnju, osim što smo tim parama također pogurali inflaciju. I gradili kružne tokove i poučne staze.

Članice EU-a su već počele kukati i ovoga puta ne pušu na hladno kao kad su od Komisije tražile novac zbog "lockdowna" jer su ovog puta posljedice inflacije i rasta cijena goriva itekako opipljive, a ratu u Perzijskom zaljevu unatoč krhkom primirju se ne vidi kraj.

Mi smo, pak, uvozno ovisni o svemu, čak i stiropor uvozimo iz Irana, iako proizvodimo dostatne količine žitarica za vlastite potrebe, no gotovo svi inputi za našu poljoprivredu stižu iz uvoza. Rast cijena sjemena, repromaterijala i pesticida još bismo donekle i uspjeli riješiti, no kada poskupe gnojivo i plavi dizel, slijedi domino-efekt.

Povezane vijesti

• Lista zvana čežnja
• Jalova rasprava bez odgovora
• Maslačci i oružje