(Reuters/Darko Jelinek)
Velika pobjeda Petera Magyara u Mađarskoj ujedno je i velika pobjeda Europske unije, odnosno dokaz da EU itekako još nije za otpisati. Nekoliko je situacija to potvrdilo i u nedavnom razdoblju - Donald Trump grozio se da će ukupirati Grenland, EU je rekao ne - i bilo je upravo tako, Trump se povukao s tom politikom. Barem zasad.
Potom, Trump je pozvao države članice NATO-a iz Europe da se uključe u njegov rat s Iranom, EU je rekao ne - i bilo je tako, Španjolska, Italija i druge odbile su dati svoj zračni i pomorski prostor za američku vojsku. I tu se EU pokazao i jedinstvenim i odlučnim.
Mađarska je treće ne u nizu - ovoga puta akter je bio narod, odnosno birači, koji su odlučili reći veliko ne Viktoru Orbanu i njegovoj "neliberalnoj demokraciji", što je samo drugo ime, eufemizam za pokušaje uvođenja autokratskog režima u toj državi.
Novi lider Peter Magyar potekao je iz Orbanovog Fidesza, a to samo znači da jako dobro poznaje karakter Orbanove vlasti, čije je metode mogao uvidjeti iznutra. Zato kad sada, po preuzimanju vlasti, tvrdi da je zemlju vodila "zločinačka organizacija", a da je Orbanova vlada sklapala razne tajne ugovore s Rusijom i ostalima, o kojima javnost nije imala pojma, postaju jasni razmjeri u kojoj je mjeri taj sustav bio autoritaran. Tek ćemo se uvjeriti kakvih je sve tajnih dealova bilo - vjerojatno uglavnom na štetu mađarskog doprinosa Europskoj uniji. S Orbanovim odlaskom Mađarska se, kao zemlja u srcu Europe, vraća u krilo Europske unije, a to znači i oslobađanje ogromnih financijskih iznosa za obranu Ukrajine, znači smanjivanje ovisnosti EU-a o ruskoj nafti i plinu, i znači deblokadu institucija u toj zemlji, koja je bila vezana uz Rusiju, pritiskala slobodne medije, manipulirala izborima kroz česte izmjene izbornih zakona, manipulirala Ustavnim sudom i drugim institucijama itd. Dovoljno je reći da je Orban, među ostalim, onemogućivao rad ureda Europskog tužiteljstva (EPPO) na svom području, a to je obično najbolji indikator da u nekoj državi korupcija vlada svim porama društva.
Zbog svega toga, relativiziranje Orbanovog načina vladanja u smislu da on ipak jest i ostaje demokrat jer je priznao legitimitet izbora i nove vlasti, samo je neuspješan pokušaj da se nađe alibi za politiku koja je bila zapravo - lažna demokracija.
S druge strane, što je jednako važno, poruka smjene Orbana jednako je tako i poruka Mađara prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji je, izgleda, Orbanu samo naštetio time što je svoje suradnike Marka Rubija i J.D. Vancea poslao u Budimpeštu. Nakon njihova dolaska, kao simbola Trumpove agresije i politike ratova, Orban je bio sve dalje od nove pobjede. I mađarski narod je poslao jasnu poruku da takva ratnohuškačka politika nema podršku u srcu Europe. Trumpova politika napada na Iran, političkog napada na sve koji se s takvom agresivnom politikom ne slažu, napada na Papu Lava XIV. kao mirotvorca, i konačno na samu ideju EU-a kao mirovnog projekta, dobila je crveni karton od Mađara, i to je možda tek prvi primjer da birači, odnosno građani, jasno govore ne dvama pojavama - s jedne strane američkoj politici pod Trumpom, i s druge strane bilo kakvim pokušajima zatiranja istinske demokracije. Jer, Orbanova demokracija je bila lažna, samo paravan za osobne i ruske interese.
Kad je Hrvatska u pitanju, dolazak nove vlasti u Mađarskoj sigurno će relaksirati i odnose s hrvatskom Vladom, koja je snažno proeuropska, kao što je i Magyarova politika. Pitanja Janafa, neruske nafte, ali i MOL-a i njihova utjecaja u Ini, zacijelo će se u budućnosti lakše rješavati, već samim time što će Magyarova politika biti probriselska, i po tome sada sukladna Plenkovićevoj politici.
Valja imati na umu i da je Magyarova stranka Tisza također dio Europske pučke stranke, jednako kao i Plenkovićev HDZ, jer on nije nikakav ljevičar niti veliki ideološki protivnik Orbana, koliko demokrat mlađe generacije koji se borio protiv toga da Mađarska postane crna mrlja na licu Europe. U tom smislu, za očekivati je puno bolje odnose Hrvatske i Mađarske nego dosad, a kojom dinamikom će se rješavati konkretna pitanja poput Janafa ili MOL-a - taj odgovor ipak ćemo morati neko vrijeme još pričekati.